Novosti Svijet

opasni trusni valovi

U blizini Hrvatske nalazi se najveći aktivni vulkan u Europi: njegova erupcija mogla bi generirati tsunami koji bi izazvao katastrofalne posljedice!

opasni trusni valovi

Potres dvojbene magnitude pogodio je u ponedjeljak u 20.57 otok Ischiju, poznato ljetovalište nedaleko od Napulja. Osobito je stradalo mjesto Casamicciola Terme na sjevernoj obali otoka, te obližnji Lacco Ameno.

Dvije su osobe poginule: jednu ženu je ubio komad krovnog vijenca crkve čija se fasada zdrobila, druga je nađena mrtva pod ruševinama kuće u kojoj je stanovala. Ozlijeđenih je 39. Šest stambenih zgrada je potpuno srušeno ali je mnogo više teško oštećenih i neupotrebljivih.

Iz jedne od srušenih zgrada spasioci su ubrzo izvadili oca i 7-mjesečnog sina, ali su dva starija sina ostala zatrpana. Po noći su im kroz pukotine dodavali vodu. Jučer prijepodne Italija je preko televizije pratila izvlačenje te dvojice.

 

Jedanaestogodišnji Ciro je spasio 7-godišnjeg brata Mattiasa gurnuvši ga pod krevet, a onda i sebe, kako je učio u školi. Drškom metle je lupao po ruševinama da ga čuju spasioci. Na kraju su obojica izvučeni, prvo Mattias, satima kasnije i Ciro, obojica zapravo u dobru stanju.

Oko 2600 stanovnika ostalo je bez krova nad glavom. Evakuirana je i bolnička zgrada, pa su pacijenti iz reanimacije prebačeni helikopterom u Napulj, dok su ozlijeđeni noć proveli na nosilima pod vedrim nebom.

Bijeg turista

Na otoku koji broji pedesetak tisuća stanovnika našlo se još oko 150.000 turista, kojima je ostalo ili da čekaju povratak trajektom u termin za koji su kupili kartu, bez obzira na to što ih je potres istjerao iz hotela ili privatnog smještaja, ili da se snađu kako znaju.

To su iskoristili raznovrsni brodari iz Napulja i okolice, koji su jučer krenuli za Casamicciolu, spremni turiste prebaciti na kopno, ali po redovitim cijenama, bez obzira na prirodnu nesreću. To je izazvalo žestoku indignaciju po društvenim mrežama.

Casamicciola odavna privlači goste svojim ljekovitim termalnim izvorima, ali oni su izravna veza s opasnošću koja vreba iz dubina, nipošto prvi put: u potresu 1883. poginulo je više od 2300 ljudi.



Ischija je, naime, na rubu vulkanskog bazena u čijem je centru Marsili, najveći opsegom aktivni vulkan u Evropi, nazvan po Luigiju Ferdinandu Marsiliju, koji ga je otkrio dvadesetih godina prošlog stoljeća. Dug oko 70 kilometara a širok oko 30, Marsili je veoma opasan vulkan. Visok je oko 3000 metara od morskog dna, pa je njegov vrh oko 450 metara ispod razine mora.

Njegova ozbiljna erupcija mogla bi generirati tsunami koji bi veoma brzo stigao do tirenskih obala Sicilije, Kalabrije i Kampanije, udaljenih oko 150 kilometara od njegova središnjeg kratera. Knossos i kretska kultura su uništeni prije oko 3700 godina kada je potres izazvan erupcijom There prouzročio požare, a tsunami ih je ugasio, podavivši malobrojne preživjele.

Marsili doduše neprekidno generira male vulkane na svome obodu, koji svojim erupcijama smanjuju pritisak u glavnoj komori. One su izvor česte seizmičke aktivnosti. Tako je i ovaj put epicentar potresa lociran na samo nekoliko milja od Ischije, a hipocentar na dubini od oko pet kilometara.

Trusni valovi

Specifičnost je vulkanskih bazena što je u njima debljina Zemljine kore razmjerno tanka, desetak kilometara ili čak manje.

Hipocentar ispod vulkana „zbunjuje“ seizmografe, jer se trusni valovi drukčije gibaju kroz magmu nego kroz stijenje. Zato je, kažu talijanski seizmolozi, magnituda u prvi mah izračunata na 3,6 stupnjeva, što je Opservatorij na Vezuvu ispravio u 4,0. Enzo Boschi, dugogodišnji voditelj Nacionalnoga geološkoga i seizmološkog instituta, pretpostavlja da će naknadni precizniji izračuni pokazati da je magnituda bila i 4,5 stupnjeva.

Ni to ipak ne bi objasnilo opseg razaranja i ljudske žrtve, jer su posrijedi magnitude osrednjih potresa (budući da je skala magnituda progresivna, valja reći da su neki od lanjskih potresa u Apeninima oslobodili i po 1000 puta veću energiju nego u ponedjeljak na Ischiji).

Egidio Grasso, predsjednik Geološke komore u Kampaniji, te rimski profesor urbanistike Sandro Simoncini, upozoravaju da je na Ischiji veoma mnogo zgrada građeno divljom gradnjom, bez poštivanja antitrusnih normi, iako je otok na „magmatskom čepu“.

Naslovnica Svijet