Novosti Hrvatska

najnovija ljestvica

Kolinda među najmoćnijim ženama svijeta: evo kako je ugledni Forbes izračunao njenu moć te koje sve slavne ličnosti iz svijeta politike i showbizznisa gledaju u leđa hrvatskoj predsjednici

najnovija ljestvica

Hrvatska predsjednica 39. je na Forbesovoj ljestvici najmoćnijih žena svijeta. To je stavlja negdje na pola puta između britanske kraljice Elizabete (26.) i kraljice popa Beyonce Knowles (50), daleko ispod Angele Merkel i šefice Brexita Therese May, koje su na vrhu, ali i daleko iznad Hillary Clinton (65.), najveće gubitnice prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora, piše Jutarnji list.

Tako je kada je riječ o ženama. Kada se eliminira rodni kriterij, u globalnoj raspodjeli moći Kolinde Grabar-Kitarović nema na ljestvici. Tu je na čelu čvrsti dvojac Putin - Trump, a tek onda Angela Merkel, višegodišnja predvodnica ljestvice globalne moći, iza koje su kineski vladar Xi Jinping i papa Franjo. Na toj, velikoj ljestvici, prva sljedeća žena je Janet Yellen (6.), šefica američkih federalnih rezervi, Theresa May je 13., a šefica MMF-a Christine Lagarde 25. Za utjehu predsjednici, tu više nema ni Beyonce ni Hillary, čak ni vječne Elizabete II. Među ukupno šest žena na globalnoj ljestvici najmoćnijih još su samo dvije predstavnice velikog biznisa - Ginny Rometty iz IBM-a i Mary Bara iz General Motorsa.

Kolinda Grabar-Kitarović, očekivano, najbolje prolazi na suhoj, političkoj ljestvici. U toj, ženama i inače deficitarnoj sredini (iako tu ih je više nego u krupnom biznisu), ona je 14., daleko ispred predsjednica Litve (21.) i Estonije (22.), čak četiri pozicije iznad Erne Solberg, premijerke hiperbogate Norveške. Čelo i tu pripada Angeli Merkel i Theresi May, ali iza njih, pri vrhu su tajvanska predsjednica Tsa Ing-Wen (3.) kojoj je to očito medalja za hrabrost u balansiranju odnosa s Kinom, šefica Čilea Michelle Bachelet (4.), a onda i Federica Mogherini (5.), ministrica vanjskih poslova Europske unije, iza koje je odmah Ivanka Trump, kao “starija savjetnica” u uredu američkog predsjednika. Kraljica Elizabeta tu se izborila za osmo mjesto, a poljska premijerka Beata Maria Szydlo, svjetonazorski bliska hrvatskoj predsjednici, deseta je, drži mjesto ispred Aung San Suu Kyi.
Kriterij odabira za Forbes je uvijek jasan, na prvom mjestu je količina dolara koju osoba na ljestvici na bilo koji način kontrolira. Slijede apstraktnije kategorije utjecaja, sposobnosti usmjeravanja javnog mnijenja, opća prisutnost u medijima...

Na ovogodišnjoj ljestvici najutjecajnijih, pa zato i najmoćnijih, žena čak su se 23 našle prvi put. Uz hrvatsku predsjednicu, medijski je tu najeksponiranija 37-godišnja novozelandska premijerka Jacinda Ardern, kao najmlađa u zajednici visoke politike, i ujedno najradikalnija ljevičarka u krugu najmoćnijih. Odrasla u mormonskoj obitelji iz protesta je ušla u Međunarodnu uniju socijalističke mladeži kojoj je neko vrijeme i predsjedala. Potpuno atipičan izbor za Forbes.

Forbesove ljestvice rade se metodom prosijavanja,navodi Jutarnji list. Tako smo svojedobno radili i mi, u hrvatskih osam Forbesovih godina koje su prekinute lani, iz tvrdog forbesovskog razloga - nismo hrvatskoj kompaniji majci donosili profit (američka majka osigurala se fiksnim dijelom prihoda i bila je zadovoljna). U izradi velikih globalnih ljestvica sudjeluje svih 38 svjetskih izdanja Forbesa sa svojim istraživačkim i analitičkim timovima.

Ukratko - u prvi krug izbora ulaze svi sudionici scene. Kasnijim prosijavanjem na površini ostaju samo najbogatiji, najbolji ili najutjecajniji. Slijede dodatne runde prosijavanja iz kojih se deriviraju sve druge Forbesove liste (matična kuća ima ih bezbroj), pa se tako stiže i do globalno najutjecajnijih žena, koje opet, daljnjim prosijavanjem možemo dijeliti po struci, dobi, bogatstvu, globalnom utjecaju i utjecaju u regiji u kojoj djeluju.

Kolinda Grabar-Kitarović svoju je poziciju izborila pojačanom medijskom vidljivošću u Americi nakon Trumpova preuzimanja SAD-a, ali i kao najmlađa osoba na predsjedničkoj funkciji u Hrvatskoj i kao prva Hrvatica koja je izabrana da predsjeda državom. Forbes je dodatno hvali zbog promicanja američkih interesa u EU, prije svega poslovnih, kroz suradnju na krčkom projektu LNG-a, “što može omekšati europsku energetsku ovisnost o Rusiji”.

U procesu prosijavanja koristila joj je i bivša veleposlanička funkcija u Washingtonu, njen živahan mandat na čelu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, ali i njena ambicija da se postavi kao medijator među različitim politikama. U Forbesovom situ na površini se zadržao njen prošlogodišnji posjet iranskom predsjedniku Hassanu Rouhaniju s ciljem “jačanja diplomatskih odnosa”, što je bila misija koja je po mišljenju Forbesova uredničkog suda nadrasla okvir hrvatsko-iranskog prijateljskog druženja, piše Jutarnji list..

Naslovnica Hrvatska