Novosti Hrvatska

unija na nogama jer zajedno s mmf-om mora ateni nabaviti 120 milijardi eura u tri godine, ali zagreb je miran

Stručnjaci: Grčka kriza neće utjecati na Hrvatsku

unija na nogama jer zajedno s mmf-om mora ateni nabaviti 120 milijardi eura u tri godine, ali zagreb je miran

Eurozona je prevažan projekt da bi se dopustio izlazak jednoj od članica, te će Grčka biti spašena. S druge strane, gospodarske veze Hrvatske i Grčke nisu takve da treba očekivati ikakve potrese

Građani Hrvatske mogu odahnuti − grčka tragedija, koja pogađa i eurozonu, ne bi se trebala odraziti na njihova kreditna zaduženja. Tek kad bi ta kriza predugo trajala, trend zaustavljanja rasta i blagog snižavanja kamatnih stopa na kredite mogao bi biti usporen. Tečaj eura i kune ostat će na istim razinama.

Eurozona će ostati

Tvrdi to Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Societe Generale Splitske banke. On je, kao i više drugih financijskih stručnjaka, uvjeren da se eurozona neće raspasti jer u pitanju je veliki projekt za koji će se zemlje članice Europske unije i te kako potruditi da ga spase.

Kako kaže makroekonomist Ante Babić, to je brak bez rastave, jer kad bi jedna zemlja izišla iz eurozone, pitali bi se koja je sljedeća, a to bi se prelilo na trgovačke odnose i vratilo s još dubljom recesijom. − Ovdje je problem vjerodostojnosti − kaže Akrap − jer jedna zemlja članica EU-a prikazivala je lažne podatke o proračunskom deficitu.

Financijski analitičar Joško Dorić, iz splitske tvrtke Fintrade, primjećuje da su “godine krivotvorenja statističkih izvješća glatko prolazile kod eurobirokracije da bi se sad takva blagonaklonost vratila ‘u glavu’ u punoj žestini, a čak se dovodi u pitanje opstojnost europske monetarne unije, odnosno eura kao zajedničke valute”.

Grčka do sredine svibnja mora isfinancirati velik dio duga koji se popeo na oko 300 milijardi eura, a rejting agencija S&P snizila joj je kreditni rejting na “junk”, što praktički znači da nije sposobna otplaćivati dugove. Grci su živjeli iznad svojih mogućnosti, složni su mnogi analitičari. Proračunski deficit iznosi im čak 35 milijardi eura.

− Konačna brojka pomoći Grčkoj još nije definirana. Grci nemaju luksuz devalvacije valute, pa da na taj način povećaju konkurentnost. Čvrsto su vezani uz euro, koji je pao na 1,32 USD. Grčka mora oštro rezati u rashodnu stranu budžeta da bi uvjerila financijska tržišta da misli ozbiljno − ističe Dorić.

Daleko smo od njih

Govoreći o odrazu grčke tragedije na Hrvatsku, Dorić kaže da se u prvom redu treba nadati da će se strasti na tržištima kapitala smiriti, te da će se Hrvatska ipak uspjeti zadužiti po koliko-toliko povoljnijim uvjetima.

− Ne bude li tako − dodaje Joško Dorić − kao opcija se javlja MMF. Gledajući odnos duga i BDP-a, daleko smo od Grčke (Hrvatska je na oko 50 posto, a Grčka na više od 115 BDP-a). Ipak, iz ovoga bismo mogli izvući jednu dobru pouku, a to je da se dugom ne kupuje socijalni mir i izbori. Državna potrošnja postala je problem mnogih zemalja, kao, uostalom, i Hrvatske. Ružičasto nije ni u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Irskoj, ali njih se, kako napominje Joško Dorić, ne treba trpati u isti koš s Grčkom jer “one nisu nikad lagale o stanju svojih financija”.

Sve to dovodi i do manje sklonosti riziku ulagača na svjetskim burzama, a kako kaže Stipe Luetić, broker/analitičar Splitske banke, situaciju na burzi ovih dana najbolje možemo opisati kao predstavu kojom dirigira Grčka.

Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirika Investmentsa, vjeruje da će Europa brzo sanirati grčki problem, a korekcije na tržištu kapitala jugoistočne Europe ne bi se trebale posebno osjetiti, jer osjetljivije je u nekim mediteranskim zemljama. Stanje u Grčkoj povećava i premiju rizika pojedinih zemalja, pa bi tako, prema mišljenju pojedinih ekonomskih stručnjaka, Hrvatsku moglo skuplje doći zaduživanje Hrvatske.

No, Ante Babić ističe da bi se Hrvatska ovog trenutka mogla povoljnije zadužiti jer je tržište gladno vrijednosnih papira, a Hrvatska ima daleko bolje financijske pokazatelje od Grčke.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, kratkoročno ne očekuje velike efekte na Hrvatsku.

− Ključno je da je Program oporavka došao u pravo vrijeme. Ako provedemo veći dio tih mjera, Hrvatska će se pozicionirati više kao Irska, manje kao Grčka − zaključuje Šaravanja.

A Željko Perić, direktor konzultantske tvrtke Caper, ističe “kako nas grčki primjer višegodišnjega guranja problema pod tepih i događanja reformi mora dodatno ohrabriti da prekinemo politikantska nadmudrivanja i zdušno prionemo na što brzu realizaciju programa mjera za oporavak”.

ljubica vuko

Perić: Nismo ugroženi

Hrvatska objektivno nije izravno ugrožena, zbog niske vanjskotrgovine razmjene i ulaganja, kao i nepovezanosti bankarskog krvotoka, ocjenjuje Željko Perić, direktor konzultantske tvrtke Caper i jedan od premijerkinih savjetnika.

Dodaje da posljedice možemo osjetiti samo ako grčka kriza značajnije uspori oporavak ključnih ekonomija EU-a ili izazove ozbiljniju financijsku krizu u Europi. No, posljedice za nas očitovat će se dominantno u cijeni budućih zaduženja.

Banke sigurne

Nema puno banaka koje su povezane s nama i s Grčkom, problema može biti u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj, koje su premrežene grčkim bankama, ističe Ante Babić, dok Zvonimir Akrap napominje da su sve banke koje su bile suočene s globalnom krizom očistile bilance, te mogući gubitak ne bi mogao prouzročiti nestabilnost.

Burza

Nejasno stanje s grčkim dugom na stranim tržištima kapitala, te nejasna situacija oko gradnje crnogorske autoceste, kod nas su otegotne okolnosti za domaće ulagače. Stoga je i promet na niskim razinama te bez osobito izraženog smjera trgovanja, kazuje Stipe Luetić, broker/analitičar Splitske banke.

Izvoznici bez problema

Hrvatskoj gospodarskoj komori dosada se nije požalio nijedan poduzetnik zbog eventualnih problema s naplatom ili investicijama u Grčkoj.

- Zbog relativno male robne razmjene s Grčkom, tamošnja nacionalna kriza zasad se nije drastično reflektirala na hrvatsko gospodarstvo – informirala nas je Marija Turudić, voditeljica Odjela za zapadnoeuropske zemlje u HGK.

Tijekom 2009., navodi Turudić, Hrvatska je u Grčku izvezla robe u vrijednosti 35,06 milijuna eura, dok je iz Grčke uvezla robe vrijedne 67,16 milijuna eura.

Kad su u pitanju moguće posljedice grčke krize na hrvatski turizam, valja voditi računa o tome da je lani domaću obalu pohodilo tek 18 tisuća Grka koji su ostvarili oko 44 tisuće noćenja.

v. MarJaNOvić

MMF poručio: RH nije Grčka

Ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade u četvrtak prenio je Vladi stav misije MMF-a da “Hrvatska nije na putu Grčke“, potvrdio da na vrijeme podmirujemo svoje obveze, te najavio izvješće o likvidnosti državnih tvrtki kroz nekoliko dana.

m. Šešo

 

Naslovnica Hrvatska