Scena Kultura

nomen est omen

Slovenija je malena zemlja, ali u nju stanu čak četiri Janeza Janše

nomen est omen

Dokumentarni film naslovljen 'Ja sam Janez Janša' propituje identitet i identifikaciju, ime kao međusklop između javne i privatne persone

Tri umjetnika, od kojih je jedan Hrvat koji duže vrijeme živi u Sloveniji, pridružila su se konzervativnoj Slovenskoj demokratskoj stranci 2007. godine i službeno promijenila svoja imena u Janez Janša. Ako vam to ime zvuči poznato, ništa čudno. Tako se zove vođa stranke i slovenski premijer. Iako je trojka ime promijenila iz “osobnih razloga“, granice između njihova života i umjetnosti počele su se magliti, što se manifestiralo na nepredvidljive načine. Shvaćena kao “umjetnički čin“, promjena imena potaknula je brojna tumačenja u slovenskim i inozemnim art-krugovima, među novinarima i široj javnosti.

Dokumentarni film naslovljen “Ja sam Janez Janša“ propituje identitet i identifikaciju, ime kao međusklop između javne i privatne persone, odnosno kao brenda. Uz povijesne i popkulturne referencije, te vlastita iskustva pojedinaca, “Ja sam Janez Janša“ istražuje problem homonimije i druge razloge zbog kojih ljudi mijenjaju svoje ime. No, u fokusu filma nalazi se kontroverzni slučaj promjene imena koji je izazvao komešanje u Sloveniji i izvan nje.

- Imali smo dvije projekcije na ljubljanskom filmskom festivalu i obje su bile rasprodane tjedan i više dana unaprijed. To što se za film nije više moglo naći karata, prvi je pozitivni znak. Nakon prve projekcije dobili smo tri aplauza i publika nije napustila dvoranu, već ostala na “Q&A-u“. Pitanja su bila veoma intenzivna, što od publike, što od moderatora. To je isto dobar znak. Prema onome što smo čuli, svi su zadovoljni, a dosta je ljudi reklo da je to najbolji dokumentarac snimljen u zadnjih nekoliko godina u Sloveniji. Čak i kritičari zasad imaju visoko mišljenje o filmu – uglas nam pripovijeda Janez Janša trio.

Bez premijerove izjave

•• Odluka o snimanju “Ja sam Janez Janša“ dogodila se tijekom vašeg puta u SAD?
- Imali smo prezentaciju naslovljenu s “Name Readymade“ i napravili je nekoliko puta diljem svijeta na različitim festivalima, u galerijama i muzejima. Direkcija jedne galerije rekla nam je da prezentacija ima snažan narativ i pitala nas jesmo li možda promislili o videoradu. Nakon toga počeli smo raspravljati o tome kakav materijal imamo u arhivi i je li dovoljan za stvaranje priče. Složili smo se kako idemo u dobrom smjeru, ali da je možda bolje napraviti “middle step“ prije filma, a to je kazališna predstava naslovljena sa “Što nas je više, brže ćemo postići cilj“, s jednim glumcem i dosta videosnimaka u podlozi. Iz tog performansa razvio se scenarij za film.

•• Što je s distribucijom filma u ex-YU?
- “Ja sam Janez Janša“ već je prikazan na zagrebačkom filmskom festivalu i u Rijeci u sklopu Human Rights Film Festivala. Zajedno s distributerom Taskovski Films radimo na distribuciji i nadam se da je možemo očekivati na razini cijele ex-YU. Znamo da film ima potencijala za to.

•• Je li pravi Janez Janša, premijer, bio pozvan na slovensku premijeru filma i kakve su njegove reakcije?
- Kad smo radili preformans “Što nas je više, brže ćemo postići cilj“, željeli smo imati njegovu izjavu, ali u stranci nisu pozitivno gledali na tu ideju. Mogli smo dobiti neke članove Slovenske demokratske stranke koji su nam na kraju dali izjave, ali ne i predsjednika. Inače, nismo čuli Janšinu osobnu reakciju, ali bilo je zato reakcija članova njegove stranke ili simpatizera njegove političke opcije, a oglasili su se i neki provladini mediji. Reakcije nisu išle u prilog filmu, no treba istaknuti da se sve to odvijalo prije nego što je film bio i snimljen...

Pokušaj bojkota

•• Htjelo se zabraniti njegovo snimanje?
- Da, bilo je pokušaja bojkota na ovaj ili onaj način ili otežavanja produkcije filma, ali to nam nije smetalo.

•• U filmu čujemo kako je vaša promjena imena “provokacija tadašnje situacije u Sloveniji“.
- Miro Petek, član Slovenske demokratske stranke, govorio je o promjeni imena kao “zanimljivoj provokaciji“. U filmu je nekoliko različitih pozicija s kojih se analizira dimenzija promjene imena u relaciji s promjenom moći političkog autoriteta. Jedan aspekt jest kako funkcionira ime kad nije vezano uz pojedinu osobu u javnom prostoru. Postavlja se pitanje više ljudi koji imaju isto ime, što to znači. Mladen Dolar kaže kako sad imamo četiri Janeza, a nitko od njih nije zasebna jedinka, odnosno svaki je od nas dio onog drugog. Drugi aspekt je objasnio Blaž Lukan koji kaže da što je više Janeza Janši, to je manje značenje izvornog Janeza Janše.

•• Zvučna je i rečenica “Jedan Janez Janša je previše, tko će preživjeti još trojicu!“...
- Citirat ćemo filozofa Dolara: ako je Francuska premalena za dva Napoleona, Slovenija je premalena za četiri Napoleona (smijeh).


•• Što mislite, ako bi netko u Hrvatskoj napravio sličan potez, ime kojeg političara bi uzeo?
- Nije stvar u ponavljanju, nego produciranju geste koja može imati sličan učinak. Tako, promjena imena iz umjetnika u političara ne bi nužno funkcionirala u drugoj zemlji kao i u Sloveniji. Kada smo se učlanili u Slovensku demokratsku stranku, dobili smo pismo njezina predsjednika Janeza Janše koje je završilo s rečenicom “Što nas je više, brže ćemo postići cilj“. Vaš kolega Boris Dežulović potpisao je kolumnu pod naslovom “Da li je Janez Janša kreten?“, objavljenu u Dnevniku pod pseudonimom Ivo Sanader. Kako je u Hrvatskoj vrlo raširen slogan “Svi smo mi Ante Gotovina“, ako bi Ante Gotovina otišao u politiku, mislimo da bi preuzimanje njegova imena bilo interesantan slučaj. Zamislite što bi se dogodilo kada bi, na primjer, Miljenko Jergović, Oliver Frljić i Vladimir Stojsavljević promijenili službeno svoja imena u ime Ante Gotovina i režirali predstave, objavljivali romane, pripovijesti, drame i kolumne pod time imenom.

Istrošenost sistema

•• Kako trio Janeza  komentira recentne događaje u Sloveniji?
- Za prosvjede koji se događaju postoji nekliko veoma zanimljivih pokazatelja. Prvo, nema središnje organizacije, već se generiraju preko socijalnih mreža. Drugo, ne događaju se samo u Ljubljani i većim gradovima nego u cijeloj državi. Treće, nema neke središnje artikulirane ideologije i to je ono što najviše brine i političku elitu i medije, jer ne znaju kako bi se odnosili prema ljudima koji protestiraju.

•• Neki su uspoređivali Sloveniju s Grčkom. Vidite li vi paralelu?
- Pitanje na neki način aktualizira položaj Balkana u ovoj krizi. Slovenija kao vrata Balkana na jednoj i Grčka na drugoj strani. Razlike su velike, a Hrvatska se nalazi negdje u sendviču tih razlika. Ono što je bitno jest to da se neki ekonomski režim (neoliberalni) iscrpio i da je neki politički režim (predstavljačka demokracija) izgubio legitimnost, jer predstavlja sve manji dio državljana. Ono što danas trebaju sve demokratske države jest politička vizija zasnovana na definiciji života vrijednog suvremenog čovjeka (garantirano obrazovanje, zdravstvene usluge, mirovinsko osiguranje, dostup do kulture i znanosti) i na definiciji narodova bogatstva i načina njegova dijeljenja. Vladajuće političke elite ne mogu odgovoriti na ta pitanja i u tom smislu je situacija u Sloveniji i Grčkoj slična.

•• Jeste li i sami sudjelovali u prosvjedima?
- Bili smo na prosvjedima, kao i većina drugih, jer se smatramo aktivnim državljanima. Politika društva je samo djelomično predstavljena u vladi i parlamentu. Civilno društvo je sastavni dio političkog bića i ako nije predstavljeno, mora naći svoje putove za ostvarivanje političke volje. Ako na predsjedničke izbore iziđe samo 40 posto biračkog tijela, onda su na tim izborima svi kandidati poraženi.

MARKO NJEGIĆ

Svjetska imena

U filmu pojedinci, umjetnici i znanstvenici iz cijeloga svijeta iznose svoja razmišljanja o značenju i svrsi imena, kako s privatnog, tako i s javnog stajališta. Osim glavnog trojca i navedenih, dokumentarac sadrži izjave i pojave međunarodnih umjetnika poput Miroslava Košute, Eve i Franca Matesa, Vuka Ćosića, Vaginala Davisa, Stephena Kovatsa, Tima Etchellsa... snimljenih na lokacijama u Berlinu, Milanu, New Yorku, Vancouveru i Los Angelesu.

Naslovnica Kultura