Novosti Svijet

povijesna odluka

Referendum: 95 posto stanovnika Krima za pripajanje Rusiji; Kerry: SAD neće prihvatiti ishod; EU: On je bespravan, sankcije u ponedjeljak

povijesna odluka
NAJNOVIJE Prema prvim procjenama 93 posto stanovnika Krima za pripajanje Rusiji

Birači na Krimu u nedjelju su na referendumu poduprli pripajanje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji, što izaziva duboki razdor između Rusa i Zapada.

"93 posto stanovnika Krima izjasnilo se za pripojenje Rusiji, a sedam posto za autonomni status Krima u okviru Ukrajine", pokazuju preliminarni rezultati što su ih objavile separatističke vlasti Krima.

Separatistički predsjednik krimske vlade Sergej Aksjonov odmah je pozdravio "povijesnu" odluku. "Hvala svima koji su sudjelovali na referendumu i odlučili. Danas smo donijeli jako važnu odluku koja će ući u povijest", napisao je Aksjonov na društvenoj mreži Twitter.

Kao što se predviđalo, Bijela kuća odmah odbacila referendum.

Referendum koji separatističke vlasti i Moskva predstavljaju kao ispit demokracije, odvijao se u nazočnosti tisuća ruskih vojnika koji posljednja dva tjedna kontroliraju regiju uz separatističke milicije.

Krim će u ponedjeljak službeno tražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer separatistički premijer Sergej Aksjonov na društvenoj mreži Twitter nakon referenduma na kojemu je, nakon prebrojenih rezultata s polovice biračkih mjesta, 95,5 birača glasovalo za pripojenje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji. "Parlament Krima sastat će se u ponedjeljak na izvanrednom zasijedanju kako bi odobrio službenu kandidaturu za pripojenje Ruskoj Federaciji", rekao je Aksjonov.

"Službeno izaslanstvo parlamenta otići će u Rusiju", dodao je. "Želimo napredovati što je brže moguće, uz poštivanje svih legalnih procedura", rekao je proruski premijer.

Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Barackom Obamom izjavio je da je referendum na Krimu u potpunosti sukladan međunarodnome pravu, objavio je u nedjelju na večer Kremlj. Prema istom izvoru, dvojica državnika zajedno će raditi na stabiliziranju stanja u Ukrajini, koje bi trebala nadzirati misija OESS-a. Putin smatra da ukrajinske vlasti pokazuju nedostatak volje za obuzdavanje nasilja protiv Rusa u toj zemlji, prenio je Reuters.

Talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini je u nedjelju navečer izrazila duboku zabrinutost rezultatom referenduma na Krimu i naglasila da "svi diplomatski kanali ostaju otvoreni".

U priopćenju je Mogherini naglasila da Italija kao i njezine partnerice Europske unije referendum smatraju nezakonitim i podržala je rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na koju je Rusija uložila veto. "Još ima mjesta za okončanje krize. Svi diplomatski kanali ostaju otvoreni, pod uvjetom da Rusija ne pripoji Krim", dodala je šefica talijanske diplomacije.

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius je nezakonitim ocijenio referendum na Krimu i pozvao je Moskvu da "izbjegne nepotrebnu i opasnu eskalaciju u Ukrajini". "Referendum održan u nedjelju na Krimu je nezakonit i u suprotnosti s ukrajinskim ustavom", rekao je Fabius i dodao da je "referendum tim nezakonitiji što se odvijao pod prijetnjom ruskih okupacijskih snaga".

Francuska poziva Rusku Federaciju da odmah poduzme mjere izbjegavanja nepotrebne i opasne eskalacije u Ukrajini i pozvao Moskvu da prizna i poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

Tisuće ljudi izašle su u nedjelju navečer na ulice Simferopolja i Sevastopolja, gdje je usidrena ruska Crnomorska flota, kako bi proslavili pobjedu pripojenja Krima Rusiji, javlja AFP. U Simferopolju su pobornici Moskve mahali ruskim i zastavama Krima. U Sevastoplju su tisuće ljudi uz alkohol slično slavili i skandirali "Sevastopolj" i "Rusija" u ritmu ruskih tradicionalnih plesova.


NOVO EU: Krimski referendum bespravan, sankcije u ponedjeljak

Europska unija je u nedjelju službeno osudila referendum na Krimu, ocijenivši ga "bespravnim i protuzakonitim" i najavila da će u ponedjeljak odrediti sankcije.

"Referendum je bespravan i protuzakonit i njegov rezultat neće biti priznat", izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju. Europjani drže da se to izjašnjavanje kosi s ukrajinskim ustavom i međunarodnim pravilima.

"Ministri vanjskih poslova će u ponedjeljak razmotriti stanje u Bruxellesu i izjasnit će se o dodatnim mjerama sukladno deklaraciji šefova država i vlada od 6. ožujka", stoji u priopćenju.

Europski čelnici su dogovorili primjenu ciljanih sankcija, u obliku zaleđivanja imovine i ograničenja viza, ako se Rusija brzo ne obveže da će ublažiti napetosti.

Veleposlanici 28 zemalja će se sastati u nedjelju krajem poslijepodneva da bi sastavili popis ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na koje će se primjenjivati te sankcije, naveo je diplomatski izvor. Taj popis će biti obznanjen nakon sastanka ministara u ponedjeljak ujutro.

"Rješenje za krizu se može naći samo u zajedničkom radu na diplomatskom planu, uključujući i izravne razgovore između ukrajinske i ruske vlade", ponovili su Barroso i Van Rompuy.

Oni su naglasili da se to rješenje mora temeljiti na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.

Kerry: SAD neće prihvatiti ishod referenduma na Krimu

Sjedinjene Države u subotu su poručile Rusiji da neće prihvatiti ishod referenduma održanog na Krimu te i dalje inzistiraju na tomu da Moskva pronađe političko rješenje problema, rekao je visoki dužnosnik State Departmenta.

Kerry je pozvao Rusiju da podupre ustavne reforme u Ukrajini koje bi omogućile da se zaštite prava manjina u toj zemlji, rekao je neimenovani dužnosnik prepričavši dijelove telefonskog razgovora između Kerryja i Lavrova.

Kerry je također kazao kako Rusija mora povući svoje trupe u vojne baze te je izrazio zabrinutost zbog jučerašnjih ruskih vojnih aktivnosti u ukrajinskoj regiji Herson, kao i zbog nastavka provokacija u istočnoj Ukrajini.

Problem krize na Krimu česta je tema razgovora dvojice čelnika u zadnje vrijeme, a u petak su joj u Londonu posvetili šest sati.

RANIJE

Stanovnici Krima u velikom su se broju u nedjelju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast već predviđa njihov rekordan odaziv.

Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.

U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.

U Bakčisaraju, "glavnome gradu" tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.

"Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje", rekao je novinarima proruski orijentirani krimski premijer Sergej Aksjonov pošto je glasao u Simferopolju.

Na poluotoku s većinskim ruskim stanovništvom gotovo nitko ne sumnja u ishod današnjeg referenduma. Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio "pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa" te kazao kako njegovi rezultati "ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima".

Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier osudio je iznimno opasno stanje na Krimu, obećavši u ponedjeljak "odgovor" EU-a, ukoliko Rusija ne odustane od svojih planova u zadnji trenutak. "Ako Rusi ne odustanu od svojih planova u posljednji trenutak ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak će im iznijeti svoj odgovor", rekao je Steinmeier za Welt am Sonntag. "Zasad Rusi odbacuju bilo koju ponuđenu opciju i očito žele stvoriti presedane na koje ne možemo pristati", kazao je.

Zamjenik ukrajinskog premijera Vitalij Jarema izrazio je bojazan od invazije na kontinentalnu Ukrajinu te u intervjuu objavljenom u nedjelju rekao kako su na Krimu, u blizini granice s pokrajinom Herson na jugu zemlje već postavljeni raketni bacači Grad.

Spor između Moskve i Washingtona prerastao je u najtežu diplomatsku krizu između Rusije i Zapada nakon pada SSSR-a 1991. i mogao bi dugoročno utjecati na odnose između dviju velikih sila. Osim pitanja budućnosti Krima, nastala kriza probudila je i separatističke osjećaje među stanovnicima rusofonih industrijskih uporišta na istoku zemlje. Razmještaj ruskih vojnih snaga na granicama, pojačan porukama Moskve o potrebi zaštite rusofonog stanovništa na Krimu među brojnim Ukrajincima izaziva nelagodu i bojazan da bi ruska vojska, unatoč negiranju Moskve, mogla krenuti na Kijev.

Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis "Mi smo u Rusiji".

Putin rekao Merkel da je krimski referendum zakonit

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj.

Putin je obećao poštivati odluku stanovnika Krima, dodao je Kremlj, dok birači na poluotoku glasuju o tom hoće li se odvojiti od Ukrajine i priključiti Rusiji.

Priopćenje kaže kako je Putin iskoristio svoj telefonski poziv Merkel kako bi također izrazio zabrinutost zaoštravanjem napetosti za koje je rekao kako ih izazivaju radikalne skupine u jugoistočnim oblastima Ukrajine "uz prešutno odobravanje kijevskih vlasti".

"Vladimir Vladimirovič Putin je istaknuo činjenicu da se volja stanovnika poluotoka provodi u punoj suglasnosti s međunarodnim pravom", navedeno je u priopćenju.

Ukrajina i Rusija dogovorile primirje na Krimu do 21. ožujka

Ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili su primirje na Krimu do 21. ožujka, rekao je u nedjelju ukrajinski obnašatelj dužnosti ministra obrane.

"Postignut je sporazum s (ruskom) Crnomorskom flotom i ruskim ministarstvom obrane o primirju na Krimu do 21. ožujka", rekao je Ihor Tenjuk novinarima na rubu sjednice vlade.

"Tijekom toga vremena neće biti poduzimane mjere protiv naših vojnih postrojenja na Krimu. Naše vojne baze stoga nastavljaju s popunjavanjem rezervi", rekao je.

Rusija je na Krimu u vrlo kratkom vremenu rasporedila oko 22.000 vojnika i već je zauzela neke ukrajinske vojne baze na tom poluotoku dok druge drži u blokadi.

(H)
FOTO: AFP
Naslovnica Svijet
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last