Scena Kultura

'In memoriam' splitskog skladatelja

Prva izvedba u Splitu: koncert u sjećanje palom Trli iz Opuzena donosi nostalgiju i domoljublje prožete toplom melodijom

'In memoriam' splitskog skladatelja

U petak 10. studenoga održat će se koncert orkestra HNK u Splitu u povodu 175 godina Matice Hrvatske, a na programu su tri glazbena djela, od kojih će prvo, simfonijska poema "In memoriam", splitskog skladatelja i dirigenta Vlade Sunka, biti izvedena prvi put. Potom slijede koncertantna simfonija za violu i kontrabas C. Dittersa von Dittersdorfa, te Peta simfonija L. van Beethovena, Op. 67. Orkestrom dirigira Pavle Dešpalj, a kao solisti nastupaju Mijo Mišetić na kontrabasu i Igor Smoday na violi.

Simfonijska poema "In memoriam" Vlade Sunka napisana je još 1998. godine "u čast i na sjećanje poginulim braniteljima Domovinskog rata i svima koji su dali život za ideale slobode i mira". Preciznije, posvećena je određenom branitelju, pok. Nikoli Radiću zvanom Trle iz Opuzena.

Uoči praizvedbe na pozornici splitskog HNK, maestro Sunko se podsjetio perioda prije 19 godina, kada je radio na ovom glazbenom djelu:

- Nikola Radić bio je moj rođak koji je kod kuće ostavio dvoje djece i otišao u rat iz kojeg se nije vratio. Bio sam mu i vjenčani kum. Rastom gorostas, bio je najnježnija i najosjećajnija duša od svih u obitelji. Najbolji - i upravo on je poginuo. Grubo. Kad vam se tako nešto dogodi, drukčije vidiš stvari oko sebe, nije to više situacija koju si vidio na filmu.
 

 


Univerzalna tema


To je bio "okidač" za pisanje simfonijske poeme, ali tema je univerzalna i beskrajno se filozofski može istraživati: dati svoj život, žrtvovati sebe za "nešto". Ljudi su išli u rat, tko je od njih bio siguran da će se vratiti? Postoje ideali, sloboda i mir, za koje je čovjek spreman sebe žrtvovati. Ja ne govorim sada o "braniteljima", spekulantima i ratnim profiterima koji su se prošetali na ratište da bi mogli tražiti mirovine.

Govorim o onima koji su gajili istinsku ljubav prema kraju u kojem su niknuli i u kojem namjeravaju umrijeti, kraju koje je njihovo mjesto na ovoj Zemlji. Postoje dakle ljudi kojima je to važno, koji su spremni žrtvovati sebe za druge, obitelj i prijatelje. Imaju osjećaj pripadnosti, njega imaš ili nemaš.

U onom sivom ratnom vremenu borio sam se s tim mislima… Možemo se danas pitati "je li njihova žrtva uzaludna?", ali kako da čovjek živi bez ideala? – kaže splitski skladatelj i profesor na Glazbenoj akademiji.

Jednostavačnu simfonijsku poemu "In memoriam" čini deset razlikovnih emocionalnih stanja - slika iz ratnog vremena, nizanih prema kronološkom slijedu, koje se glazbeno pretapaju u jedinstvenu cjelinu. Iz dvije osnovne teme skladatelj gradi niz raspoloženja: "nostalgiju" i "domoljublje" priziva nježnom toplom melodijom, koja odiše bliskošću dalmatinskih napjeva, a mračnija punktirana, druga tema, građena na nizu tijesnih kromatskih kretanja, uvlači se kao tema "žrtve".

Nastala, dakle, u još uvijek friškom poslijeratnom razdoblju, poema "In memoriam" nije do sada izvedena, pa se samo po sebi nameće pitanje – zašto je toliko čekala?

 

 

 

 


- Nepotrebno je sada govoriti o prošlim vremenima i zašto je to tako, želim tek naglasiti da je maestro Ivo Lipanović zaslužan da je ova partitura došla na "dnevni red". On je u splitskom Kazalištu pokazao da ima sluha za izvođenje domaćih autora – objašnjava mo. Sunko. – Ne samo moje glazbe, već i one Mirka Krstičevića, koja će se ove sezone izvoditi na pozornici. Poklopilo se obilježavanje jubileja Matice hrvatske, koje sam član već trideset godina, a "In memoriam" je djelo upravo idealno za tu priliku – kratko će splitski skladatelj.

 

 


Splitski zborovođa


Maestro Vlado Sunko (Split, 1954.) završio je studij teorije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, nakon čega vrlo brzo u Splitu stječe autoritet kao zborovođa Gradskog zbora "Brodosplit" od 1988. godine, s kojim posebno njeguje skladbe koje odišu arhaičnom ljepotom dalmatinskog pučkog pjevanja, poput "Muke Gospodina našega Isukrsta" B. Papandopula.

S "Brodosplitom" će nastupiti u mnogim europskim zemljama, Americi i Aziji, te ga kroz tridesetak godina djelovanja na njegovu čelu izgraditi u jedan od najuspješnijih zborova na svijetu. Kao redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu vodi studentski mješoviti zbor, s kojim također postiže niz uspjeha. Medij pjevačkoga zbora intrigira ga kao skladatelja, a njegove skladbe za zbor osvajaju i niz nagrada na natjecanjima i festivalima.

U mnogima od njih, od niza komornih skladbi, pa do obimnijih djela, kao što su kantata "Zlato Gospine milosti", "Rapsodia rustica" za komorni orkestar ili Koncert za mandolinu i orkestar, čuju se utjecaji glazbe dalmatinskog podneblja. Ovim kompleksnijim djelima pridružuje se i simfonijska poema "In memoriam".

Među brojnim nagradama dobitnik je Odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrade Grada Splita, Plakete za doprinos razvoju splitskog sveučilišta, kao i Plakete Hrvatske udruge zborovođa za izvanredne uspjehe u vođenju zborova te za promidžbu hrvatske zborske glazbe u inozemstvu.

 

 

Naslovnica Kultura