Novosti Svijet

Hrvatica u Deželi

Tajna uspjeha ljubljanskog sveučilišta koje pohađa 600 naših studenata: Studij je besplatan, za život vam treba 200 eura, a i upisi su lakši

Hrvatica u Deželi

Pristup predavanju je dosta opušten, ležeran, ali uz zadržanu razinu discipline i ozbiljnosti. Ne gube vrijeme na formalnostima, nemam problema da predajem na hrvatskom sve dok me razumiju, a zatim mogu i na engleskome – kaže Splićanin Damir Sekulić, gostujući profesor u Ljubljani600 studenata iz Hrvatske
U Ljubljani trenutačno studira 505 mladih iz Hrvatske, a uz to se na razmjeni ondje nalazi 95 hrvatskih studenata, tako da se ukupno 600 djevojaka i mladića iz Lijepe naše pridružilo ekipi od 40 tisuća studenata Ljubljanskog sveučilišta

Blizu je, studij je besplatan, čak 150 studijskih programa je na engleskom jeziku, njihova su sveučilišta visoko plasirana na europskim i svjetskim rang-ljestvicama kvalitete – mnogo je razloga zašto danas sve više mladih iz Hrvatske odlučuje svoju akademsku "karijeru" započeti na nekom od slovenskih fakulteta.

Prema podacima koje su dostavili sa Sveučilišta u Ljubljani, koje ulazi među tri posto najuglednijih svjetskih sveučilišta prema meritornim svjetskim ljestvicama, samo na toj akademskoj instituciji u aktualnoj 2016./2017. godini na redovni je studij upisano 2345 stranih studenata iz 85 država, od kojih 505 iz Hrvatske!

Uz to, na razmjeni se ondje nalazi 95 hrvatskih studenata, tako da se ukupno 600 djevojaka i mladića iz Lijepe naše pridružilo ekipi od 40 tisuća studenata Ljubljanskog sveučilišta.

Arhitektura i filozofija

– Studenti iz Hrvatske najveće zanimanje pokazuju za Fakultet za arhitekturu, ali i Filozofski te Ekonomski fakultet u Ljubljani. Oni koji su ovdje na razmjeni najviše su zainteresirani za Biotehnički fakultet. Svojim su izborom iznimno zadovoljni – kaže mag. Jana Lutovac Lah, pomoćnica rektora Sveučilišta u Ljubljani za organizaciju i komunikaciju.

Nakon ulaska u Europsku uniju, hrvatski studenti mogu pod jednakim uvjetima studirati na europskim sveučilištima kao i domaći studenti (i obrnuto), a upravo su se slovenska visoka učilišta pokazala jednima od najpoželjnijih.

– Nekoliko je osnovnih razlika između studiranja u Sloveniji i Hrvatskoj. Prije svega, dojam je da u Sloveniji studenti doista upisuju studij koji žele upisati, a ne zato da bi na njemu proveli neko vrijeme, a onda odustali. Općenito, klima je izvrsna, studenti iz Hrvatske osjećaju da su ovdje došli na razvijeniji oblik obrazovanja, a istodobno su i blizu kuće, što je prednost.

Pristup predavanju je dosta opušten, ležeran, ali uz zadržanu razinu discipline i ozbiljnosti. Ne gube vrijeme na formalnostima, nemam problema da predajem na hrvatskom jeziku sve dok me razumiju, a zatim mogu i na engleskome – iznio nam je svoja iskustva gostujućeg predavača na ljubljanskom Fakultetu za šport Splićanin prof. dr. Damir Sekulić, ujedno profesor na splitskom Kineziološkom fakultetu.

Sekulić je u Sloveniji deset godina pa je sigurno kompetentan uspoređivati dva visokoobrazovna sustava.

– U zadnjih pet godina na slovenskim je visokim učilištima snažno u porastu međunarodna suradnja i razmjena, poput programa Erasmus, što studente i profesore doslovno "tjera" van. Mi smo strašno zatvoreni. Do prije pet godina u nas su se takve razmjene gotovo pa proglašavale izdajom, a čak smo mogli čuti i teze da su predavanja na engleskom jeziku protuustavna! – kaže profesor Sekulić.

Besplatno za redovne

Dok su Slovenci odmah nakon osamostaljenja počeli uspostavljati kontakte s najboljim znanstvenicima iz bivše Jugoslavije, što je stvorilo zamašnjak u visokoobrazovnom sustavu, ističe on, dojam je da smo mi pomalo zakasnili s prilagodbom svijetu, da se još osjećaju frustracija i strah, da smo se malo "začahurili".

– Danas kada prođete središtem Ljubljane, 70 posto ljudi govori engleski jezik. Cijelu godinu organiziraju low cost letove, na taj su način privukli strane studente. Studij je besplatan za redovne studente, povoljne su cijene smještaja u studentskim domovima i prehrana, tako da studentski život hrvatskim studentima nije ništa skuplji nego da studiraju kod kuće – nabraja profesor Sekulić dobre strane studiranja i akademskog rada u Deželi.

Kako kaže, dalmatinskih studenata nije puno zapazio, više je ondje Istrijana i mladih iz sjevernijih područja Hrvatske.

Iz istarskog Žminja je studentica prve godine ljubljanskog Fakulteta za računarstvo i informatiku Petra Tanković. Odluka da indeks potraži na nekom od slovenskih visokih učilišta pala je nakon što je izvagala troškove života u Ljubljani i Rijeci, gdje je također konkurirala za upis. Osim toga, majka joj je Slovenka, pa je, kaže, već poznavala taj jezik.

– Smještaj u studentskom domu u Ljubljani košta manje od stotinu eura, a za pristojan život ovdje treba vam najviše još toliko, tako da za dvjesto eura možete normalno preživjeti mjesec.

Studij je besplatan za redovne studente, prigodom upisa plaćate nešto sitno za registraciju (od 15 do 29 eura, op.a.), a sa studentskim bonovima možete jesti ne samo u studentskoj menzi nego i javnim restoranima u Ljubljani, gdje nude čak i studentski meni. Država svaki obrok subvencionira s 2,7 eura, a maksimalna cijena kompletnog obroka ne prelazi 4,5 eura – govori Petra o svojim slovenskim studentskim danima.

Dosta sporta

S obzirom da je nakon godinu dana promijenila studij, nakon života u studentskom domu otisnula se u podstanarstvo, povremeno radi i preko student-servisa, što je posve legalno i moguće pod istim uvjetima kao i za slovenske državljane. Slovenski fakulteti za upis priznaju hrvatsku državnu maturu (treba je samo nostrificirati uz određeni manji iznos), a zanimljivo je, kaže Petra, da je upis na ljubljanski Fakultet za računarstvo i elektrotehniku jednostavniji nego u nas.

Bilo je dovoljno položiti samo osnovne predmete na državnoj maturi (hrvatski i engleski jezik te matematiku) dok na zagrebačkom FER-u, na primjer, za upis dodatno traže i položeni ispit iz fizike.

– Studij je ovdje dosta zahtjevan, ali mi se sviđa što su svi ljubazni i otvoreni, imate se obratiti kome u slučaju bilo kakvih poteškoća, do toga da ispite, zadaće i seminare možete pisati na engleskom jeziku. Posebno mi se sviđa što imaju dosta sportskih programa koji su besplatni – kaže Petra, aktivna i u studentskoj udruzi.

Ona je, nažalost, vjerojatno jedna od onih tisuća mladih koji svoj život vide daleko izvan Hrvatske.

– Želja mi je diplomsku razinu studija također nastaviti negdje vani. Zasad razmišljam o Irskoj, ali ima još vremena – kaže Petra Tanković, kojoj opcija studiranja i rada u Hrvatskoj nije na toj listi želja.
      

Informativni dani 

Neposredno pred početak prvog prijavnog roka za iduću 2017./2018. akademsku godinu, koji se održava od 6. veljače do 3. ožujka ove godine, na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Ljubljani u petak i subotu, 10. i 11. veljače, održavaju se informativni dani na kojima će zainteresirani mladi moći dobiti sve potrebne informacije o studijima koje žele upisati.

U petak, 10. veljače, Visokoškolska prijavno-informacijska služba Sveučilišta u Ljubljani na ljubljanskom će Teološkom fakultetu organizirati informativni dan za manjinske Slovence i strane državljane.

Za buduće studente iz zemalja članica EU-a za upis u prvu godinu studija u idućoj akademskoj godini na Sveučilištu u Ljubljani predviđeno je 9417 mjesta na prvom stupnju studija, na drugom 7265, a na trećem stupnju 845 mjesta.

 

Naslovnica Svijet