Novosti Hrvatska

punih 45 godina šutjelo se o sudjelovanju sinjanja na alkarskom nadmetanju u doba NDH  

NEPOZNATA PROŠLOST Na dan savezničkog bombardiranja u Sinju održana ustaška Alka (FOTOGALERIJA)

punih 45 godina šutjelo se o sudjelovanju sinjanja na alkarskom nadmetanju u doba NDH         

Punih 45 godina među alkarima se nisu spominjala događanja u kojima je sinjska viteška udruga sudjelovala tijekom Drugog svjetskog rata. Tek nakon demokratskih promjena i osamostaljenja Republike Hrvatske javnost je doznala da je 1944. godine održana “ustaška Alka”.

“Slobodna” posjeduje do sada neobjavljene fotografije i pisane dokumente koji govore da se u vrijeme kvislinške Nezavisne države Hrvatske u Viteškom alkarskom društvu i oko njega vodila kontinuirana aktivnost, te da su od 1941. do 1944. godine alkari bili “za dom spremni” i da su slavili poglavnika Antu Pavelića.

U tom ratnom vremenu alkari su imali i dvojicu vojvoda, od kojih jedan nikada nije obnašao tu dužnost, a drugi je bio vojvoda tek nekoliko mjeseci. Nakon preuzimanja vlasti u Sinju, ustaški povjerenik Ivan Poljak 28. svibnja 1941. godine uputio je “Upravi Alkarskog Društva” nalog da “bezodvlačno preda svu opremu, odjeću i arhivu koja pripada tom društvu”.

Kotarski predstojnik NDH Foretić 16. srpnja donio je odluku kojom sudskog pripravnika Antu Dadića imenuje “povjerenikom viteškog društva ‘Alka’ u Sinju”. Osim što mu se nalaže “preuzimanje svekolike pokretne i nepokretne imovine, računajući tu i gotov novac, tražbine, obveznice i ostale vrijednosne papire”, Dadić je dobio i zadaću “da u duhu društvenih pravila, koja ostaju netaknuta, provede reorganizaciju društva, davši mu čisto hrvatski karakter”.

Istim Foretićevim nalogom dužnosti su razriješeni svi članovi i časnici Alke. Samo dva dana nakon toga, 18. srpnja 1941. godine, Ante Dadić preuzeo je svu alkarsku imovinu.

Predaju je u ime Alkarskog društva obavio Frano Grabovac, a “sa strane Ustaškog logora” nazočio je logornik Ivanko Poljak. Dana 22. srpnja 1941. Frano Grabovac predao je alkarskom povjereniku Anti Dadiću sav alkarski inventar – odoru, opremu i oružje, a događaju je “sa strane Ustaškog logora” nazočio fra Ivan Hrstić.

Sljedeći pisani dokument datiran je 8. kolovozom 1941. godine i poziv je za alkarsku skupštinu sazvanu za 10. kolovoza, istoga dana kad su sinjski partizani na brdu Gučnica u Glavicama donijeli odluku o oružanom otporu talijanskim okupatorima i njihovim ustaškim pomagačima.

Povjerenik Dadić pozvao je 28 osoba, “od danas članova Alkarskog Društva da nefaljeno pristupe na skupštinu ... u svrhu dogovora za pripremu ovogodišnje trke”.

U zapisniku s te skupštine, kojoj je od 28 pozvanih nazočilo 13 članova, za vojvodu je izabran povjerenik Ante Dadić, koji je već stekao i titulu doktora, alaj-čauš je postao Tonči Čiril Lovrić, barjaktar Mate Tomašević te ađutant vođe Ante Jelčić. Vojvoda Ante Dadić nikada na alkarskom trkalištu nije obnašao dužnost na koju je izabran.

U tehnički odbor za pripremu Alke izabrani su alkari Petar Milun, Frano Žanko, Jozo Tomašević, Tonči Čiril Lovrić i Lucijan Lovrić.

Iako je nova sjednica sazvana za sutradan, 11. kolovoza, o njoj nema nikakva zapisnika. Poznato je jedino da Alka 1941. godine nije održana. O aktivnostima Alkarskog društva tijekom 1942. godine nema nikakvih pisanih dokumenata. Otkrivene su, međutim, dvije fotografije snimljene 10. travnja u Zagrebu.

U povodu 1. godišnjice uspostave NDH, cijela alkarska povorka prodefilirala je ulicama Zagreba, a alkari i alkarski momci došli su u ustaški Glavni stan pokloniti se poglavniku Anti Paveliću. Iz 1943. godine uspjeli smo doći samo do jednog pisanog dokumenta datiranog 2. travnja.

Odbor za proslavu godišnjice NDH, u dokumentu koji potpisuju predsjednik Vidas i tajnik Travizi, poziva “viteško alkarsko društvo” da “sa svim alkarima i momcima sudjeluju u čitavoj proslavi”.

Jedina Alka za vrijeme NDH održana je 20. kolovoza. Pripreme za njezino održavanje počele su 4. kolovoza. Poziv je upućen na adrese 17 osoba, većinom s onog popisa iz 1941., a potpisao ga je vršitelj dužnosti povjerenika Mirko Bilobrk, koji je u međuvremenu zamijenio Antu Dadića.

Sastanku Viteškog alkarskog društva održanom 7. kolovoza, koji je sazvao logornik Mirko Bilobrk, nazočili su Božo Vučković, Josip Tomašević, Čiril Lovrić, Lucijan Lovrić, Frano Žanko, Frano Dalbelo, Ante Glavinović, Jakov Gaurina, Stipan Filipović Grčić, Milan Juraj, Stipan Vučković Jozin, Dražen Marković i Stipan Bilić. Opravdano je izostao Jerko Lovrić, a naknadno su došli Josip Malbaša i Ante Podrug.

Na tom je skupu Mirko Bilobrk izabran za vojvodu, Čiril Lovrić izabran je, kao i 1941., za alaj-čauša, no tu dužnost ipak nije obnašao, barjaktar je postao Božo Vučković, za članove Časnog suda izabrani su Lucijan Lovrić, Dušan Tripalo i Grgo Milanović-Litre, te za arambašu Mile Breko.

Toga 20. kolovoza 1944. godine u prijepodnevnim satima saveznička avijacija bombardirala je Sinj. Poginule su dvije osobe, a jedna je naknadno podlegla ozljedama.

Za slavodobitnika Alke nadmetali su se alkari Josip Tomašević, Ante Glavinović, Jakov Gaurina, Stipe Bilić, Božidar Dalbelo, Stipe Vučković, Stipe Filipović-Grčić, Jure Milan, Boško Akrap i Frano Žanko, koji je u ulozi alaj-čauša zamijenio Čirila Lovrića.

U pratnji su nastupili alkari Ante Podrug iz Dicma i Dražen Marković iz Radošića. Pobijedio je Josip Tomašević, seljak iz Brnaza u šezdesetim godinama, koji je predstavljen alkarom “kojemu je za vrijeme Jugoslavije bilo onemogućeno sudjelovati u Alki”.

Kuriozitet je, međutim, da je riječ o istom alkaru Josipu Tomaševiću koji je bio slavodobitnik jedine Alke održane u Beogradu 1922. godine, u čast vjenčanja kralja Aleksandra Karađorđevića.

Uvijek su se klanjali vladarima

U cijeloj svojoj povijesti alkari su se redovito klanjali vladarima i tako osigurali naklonost gotovo svake vlasti prema svojoj viteškoj igri. Iznimke su bili samo Napoleon, za vrijeme čije su vladavine od 1806. do 1814. odbili trčati Alku, te Stjepan Mesić od 2001. do 2006. godine, kojemu su uskratili pokroviteljstvo.

Već na prvoj Alci 1717. godine sinjski vitezovi slavili su mletačkog dužda, potom redom cesara Franju I., saksonskoga kralja Fridriha Augusta II., Franju Karla, Franju Josipa I., Aleksandra Karađorđevića, princa regenta Pavla Karađorđevića, Antu Pavelića, Josipa Broza Tita, Franju Tuđmana i Stjepana Mesića. Na redu je Ivo Josipović.

 

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last