Novosti Hrvatska

bivši pomoćnik zapovjednika specijalaca u ‘oluji’ I HAAŠKOG OPTUŽENIKA MLADENA MARKAČA uhićen s još 16 policajaca

Markačev pomoćnik Sačić uhićen zbog pokolja u Gruborima

bivši pomoćnik zapovjednika specijalaca u ‘oluji’ I HAAŠKOG OPTUŽENIKA MLADENA MARKAČA uhićen s još 16 policajaca

Svjedok  je istražiteljima rekao da je u uredu Ivana Čermaka čuo kako Sačić kaže da Grubore treba predstaviti kao slučajni incident u kojem su civili poginuli u unakrsnoj paljbi

Svjedok  je istražiteljima rekao da je u uredu Ivana Čermaka čuo kako Sačić kaže da Grubore treba predstaviti kao slučajni incident u kojem su civili poginuli u unakrsnoj paljbi

UN-ove snage u selu Grubori
Sedamnaest osoba obuhvatila je kriminalistička obrada zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u selu Grubori, na kninskom području 1995.godine.

Kako doznajemo, uhićeni su Željko Sačić, bivši zamjenik zapovjednika Specijalne policije Mladena Markača, zatim pet aktivnih specijalaca među kojima su Berislav Garić te Frano Drlje, čija je jedinica specijalaca “(o)čistila teren” u Gruborima.

U četvrtak su obavljeni i pretresi stanova te automobila u potrazi za dokazima, kao i potrage za još nekoliko osumnjičenika. Obradu u koordinaciji Ravnateljstva policije i u suradnji s Županijskim državnim odvjetništvom u Zagrebu, provode PU zagrebačka i šibensko-kninska.

Ratni zločin, koji je predmet policijskog istraživanja, počinjen je 25. kolovoza 1995. godine nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u selu Grubori, kada je ubijeno pet srpskih civila i zapaljeno 20-ak kuća.

‘Paravojne postrojbe’

Tadašnji čelnik MUP-a Ivan Penić tvrdio je da je u Gruborima izbio oružani sukob između Specijalne policije i pripadnika srpskih paravojnih postrojbi. Iz toga se dalo zaključiti da su hrvatske vlasti pokušavale zataškati slučaj, u čije su se otkrivanje, inače uključili i Amnesty International, HHO, a potom i Haaški sud.

O zločinu u Gruborima je, inače, prvi izvještaj stigao od pripadnika UNPROFORA. Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, na čijem je čelu bio Željko Žganjer, prikupilo je dokaze u ovom predmetu 2001., no nitko nije bio procesuiran.

Haaško je tužiteljstvo, pak, “slučaj Grubori” po zapovjednoj odgovornosti ‘stavilo na teret’ umirovljenim generalima Mladenu Markaču, Ivanu Čermaku i Anti Gotovini. Bivši pomoćnik zapovjednika ATJ Lučko Josip Ćelić je u izvješću koje je od njega zatražio Sačić, između ostalog naveo kako je tih dana trebalo očistiti teren kako bi se uklonile eventualne opasnosti od terorističkog napada na Vlak slobode (u kome se nalazio politički vrh na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom), a koji je trebao proći tim područjem.

U akciji su sudjelovale četiri skupina s po 10 do 15 specijalaca, a zapovjednici grupa su bili Branko Balunović, Stjepan Zinić, Božo Krajina i Frano Drlje. U izvješću stoji i kako nitko tih dana nije upozoravao da se u okolini Plavna ili Grubora nalaze bilo kakve neprijateljske formacije, ali da je Drljina skupina odlučila ući u Grubore.

Od tamo su čuli pucnjavu, ali se nije moglo zaključiti da se radi o oružanom sukobu s teroristima. Ćelić je, inače, u razgovoru s haškim istražiteljima rekao kako je u zatraženom izvješću naveo da su ga zapovjednici jedinica po povratku s terena izvijestili kako se ništa nije dogodilo i da nisu morali oružano intervenirati.

No, kad je došao u stožer specijalaca u Gračacu, Markač i Sačić su mu rekli da napiše novo izvješće jer su oni čuli da je došlo do oružanog sukoba. Potom ga je Sačić odveo u drugu prostoriju gdje mu je diktirao “svježe” izvješće. Od spomenute četvorice zapovjednika jedinica jedino je Drlje odbio podnijeti izvješće.

Tadašnji zapovjednik ATJ Lučko Josip Turkalj je tijekom svjedočenja u Haagu, na upit zašto se navedeni odbio očitovati odgovorio kako je “Drlje bio nedisciplinirani vojnik koji nije poštovao autoritete, ali da je bio iznimno dobar borac”.

Promjenio iskaz

Drlju, inače, neki njegovi bivši suborci i kolege su ga opisale kao nasilnu osobu koje su se plašili mnogi u policiji pa tako i Sačić, kome je, navodno, jedno vrijeme zabranjivao ulazak u krug baze specijalne policije.

Turkalj je u razgovoru s haškim istražiteljima rekao da je 31. kolovoza 1995. bio u Kninu u uredu Ivana Čermaka, te da je čuo kako Sačić govori Čermaku da Grubore treba predstaviti kao slučajni incident, u kojem su civili poginuli u unakrsnoj paljbi, bez obzira bila to istina ili ne.

Prilikom davanja iskaza haškim istražiteljima, policijski kordinator za Knin u vrijeme Oluje Stjepan Buhin rekao je kako vjeruje da je Sačić pokušao prikriti zločin u Gruborima. No, kad je prošle godine svjedočio u Haagu, Buhin je promijenio “priču” i kazao kako “sada misli dugačije”.

Svoj je raniji iskaz obrazložio tvrdnjom da mu je bilo čudno što je Sačić rekao da će se ubojstva u Gruborima tretirati kao posljedica Oluje. Iznenađen uhićenjem Sačić je pri ulasku u zgradu PUZ-a rekao okupljenim novinarima kako je “iznenađen uhićenjem, te da se skandal nastavlja”.

Njegov branitelj – odvjetnik Zvonimir Hodak je, pak, istaknuo kako se radi o nastavku dodvoravanja hrvatskih vlasti haaškom tužiteljstvu. Hodak je istaknuo i kako su policajci rekli Sačiću da je uhićen zbog sprječavanja dokazivanja.

Iznenađen uhićenjem

Sačić je pri ulasku u zgradu PUZ-a rekao okupljenim novinarima da je “iznenađen uhićenjem, te da se skandal nastavlja”.

Njegov branitelj Zvonimir Hodak istaknuo je da se radi o nastavku dodvoravanja haaškom tužiteljstvu. Dodao je kako su policajci rekli Sačiću da je uhićen zbog sprječavanja dokazivanja.

 

Petric: Mogu nas sve privesti

Oštro osuđujemo privođenja svojih kolega, a prema posljednjim informacijama, ne radi se samo o Željku Sačiću, nego o više ljudi koji su bili pripadnici istih specijalnih postrojbi MUP-a. Ovo je jako tužno. Mogu nas sada i sve privesti iz te postrojbe koja se borila za oslobađanje države − kazao nam je Kristian Petric, bivši pripadnik specijalnih postrojbi MUP-a.

P. DORIĆ

 

Pitali za Jarnjaka

Kad je Sačić razgovarao s haaškim ispitivačima, najviše su htjeli doznati je li išta o zločinu znao tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak.

U selu više nema žive duše

U Gruborima koje je prije rata naseljavalo 40-ak seljana, danas nema žive duše. Nitko se u njega nije vratio, niti je ijedna kuća obnovljena-kaže Đuro Rusić, vijećnik Demokratske partije Srba u Gradskom vijeću Knina i jedan od dvjestotinjak žitelja susjednog Plavnog.

Čuo je, dodao je, za uhićenja vezana uz ratni zločin u susjednim Gruborima. Zbog tog je stravičnog događaja, baš kao i zločina koji se dogodio u Varivodama, malo srpskog povratničkog življa u tom kraju.

Ljudi nemaju povjerenja u institucije, ponajviše stoga što godinama traju istrage i procesuiranja zločina, a oni koji su ih počinili izmiču licu pravde. Zato se ljudi ovdje u Gruborima, unatoč proteku vremena , i dalje boje budućnosti - kaže Rusić.

Petero srpskih civila mučki likvidirano

U zaseoku Gruborima u okolici Knina 25. kolovoza 1995., neposredno nakon Oluje, ubijeno je pet građana srpske nacionalnosti. Riječ je o 80-godišnjem Milošu Gruboru koji je ubijen u svojoj kući, 65-godišnjem Jovi Gruboru zaklanom u polju dok je čuvao krave, 90-godišnjoj Mariji Grubor ubijenoj vjerojatno vatrenim oružjem, te potom spaljenoj u kući, dok su 41-godišnji Đuro Karanović i 51-godišnja Milica Grubor usmrćeni iz blizine, hicima u glavu.

Sudeći po izvješću HHO-a pod naslovom “Izvještaj: vojna operacija Oluja i poslije, 1. dio, bivši UN sektor jug” dogodilo se to isti dan kada su pripadnici slovačkog bataljuna UN-a u mjesnoj školi susjednog Plavnog popisivali stanovništvo, osobito ono koje je bilo voljno odseliti se u Bosnu i Srbiju. Pred njima je tada prošla kolona MUP-ovih vozila u kojima su se nalazili policajci u zelenim maskirnim uniformama, a nedugo potom iz sela se začula pucnjava, te su se vidjele i kuće u plamenu.

Na zločin u Gruborima je Općoj skupštini UN-a, Vijeću sigurnosti i Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji svega nekoliko mjeseci nakon Oluje upozorila i Elizabeth Rehn, posebna izvjestiteljica UN-ova Povjerenstva za ljudska prava, i to u I zvješću o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije.

Grubori se spominju i u izvješću Amnesty Internationala pod naslovom “Hrvatska nekažnjena za ubojstva nakon Oluje” u kolovozu 1998. Javnosti je poznato također i to da je Rehn 27. veljače 1996. od Ministarstva vanjskih poslova RH dopisom zatražila očitovanje o zločinu u Gruborima.

M. Jurković /Epeha


 

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 11FirstPrevious[1]2345678910Last