Scena Kultura

Kolektivna akcija građanskog neposluha

Poruka iz Omiša: 'Neka tebi kušin bude stina, pi*** ti materina'

Kolektivna akcija građanskog neposluha

Od četvrtka 10. kolovoza pa do ponedjeljka 14. kolovoza u Omišu će biti održan osmi Almissa Open Art festival. Kustos je dokazani performer Slaven Tolj, dugogodišnji voditelj Art radionice Lazareti i član riječkoga tima Europske prijestolnice kulture. Tolj je festivalu dao naslov "Neka tebi kušin bude stina pizda ti materina".

- Naziv ovogodišnjeg programa poziv je lokalnim stanovnicima i turistima kao privremenim građanima Omiša na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje, pa čak i beštimu! Umjetnici i njihovi radovi samo su okidač tog neposluha i zajedničkog krika pobune i nepristajanja. Almissa Open Art ne želi biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja.

Zato ove godine koncepcija slijedi ideju dubrovačke Art radionice Lazareti i programa "Grad je mrtav. Živio Grad!", jer bez precizne najave ulazimo u javni prostor, izlazimo na ulice i trgove, ali ne kako bismo zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmišljanja, već kako bismo izazvali reakciju i pokrenuli promjenu - kaže Tolj, dodavši da sudjeluju i autori iz drugih zemalja.


Od kiča do krvi samo je korak

- Umjetnici dolaze, a mi ih pozivamo sa slijepim povjerenjem. Omiš je poznat kao središte klapskog kruga i festivala koji je doveo klapsko pjevanje do razine svjetske baštine pa ćemo se u programu Almisse naslanjati i na kontekst u kojem radimo, proizvodeći glasove koji ne sadrže ništa od uznositosti koja je sadržana u formi nastupa klapa.

Ideje velikog Tomislava Gotovca i njegovih verbalnih performansa punih psovki i vulgarnosti, radova poput znamenite akcije "Pun mi je kurac", performansa Jusufa Hadžifejzovića "Od kiča do krvi samo je korak" i obrade pjesme klape "Intrade" "Croatio iz duše te ljubim" od benda "Ilija i Zrno Žita" okosnica su rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo. Javljamo se pučkim a capella kričanjem umjesto pučkog pjevanja, u Omišu - zaključio je Slaven Tolj predstavljanje programa festivala koji će vjerojatno zbuniti dio omiške publike.

- Ne želim prekrajati program i miješati se u posao kustosu i autorima, na meni je da osiguram sredstva i dozvole. To zahtijeva dozu hrabrosti jer često do zadnjeg trena ne znam koji će autori nastupiti ili što će izvesti. Iako znam da će Slaven kao kustos nadmašiti samoga sebe, moram priznati da se bojim kako će ovo biti zadnja godina da Almissu organiziramo u Omišu.

Iz samog naslova se da zaključiti da će ovo biti najprovokativnije izdanje do sada i ne znam kako će mi sugrađani to podnijeti. U svakom slučaju, nastavit ću raditi na decentralizaciji recentnih umjetničkih zbivanja jer smatram nužnim disperzirati manifestacije suvremene umjetnosti na periferiju te eksperimentalnim pristupima pokušati stvoriti senzibilitet kod nove publike koja nije dio umjetničkog svijeta, tako da maksimalno usmjerimo lokalnu zajednicu prema kritičkim i inovativnim programima suvremene umjetnosti - čvrsto stoji iza kustosa ravnatelj i osnivač festivala Vice Tomasović, koji dodaje da je naglasak Festivala uvijek bio na novim formatima umjetničkog izraza i eksperimentalnom programu, na stvaranju hrvatske kulture.

Na referentnom festivalu koji je postao nezaobilazan za performere i njihovu publiku, na omiškim javnim gradskim prostorima sudjelovat će 12 umjetnika. Za prvi dan predviđeni su video Toma Gotovca i Selme Selman, Pina Ivančića i glazbenika te Ivane Pegan Baće. Drugi dan performanse će izvesti Jusuf Hadžifejzović, Kate Mijatović i Siniša Labrović.

Treći dan, u subotu, 12. kolovoza, nastupaju Marko Marković i klapa, Giovanni Morbin i Zoran Pavelić. Nedjelju, četvrti dan festivala, otvorit će Tajči Čekada, koji će ponuditi video i prodaju proizvoda na bazi ljudskog mlijeka. Poslije toga Kate Mijatović i zbor izvest će kričanje. Na kraju će nastupiti Eun Su Lim. Posljednji, peti dan, ponedjeljak 14. kolovoza, bit će posvećen razgovoru i projekciji filma o Tomu Gotovcu.

Naslovnica Kultura