Novosti Svijet

BOLIVIJSKI glavni državni tužitelj podigao optužnicu protiv 39 osoba, među kojima su neki i navodno pripremali atentat na predsjednika, a jedan od njih je i naše gore list

Hrvatski ‘kralj soje’ u Boliviji Branko Marinković optužen za urotu protiv Moralesa

BOLIVIJSKI glavni državni tužitelj podigao optužnicu protiv 39 osoba, među kojima su neki i navodno pripremali atentat na predsjednika, a jedan od njih je i naše gore list

Bolivijski glavni državni tužitelj podigao je optužnicu protiv 39 osoba koje se terete za sudjelovanje u lanjskoj uroti čija je meta bio Evo Morales, predsjednik Bolivije. Veći broj optuženih, koji su navodno pripremali atentat na Moralesa, uhićen je i pritvoren.

Sedamnaestorici je uspjelo pobjeći iz Bolivije, a među njima je i Branko Marinković, podrijetlom Hrvat, bračkih korijena, inače prvak bolivijske oporbe, na čelu Građanskog odbora Santa Cruza. Marinković se sklonio u SAD i, kako se čini, uskoro bi mu ta zemlja mogla postati i stalno prebivalište.

Svi su izgledi, naime, da se bolivijski Bračanin neće vratiti u svoju latinskoameričku domovinu iz koje je pobjegao pred, kako tvrdi, političkim progonom. Iako vodstvo države Marinkovićev bijeg drži potvrdom njegove krivnje, jer bi u protivnom, kako ističu, stao pred sud i borio se za svoju istinu, vođa bolivijske oporbe iz američkog egzila poručuje da u “Moralesov sud” ne vjeruje, niti u priliku za pošteno suđenje.

U travnju 2009. godine razotkrivena je “urotnička skupina”, u kojoj su sudjelovali i oporbeni čelnici, među kojima i bogati bolivijski biznismen Branko Marinković. Policija je, naime, upala u hotel u Santa Cruzu gdje je uhvatila navodnu grupu “terorističkih plaćenika” angažiranih za svrgavanje Moralesa i rušenje vlasti u Boliviji.

U intervenciji policijskih specijalaca ubijen je vođa skupine Eduardo Rozsa-Flores, Bolivijac s mađarskim i hrvatskim državljanstvom, i još dvojica pripadnika skupine, inače Europljani (Irac Michael Dwyer i Mađar Arpad Magyarosi), dok su dvojica uhapšena (Bolivijac hrvatskih korijena Mario Francisco Tadić i Mađar Elod Toaso).

Tužitelj je tvrdio kako je tijekom istrage utvrđeno da je Branko Marinković financijski podržavao urotnike (s 200 tisuća dolara), a s njima je doveden u vezu čak i guverner Santa Cruza Ruben Costas, koji im je navodno jamčio sigurno utočište.

Na Moralesove optužbe o zavjeri, bolivijska oporba odgovorila je kako je riječ o “insceniranoj policijskoj predstavi” u hotelu u Santa Cruzu, koja je u osnovi bila obična egzekucija.

Branko Markinković (43) spada među najbogatije ljude u Boliviji. Otac mu je Bračanin, majka Crnogorka, a u Santa Cruz su se doselili još davne 1956. godine. Neki spekuliraju da obiteljsko bogatstvo Marinkovićevih počiva na ostavštini ustaškog režima, a u Boliviji se vjeruje kako potječe od prljavog narkobiznisa.

Inače, Branko Marinković nosi titulu bolivijskoga kralja soje, zbog činjenice da posjeduje 40 tisuća hektara zemlje zasijane sojom i velike kompanije za proizvodnju jestivog ulja. Raspolaže i sa 150 tisuća grla stoke, ima privatne zrakoplove, a u političkom smislu zauzima se za neovisnost Santa Cruza.

Smatra se da je najveći politički protivnik Eva Moralesa, koji mu je, dočim je izabran za šefa države, pod egidom agrarne reforme, oduzeo posjed od 12.500 hektara zemlje.

Prema izjavama članova Brankove obitelji koji žive u Hrvatskoj (tete Vojne Martinović iz Supetra), njegov je otac uzdigao i preporodio Santa Cruz u drugoj polovini prošlog stoljeća.

DAVORKA BLAŽEVIĆ

Hrvatsko-srpski ‘rat’ u narkobiznisu

U krvavom obračunu dvaju narkokartela u Boliviji u svibnju ove godine, ubijena su trojica Srbijanaca, inače angažiranih kao tjelesni čuvari tamošnjega narkobosa Villiama Rosalesa Suareza, za što su srbijanski mediji odmah optužili klan Branka Marinkovića. Tvrdilo se da su likvidirani tijekom otmice njihova šefa Suareza, koji je i prije bio žrtva otmica, ali bi ga puštali dočim bi platio milijunsku otkupninu.

Inače, Marinkovićev i Suarezov klan, navodno, godinama vode rat za primat u narkobiznisu. Bolivijski Bračanin je, kako prenose mediji, na početku Domovinskog rata bio član Prvog internacionalnog voda koji se borio na ratištima u Hrvatskoj i BiH. Mnogi su iz tog voda poslije otišli u Boliviju gdje su regrutirani u “zaštitne snage” kralja soje. Suareza su, pak, čuvali pripadnici vojnih i paravojnih srpskih postrojbi iz rata (1991.-1995.).

Naslovnica Svijet