Scena Kultura

slab interes za mjesto intedanta

Troškove možemo smanjiti, minus teško: splitski HNK u 'crvenom' zbog 5,23 milijuna kuna

slab interes za mjesto intedanta


Kandidatura redatelja Ivana Lea Leme za budućeg intendanta HNK najvažnija je tema proteklih dana u splitskim kulturnim krugovima, pa se tim slijedom u fokusu našlo i poslovanje kazališta, odnosno gubici koji ga prate posljednjih šest, sedam godina. S koncem prošle godine registriran je minus od 5,23 milijuna kuna, tako da je to razlog zašto je natječaj za uglednu poziciju intendanta prošao s tako slabim interesom kod ljudi iz umjetničke branše.

Vruća je to postala stolica, za ljude željne teških izazova. Lemo je – barem prema intervjuima koje je dao medijima – spreman za njih, što je hvale vrijedan entuzijazam u vremenima kada ga najviše fali. Pala su i prva predizborna obećanja: "Ako mi Gradsko vijeće potvrdi mandat, siguran sam da bih u četiri godine prepolovio dug“, preporučio se kao čovjek koji ima sluha i za novce, a ne samo umjetničko ravnanje ovom kulturnom institucijom.
Kazališno vijeće dalo je "zeleno svjetlo“ četverogodišnjem programu ovog redatelja, a ostaje onaj politički dio – što će reći splitsko Gradsko vijeće? Kako god to završilo, valja se nadati da će na čelo HNK biti izabran čovjek iz struke jer sve drugo bi bilo… No, pa sjećate se već.

Novi intendant – tko god to bio - startat će u jesen iduće, 2018. godine, a do tada svoju posljednju godinu mandata odrađuje njegov kolega, redatelj Goran Golovko. Da opet posegnemo za onim što su bilježili mediji, aktualni intendant je u nastupnom intervjuu Slobodnoj Dalmaciji rekao da zna da ga čeka "kašeta brokava“, no danas, s odmakom od tri godine, on djeluje kao da je debelo svjestan svake brokve u toj kašeti. Jer, ironično, usprkos tome što se za njegova mandata u Kazalištu radi više, ima više gledalaca u publici i novaca od ulaznica, brojke su loše.

Dvadeset predstava više je godišnje na pozornici nego je obaveza prema osnivaču, 29 tisuća više gledalaca u publici ove godine nego kad je preuzeo HNK, pola milijuna kuna više ove godine inkasiralo se na blagajni u odnosu na njegovu startnu godinu - ali - u 2016. godini poslovanje HNK završeno je sa minusom od 1,67 milijuna kuna. A s financijskim repovima od ranija dva intendanta, u posljednje tri godine minus od 2,66 milijuna kuna je udvostručen!

Kako to?

- Ja bih objašnjenje sažeo u tri točke, na isti način kako sam rekao i gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari - kaže Goran Golovko.

- Prvo, Zakoni po kojima radimo, a govorimo o Zakonu o kazalištu i Zakonu o radu, još su uvijek prepuni socijalističkog naslijeđa, a pripadajući Kolektivni ugovor zaposlenika u ustanovama u kulturi grada Splita je takav da bi nam i boljševici na njemu pozavidjeli. To rezultira ogromnim troškom na plaće zaposlenika, čemu treba dodati i sva ona radnička prava koja im Kolektivnim ugovorom pripadaju. A s druge strane, od intendanta se očekuje kapitalistički način poslovanja.

Drugo, programski i financijski okvir kakvo zadaje Gradsko vijeće Grada Splita za rad HNK Split je takav da se program kakav je naveden "tuče“, kolidira sa financijskim planom. Mi imamo kazalište s nepopunjenim orkestrom i zborom, za razliku od Zagreba, Osijeka i Rijeke, pa smo prisiljeni angažirati honorarce. Također, imamo velik broj honorarnih članova baletnog ansambla zato što plesači ne idu u prijevremenu mirovinu, kako su nekad išli. Tako da mjesečno samo na te honorare trošimo oko 400 tisuća kuna, a na godišnjoj razini to je 4,8 milijuna.

Treće, financijski okvir kakav je zadalo Gradsko vijeće nije praćen izvršenjem proračuna - Grad nam je u 2016. godini platio 730 tisuća kuna manje od planiranog, što je refundirao u siječnju ali nam neće tih 730 tisuća kuna knjižit kao poslovni rezultat na koncu prošle godine. To ipak ostaje meni upisano u dug.

Postoji i četvrti razlog – birokracija, a to neću šire objašnjavati. Smatram da se pod ovim uvjetima ne može raditi, a to je ujedno i odgovor na pitanje zašto se nisam ponovno javio na natječaj. Bez korjenitih promjena Zakona o kazalištu, bez korjenitih promjena u smislu stvaranja kulturne strategije cijele naše države, ovakav sustav ostaje neodrživim. I u ovom stanju kakav je sada, svaki intendant će proizvodit samo dugove, i ništa drugo - kategoričan je splitski intendant.

- Što bi se moglo reći da je obilježilo Vaš intendantski mandat?

- Neprestano pregovaranje s gradskim vlastima o potrebi popunjavanja radnih mjesta u Orkestru i Zboru, što se nije dogodilo, čime bi nam ostalo više novaca za program. U Orkestru nam fali 22 ljudi, u Zboru osam, u Drami osam… Drugi problem je Balet koji se pomlađuje honorarcima jer otvaranja novih radnih mjesta nema, a osobe koje su starije od 42 godine ne idu u mirovinu. Premda im se uplaćuje beneficirani radni staž, oni imaju pravo radit do 65., odnosno 67. godine.

- Jeste puno trošili, kako bi se "na prvu" zaključilo?

- Ne, koliko god se percipiralo da se ovdje troši sumanuto i da se ponašamo ko pijani milijunaši, to nije točno. Mi svoje predstave izvodimo za daleko manje nego druge kuće ovog kalibra, uz jako puno prijateljskog uvjeravanja sa suradnicima za honorare, uz štednju u svakom pogledu. Ali, postoje i neki estetski minimumi koje morate ispoštovati da bi predstava na nešto i sličila, da bi to funkcioniralo. Neki su umjetnici skuplji i ne idu ispod svoje cijene, neki pristanu. Ima još nekih glazbeno-scenskih djela koje bih rado vidio na našoj pozornici, ali ne možemo sebi priuštiti izvođača prava, za jednoga Stravinskoga ili Ravela, na primjer. Jednostavno ne možemo, kako u Baletu tako u Operi. Tako da kad ocjenjujem svoj mandat, sebi bih dao u tom smislu - minus 4. Upravo zbog toga što smo morali pribjegavati financijskim kompromisima. Pri tom držim da je ono što smo pokazali prilično kvalitetno i na visokoj umjetničkoj razini. Štedimo na svim razinama, činimo sve u tom smislu, ja ni jednu svoju režiju, a radio sam ih tri, nisam naplatio. A, osobno, unatoč prilično visokoj plaći za hrvatske prilike, nikad nisam bio u lošijoj financijskoj situaciji - veli Golovko koji je, mimo brojki, u svoj najveći plus ubrojio to da je "HNK postalo živo mjesto u koje se rado dolazi", te da je "radna atmosfera unutar svih triju ansambala bolja nego prije“.

Uglavnom, splitsko kazalište je posljednji put bilo "iznad crvenog“ nakon odlaska intendanta Milana Štrljića koji je završio dva četverogodišnja mandata 2010. godine. Iduće dvije turbulentne godine na njegovu čelu je bio Duško Mucalo u vrijeme gradonačelnika Željka Keruma, a prema podacima Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru, nakon njega je ostao manjak od 1,59 milijuna i to nakon što je s izvanredno skupljenih milijun kuna gradska vlast sanirala dio minusa.

Koncem 2012. iz Zagreba je stigaoTonči Bilić koji je na tom mjestu dočekao novoga gradonačelnika Ivu Baldasara, da bi nakon godine i pol dana dao ostavku, a račun kazališta se već spustio na minus od 2,66 milijuna. Nekoliko mjeseci na čelu HNK, do dolaska Golovka koncem 2014., je kao v.d. bila Vesna Čotić, poslovna ravnateljica, ujedno i odgovorna osoba za gospodarenje novcima koji stignu na račun splitskog HNK.

A njih je, konkretno za prošlu godinu, bilo 51,4 milijuna kuna - iz proračuna Grada Splita 39, 4 milijuna, iz Županije i Ministarstva kulture pet milijuna, a vlastitih prihoda je Kazalište ostvarilo još sedam milijuna. Ogroman novac, reklo bi se, ali od toga - kaže poslovna ravnateljica - čak 33 milijuna kuna odlazi na plaće 284 zaposlenika te još osam i pol milijuna kuna za autorske honorare vanjskih suradnika!

- Taj broj zaposlenih je samo na platnoj listi, no nas realno u kući nema toliko. Imamo dosta bolovanja, i teško bolesnih, imamo djelatnike pozornice koji prenose kulise a operirali su kralježnicu i to su sad teške situacije. Bolesne netko honorarno zamjenjuje, pa su zapravo dvoje na trošku. A najveći problem je u Baletu gdje je prosjek godina 43, to je nerješivo, nema tih čarobnjaka koji to mogu riješit. Jednostavno, treba mijenjat sustav i kolektivni ugovor - objašnjava Čotić.

Ipak, na stranu teško bolesni, javna je stvar da je stopa bolovanja u Kazalištu visoka, što je u vezi s blagodatima Kolektivnog ugovora koji im to osigurava. Kazalištarci, kao i svi na gradskom proračunu, na bolovanju primaju nevjerojatnih 95 posto plaće. Realno, tko bi radio kad ti i najmanja prehlada zakuca na vrata? Štoviše, svi zaposlenici u vrijeme Splitskog ljeta, odnosno kad rade na otvorenom, primaju i dodatak od 15 posto zbog uvjeta rada, a Kolektivni ugovor pokriva baš sve - prekovremeni rad, rad subotom i nedjeljom, smjenski i dvokratni, za blagdane, kao i davno zaboravljene radosti u realnom ekonomskom sektoru: regres za godišnji, božićnicu i tri plaće za odlazak u mirovinu.

S obzirom na to da je imenovana za "prvog financa" nakon neslavnog odlaska Duška Mucala, Vesna Čotić ima kompletnu sliku o materijalnoj krizi Kazališta koja je tada započela:

- Ja znam da se bacalo drvlje i kamenje na Mucala kao intendanta, ali to je bilo vrijeme kad je počela jedna velika ekonomska kriza i ona se morala odraziti na kazalište. Tom krizom je smanjen broj kvalitetnih gospodarskih subjekata koji su vezivali svoje ime uz HNK Split kao pokrovitelji, sponzori i donatori. Napokon, razni zakoni i okolnosti utječu na njegovo poslovanje, a omča svim kazalištima u Hrvatskoj je postavljena 1. srpnja 2013. kad je donesen novi zakon o PDV-u. Nama se prije toga PDV vraćao, a sada kazalište plaća PDV svim dobavljačima. Od tog trenutka uvedeno je 25 posto na honorare stranaca, to je svako kazalište u Hrvatskoj ukopalo, pa i nas. Znate koliko mi imamo stranaca? Mi ne možemo funkcionirati bez njih. To su okolnosti od kojih ne možemo bježati, a nitko nije u tom trenutku rekao "sad ćemo mi povećat proračun za milijun kuna“, koliko je nas u godinu dana taj PDV koštao - nego su se hvatali za glavu u Gradu i drugdje "Ajme, i nama je tako“. Onda, od 1. siječnja ove godine s poreznom reformom i novim Zakonom o doprinosima, autorski honorari su otišli u nebo za mogućnosti koje imamo, to su honorari od 8 i pol milijuna kuna godišnje. S ovim porezom na doprinose mi smo 800 tisuća kuna u minusu ovu godinu samo na osnovi tih davanja. Još, u ovoj godini je donesen novi Zakon o prirezu, on više nije deset nego 15 posto, no nitko neće na osnovi toga povećanja dati nova sredstva - nabraja Čotić i još dodaje:

- Usprkos tome, ja ne mislim da Grad Split nije htio pomoći kazalištu, jer koliko je gospodarskih subjekata punilo proračun ovoga grada a sada ih više nema? Svaki put gradonačelnik, koji god je bio, obećavao je "bit će novog zapošljavanja“, a mislim i da će se Krstulović Opara brinuti o kulturi.

- Onda vi ne vidite da ovo može ići nabolje, prema plusu? – pitamo poslovnu ravnateljicu, mada odgovor znamo:
- Ne. U devetomjesečnom izvješću za ovu godinu kazalište je smanjilo programske troškove za čak 15 posto, što je apsurd jer mi živimo od toga da dajemo program publici. Mi možemo raditi uštede jedino u programu, samo na tome možemo grickati. Onda se postavlja pitanje: Zašto mi postojimo? Je li zato da bismo radili program za publiku koja dolazi u kazalište?

Uskoro novo Kazalištvo vijeće

S obzirom na to da je pred gradonačelnikom Oparom i novom gradskom upravom godina u kojoj se odabire budući intendant, a gubici Kazališta neće biti manji, pitali smo što se planira konkretno napraviti?

Gradsko vijeće uskoro će imenovati nove članove Kazališnog vijeća čije preporuke očekuje nova gradska uprava. Osim toga, nova gradska uprava očekuje da se novi sastav Kazališnog vijeća dobro upozna i raspravi predloženog intendanta HNK Split za kojeg je natječaj raspisalo i provelo Kazališno vijeće u sadašnjem sastavu - odgovorio nam je pročelnik Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru Siniša Kuko.

Aktualno Vijeće: Nismo valjda mi krivi !?

Je li Kazališno vijeće moglo nešto poduzeti da se dugovi HNK ne nagomilaju iznad pet milijuna kuna?

- Ne, uopće - kaže predsjednica Eldi Grubišić Pulišelić.

- Jedino što može Vijeće je da ne prihvati financijsko izvješće i nakon toga izglasa nepovjerenje intendantu. A to vodi u destrukciju, u situaciji kad gradska vlast nije stabilna. I inače smatram da se velika odgovornost stavlja na kazališna vijeća, pa se članovi bave raznim temama, kao na primjer katastarskim česticama nedavno. Što je čudno s obzirom na to da mi imamo svoje poslove od kojih živimo, a ovdje smo za simboličnu naknadu. Za to vrijeme u Banovini postoji Služba za kulturu kojoj je to posao punih osam sati dnevno - smatra Grubišić Pulišelić.

Naslovnica Kultura