Novosti Hrvatska

GOLO PREŽIVLJAVANJE

Porazni podaci o prihodima najugroženijih građana: hrvatski umirovljenici najsiromašniji u Uniji!

GOLO PREŽIVLJAVANJE

U zemlji je 1,13 milijuna umirovljenika koji prosječno primaju po 2314 kunu temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju. 1,09 milijuna njih prima manje od 5000 kuna, a više imaju rijetki - ukupno ih je 42.720

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) odrazio se na životni standard nekih ljudi u Hrvatskoj, drugima to sunce nije ugrijalo lisnice što su na istoj dijeti na kakvoj su bili prethodnih kriznih godina.

Povećanje BDP-a se vrlo konkretno odrazilo na prihode nekih ljudi u Hrvatskoj: umirovljenici s više od 5000 kuna mirovina koje se nazivaju povlaštenima, odnosno isplaćuju se po posebnim propisima, ovog su mjeseca dobili 10 posto veće mirovine. Drugi su dobili šipak.

Matica umirovljenika Hrvatske ukazuje da umirovljenici koji su mirovinu stekli po Zakonu o mirovinskom osiguranju, u prosjeku primaju 2314 kuna mjesečno, što je 38,4 posto prosječne plaće od 6018 kuna po čemu su umirovljenici Hrvatske u najtežem položaju u usporedbi s onima iz drugih zemalja EU-a, a u posljednjih 18 godina, od kada se mirovine usklađuju s rastom plaća i troškova života, do danas su zaostale za rastom plaća 13,84 posto, samo u ovoj godini 2,55 posto, što je najveći godišnji zaostatak od 1999.

Povlaštenima još bolje

– Zabrinjavajuće je kako smo izgubili socijalnu osjetljivost prema najugroženijim građanima Lijepe naše. Ta i takva politika dodatno dijeli ionako globalno osiromašene hrvatske građane i pitam se u čijem je to sve skupa zapravo interesu – kaže nam prof. dr. Guste Santini.

Statistika govori isto što i ovaj ekonomist. Stvarnost običnih umirovljenika je golo preživljavanje. S druge strane, oni s povlaštenim visokim mirovinama koje su dobili po posebnim propisima, raduju se rastu BDP-a. Kakve veze BDP ima s podizanjem povlaštenih mirovina većih od 5000 kuna pitat će se neki.

Ima veze – 2014. su povlaštene mirovine iznad 5000 kuna smanjene za 10 posto, a toga su bili pošteđeni stopostotni ratni invalidi i djeca poginulih branitelja. Rez je proveden s obećanjem povrata na staro uz BDP-ovski osigurač, pa je propisano da će se smanjenje ukinuti onda kada BDP poraste više od tri kvartala zaredom za najmanje dva posto, a deficit proračuna padne ispod tri posto.
 

 

 


To se dogodilo jer su povlaštene mirovine ovog mjeseca porasle za onu desetinu za koju su ošišane prije tri godine. Tako su ovog mjeseca mirovine od 5001 kunu porasle na 5501 kunu, one od 7000 kuna na 7700 kuna. Prosječna mirovina od 8414 kunu, koliko po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prima 648 saborskih zastupnika, članova bivših vlada i sudaca Ustavnog suda, s ovim će BDP-ovskim povećanjem porasti na prosjek od 9255 kuna. To su četiri prosječne mirovine onih koji su odradili svoj radni vijek i mirovinu primaju na temelju svojih uplata u mirovinski fond i po zakonu o mirovinskom osiguranju. Jedan umirovljeni saborski zastupnik i ministar primaju četiri prosječne mirovine umirovljenika koji su te mirovine stekli temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno, temeljem uplata u mirovinski fond cijelog radnog vijeka.

Superhik politika

Neće porasti većina mirovina po posebnim propisima nego svaka četvrta. Jer, ukupno 178.519 ljudi prima mirovine po posebnim propisima, a od njih četvrtina prima više od 5000 kuna. U toj je skupini 44.364 umirovljenika, a najbrojniji među onima koji će dobiti povećanje su branitelji, njih 37 tisuća prima više od 5000 kuna mirovine, a gotovo još toliko njih prima manje od 5000 kuna. Braniteljskih je mirovina ukupno ovog mjeseca bilo 70.468, a za sve je prosječna mirovina 5251 kuna.
U zemlji je 1,13 milijuna umirovljenika koji prosječno primaju po 2314 kunu temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju i takav će ih prosjek pratiti i dalje. Od tog ukupnog broja, njih 1,09 milijuna primaju manje od 5000 kuna. Čak 862 tisuća ne dobije ni 3000 kuna mirovine. Do 1500 kuna mirovine prima gotovo 315 tisuća umirovljenika, a do 2000 kuna njih 541 tisuća. Više od 5000 kuna imaju rijetki, njih 42.720.

– Problem s mirovinama je jedan od problema politike ove Vlade koja ne vodi socijalnu politiku. To smo vidjeli na prethodnoj poreznoj reformi koja je također išla u korist onih s najvećim primanjima. Bez obzira na konkretne političke odnose, za državu bi bilo puno bolje da je povećala minimalne mirovine nego što je povećala dohodak onih najbogatijih. To je bilo na tragu neoliberalne doktrine koja je nama nametnuta. Sada se i na Zapadu razmišlja u drugom smjeru te se spominje povećanje potrošnje onih s nižim dohocima kao jedini put stabilnog rasta i razvoja. To su shvatili veći kapitalisti od nas, a mi se trsimo da smo veći kapitalisti od onih koji su to stotinama godina. Priča da će siromašnima biti bolje što su bogati još bogatiji davno se pokazala promašenom. Na Zapadu jačaju mišljenja kako treba povećati snagu siromašnijih i da će bogati lakše zaraditi kad siromašni budu više trošili – objašnjava prof. dr. Željko Garača.

Razina socijalne pomoći

Slično su ovog mjeseca govorili i u Matici umirovljenika, ukazujući da je najveći broj mirovina znatno manji od prosjeka i da su u velikoj mjeri već spuštene na razinu socijalne pomoći kao da umirovljenici nisu radili i stvorili krupne vrijednosti, ali i uplaćivali doprinose za sigurniju starost. Sada se mnogi pitaju kako je moguće podmiriti sve troškove za režije, hranu i ostalo s tako malo sredstava i navode da je sve više njih dovedeno u nepodnošljivu situaciju i egzistencijalno ugroženo.

Matica ukazuje da više od 60 posto umirovljenika živi ispod granice siromaštva. Pitaju tko će nadoknaditi razliku u zaostajanju mirovina za plaćama i vratiti na onu razinu koja je bila garantirana prilikom reforme mirovinskog sustava. Na žalost, njih ne štiti BDP-ovski osigurač.

 

 


2314
kuna bila je prosječna mirovina u rujnu 2017.
1,13
milijuna umirovljenika prima mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju
178.519
ljudi prima mirovine po posebnim propisima,


DIGITRON
Od HAZU-a do HVO-a

8433
kuna mirovine, 145 umirovljenika – redoviti članovi HAZU-a
8414
kuna mirovine, 648 umirovljenika – saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavni državni revizor
5075
kuna mirovine, 71.944 umirovljenika – hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
4813
kuna mirovine, 256 umirovljenika – radnika na razminiranju
3490
kuna mirovine, 14.484 umirovljenika – djelatne vojne osobe
2270
kuna mirovine, 7011 umirovljenika – pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945.
3579
kuna mirovine, 3499 umirovljenika – bivši politički zatvorenici
3008
kuna mirovine, 7068 umirovljenika – pripadnici bivše JNA
2660
kuna mirovine, 15.726 umirovljenika – sudionici NOR-a
2792
kune mirovine, 6823 umirovljenika – pripadnici HVO-a

 

Naslovnica Hrvatska