Scena Kultura

GUBITAK JE VELIKI

Hvala i adio Gorki: umro je veliki splitski umjetnik, profesor i borac kontra provincijalizma

GUBITAK JE VELIKI

Veliki splitski i hrvatski likovni umjetnik, profesor i inicijator Gorki Žuvela (1946.) preminuo je danas u Splitu.
Žuvela je izlagao na više od četrdeset samostalnih i oko dvjesto pedeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Više puta bio je predstavnik nacionalnih selekcija na velikim međunarodnim izložbama u Parizu, Grazu, Veneciji, Buenos Airesu, Santiago de Chileu, Cardiffu, Aleksandriji, Rigi... Radovi Gorkog Žuvele nalaze se u fundusima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Moderne galerije u Zagrebu, Galerije umjetnina u Splitu, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, javnim ustanovama i crkvama te u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.

Osnivač UMAS-a

Više od četrdeset godina trajala je Žuvelina profesorska karijera, tijekom koje je značajno utjecao na razvoj stotina mladih umjetnika. Na Školi likovnih umjetnosti u Splitu od 1976. godine predavao je crtanje i slikanje, projektiranje, grafički dizajn i pismo. Na Studiju likovne kulture u Splitu predavao je vizualne komunikacije od 1980. godine kao vanjski suradnik, a od 1995. radio je kao docent (predmeti slikarstvo i slikanje akta).
Od 1997. bio je pročelnik Odsjeka za slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Na UMAS-u je autor projekta osnivanja Umjetničke akademije u Splitu i autor programa Odsjeka za slikarstvo i koautor programa Odsjeka za kiparstvo, Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija i Konzervatorsko-restauratorskog programa. Zvanje redovitog profesora stekao je 2002., a 2006. redovitog profesora u trajnom zvanju. Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu 2016. promoviran je u počasno zvanje professora emeritusa.
Gorki Žuvela rođen je u Našicama, a u Splitu je završio osnovnu i srednju školu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970. godine, u klasi Miljenka Stančića. Kao stipendist boravio je u Grazu, Muranu, Veneciji i Milanu. U oviru studijskih putovanja bio je u Rimu, Firenci, Amsterdamu, Londonu, Ateni, Milanu, Düsseldorfu i Aachenu. Od 1970. godine član je ULUPUH-a, a od 1976. član HDLU-a. U više je navrata bio član predsjedništva HDLU-a Split, a u jednom mandatu i predsjednik.
Bibliografiju o Gorkome Žuveli čini gotovo četiristo tekstova uglednih domaćih i inozemnih kritičara i teoretičara umjetnosti, objavljenih u novinama, katalozima i stručnim časopisima. Godine 2009. objavljena mu je monografija autorice Leonide Kovač.

Scenografija i arhitektura

Uz izlagačku i nastavnu djelatnost kontinuirano se bavio grafičkim dizajnom, scenografijom i arhitekturom (kao suradnik). Bio je voditelj galerije Škole likovnih umjetnosti u Splitu od 1976. do 1995., pokretač Didaktičko-kreativne radionice "Braća Borozan", voditelj galerije "Protiron" u Splitu 1983. – 1986., pokretač likovnih radionica na splitskom Art-ljetu 1985., voditelj Likovne radionice pri Festivalu djeteta u Šibeniku 1986. – 1988.
Odlično je Žuvelino mjesto u likovnom životu Hrvatske i Splita opisao Božo Majstrović, muzejski savjetnik Galerije umjetnina Split.
– Prepoznat kao angažiran, kritičan, provokativan, po potrebi radikalan, ironičan, duhovit, inventivan, obrazovan i inteligentan autor, Gorki Žuvela odavno figurira kao nezaobilazna referenca hrvatske suvremene umjetnosti. Trajno obilježen otočnim porijeklom i mediteranskim okvirom, umjetnički i intelektualno formirao se u Zagrebu. Za Žuvelin umjetnički habitus od presudne su važnosti bila događanja i atmosfera oko Studentskog centra i suradnja s progresivnim kustosima. U tom kreativnom i inovativnom ambijentu nametnuo se kao istinski protagonist. Nezaobilazan je njegov doprinos novoj umjetničkoj praksi, odnosno radikalnim umjetničkim očitovanjima u hrvatskoj umjetnosti – kaže Majstorović.
– Žuvela se u Split vraća kao formirani umjetnik. Vrijeme će pokazati da će taj povratak za splitsku umjetničku scenu imati jednaku važnost kao svojedobni ostanak Emanuela Vidovića. Svatko je na svoj način, i u svoje vrijeme, bio dominantna umjetnička osobnost i orijentir za sredinu koja se teško odupirala provincijalnom i samodopadnom mentalitetu. Koliko ih je ta sredina uistinu prepoznavala, drugo je pitanje.

 

Pored neupitnih umjetničkih dosega, povezuje ih dugogodišnji pedagoški rad i cehovski angažman. Žuveline zasluge u osnivanju i programskom profiliranju splitske Umjetničke akademije formalno su verificirane. Ono što je od neprocjenjive važnosti jest dugogodišnji, neposredan rad s učenicima i studentima. Istodobno je poticao i kolege da budu ambiciozniji i iziđu iz skučenih okvira koji su im nametnuti ili su ih sami sebi nametnuli.
Žuvela nikada nije napustio poziciju angažiranog umjetnika-intelektualca. Riječ je o zahtjevnom autoru, koji traži jednako posvećenoga gledatelja, bolje rečeno sugovornika. Za njega je umjetnost prije svega kognitivna i angažirana praksa, prostor promocije određenih vrijednosti i stavova.
Ostaje zaključiti da je Gorki Žuvela ostavio neizbrisiv trag u umjetničkom, intelektualnom i kulturnom životu, ponajprije grada Splita, ali i Hrvatske u cjelini – zapisao je Majstorović u povodu dodjele nagrade Slobodne Dalmacije "Emanuel Vidović" za životno djelo u umjetnosti u lipnju ove godine.
Jasno je da će čovjek takve širine, dubine i visine djelovanja nedostajati splitskoj likovnoj umjetnosti u ovim barem podjednako teškim danima. No njegovo višedesetljetno djelovanje, vjerujemo, stvorilo je temelj za još snažniju angažiranost i odupiranje provincijalnom i samodopadnom mentalitetu te izlaženju iz samonametnutih skučenih okvira. Hvala i adio, Profesore!

 


Nagrade i odličja
Za svoj rad Gorki Žuvela dobio je više nagrada, među kojima se ističu: Biennale plakata, Varšava, 1972.; Grand prix za scenografiju i kostimografiju, Biennale opere i baleta, Ljubljana, 1971.; Prva nagrada, Biennale grafike, Split, 1978.; Nagrada za grafiku, Biennale grafike Split, 1980.; Nagrada "Emanuel Vidović", Splitski salon, 1989.; Grand prix, Biennale Aleksandrija, 1999. Dobitnik je nagrade "Emanuel Vidović" za životno djelo u umjetnosti Slobodne Dalmacije 2017. godine. Za zasluge pri osnivanju Umjetničke akademije 1998. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

Naslovnica Kultura