Novosti Hrvatska

nevjerojatan slučaj

Agonija ginekologa Mihajla Streleca najbolji je primjer kako sporost pravosuđa može uništiti karijeru i zdravlje

nevjerojatan slučaj

Iza zagrebačkog ginekologa Mihajla Streleca (59), voditelja Odjela za bračnu neplodnost Klinike za ženske bolesti i porode, više je od 10 tisuća poroda tijekom 30-godišnjeg rada u ginekologiji. 

Posljednjih 13 godina nosio se s teškim teretom - zagrebačko ga je tužiteljstvo optužilo da je svojom nesavjesnošću skrivio smrt novorođenčeta. Prema optužnici, on se odlučio za nepodoban način poroda, što je rezultiralo smrću bebe, piše Jutarnji list.

Nakon maratonske sudske bitke “teške” više desetaka tisuća kuna, koje će platiti porezni obveznici, i tijekom koje se tek nez­natno promijenio činjenični opis kaznenog djela, Streleca je prvi put sutkinja Blažena Ereš nepravomoćno osudila na godinu dana zatvora. Potom ga je u ponovljenom postupku sudac Milenko Đaković oslobodio krivnje, a upravo je potonji oslobađajući pravorijek nedavno potvrdila i viša instanca, Županijski sud u Osijeku.

Strelecu su kobne 2004. i 2005. godina iz temelja promijenile život. Bio je na pragu stjecanja naslova “docent”, kada je u razmaku od svega pet mjeseci “zaradio” šest kaznenih prijava. Zašto? Bio je, prema svemu sudeći, najslabija karika u liječničkom lancu, idealna osoba da se na nju svali krivnja. Rezultat? “Zaradio” je šest kaznenih prijava. Tri su odmah odbačene, a tri su rezultirale optužnicama, suđenjima, a na kraju i oslobađajućim pravomoćnim presudama. Posljednja još uvijek čeka da mu poštom stigne na kućnu adresu.

- Danas sam drukčiji čovjek. Definitivno mudriji i oprezniji. Ginekologija je moja ljubav i hobi. Do prije desetak godina bio sam doktor kojeg se zove u operacijsku salu kad kolege ne znaju ili ne mogu dalje. U ovom poslu, naprosto, morate imati nekoga koga se, kad zapne dežurnima u bolnici, zove kući da dođe i pomogne. I za to sam živio. Posao nosim doma i o njemu razmišljam. No, nakon ovih suđenja i nemoći, dok tonete psihički, a pogotovo nakon prve nepravomoćne osuđujuće presude, izazove u poslu izbjegavam. Znate tko trpi u konačnici? Isključivo pacijenti. Kirurgija je manualni posao i sve se nauči, međutim, potrebni su i talent i hrabrost. Počinjete operacijski zahvat, a nikada ne znate hoće li sve završiti onako kako je planirano. Ako strepite da vas nakon takvih, neželjenih događaja čeka suđenje, onda niste za ovaj posao - otvorio je dušu za Jutarnji list, nakon višegodišnje pravosudne more, ginekolog iz bolnice u Petrovoj Mihajlo Strelec.

Nada se da sad, nakon svih sudskih postupaka, konačno može dobiti barem titulu primarijus. Uvjete, naime, ispunjava već godinama, a postupak je zaustavljen zbog sudskih postupaka.

Kad su se suđenja zaredala i zahuktala, pogotovo ovo treće i najduže, teško mu je, govori nam, bilo vjerovati u pozitivan ishod. Najviše su ga šokirali vještaci, ali i komunikacija sa sutkinjom.

- Zar je dovoljno roditi dvoje djece pa da se postane kompetentan za izvanredne situacije i liječničke poteze u rađaonici? Naime, to su bili argumenti sutkinje Ereš tijekom postupka. Suđenje vam je kao utakmica, rezultat se može promijeniti sekundu prije kraja. Imao sam strašnu tremu. Svaka rasprava bila je novo mučenje, počevši od vještačenja. Izgledalo je kao da se sve urotilo protiv mene. Jedan od vještaka vještačio je zahvat koji nikada u životu nije radio, a ja sam u to vrijeme radio više od 300 takvih zahvata godišnje. I nije mi bilo dopušteno prigovoriti njegovoj vještačkoj nekompetentnosti. Postupno se počinjete doživljavati kao kriminalac, sami ne znate što je ispravno, a što krivo. Unatoč svemu, nikada nisam prestajao tvrditi da sam tijekom poroda pravilno postupio. Da je bilo pravde, sa mnom na optuženičkoj klupi trebao je sjediti i doktor Jozo Blajić, koji je toga dana bio liječnik u svojstvu nadslužbe. Ustrašen suđenjem, tijekom svjedočenja nije govorio istinu, a sud vjeruje i da je falsificirao zapisnik o porodu - govori nam Strelec te nastavlja:

“Zanimljivo da je, ista tužiteljica iz ODO-a, gđa Soldo, uvijek podizala optužnicu protiv mene. Tako sam u jednom kasnijem slučaju ja bio u poziciji nadslužbe te sam opet bio optužen za tragični događaj u rađaonici. Kolege i prijatelji suosjećali su s mojom nevoljom. Svi moji kolege redom su me pitali: “Zašto se u medijima nekom ubojici ili kriminalcu stave inicijali, a tebi puni identitet i fotografija?” Tretiralo me se kao ubojicu”.

U svojoj karijeri Strelec je doživio da zbog svih sudskih peripetija postane jedini doktor u KBC Zagreb koji je dobio hitni izvanredni otkaz, bez prethodnog saznanja njegove strane priče. No taj otkaz, koji mu je u tišini potpisao akademik Željko Reiner, tadašnji ravnatelj KBC Rebro i aktualni potpredsjednik Hrvatskog sabora, trajao je tek nekoliko tjedana jer se uspio izboriti za povratak na posao.

A što se Blajića tiče, Strelec i on se i dalje redovno susreću na bolničkim hodnicima te se na prvu svima čini kao da između njih nema jaza: “Ponašamo se kao da se ništa nije dogodilo. U bolnici smo radi pacijenata. Mi sami smo nebitni”.

Sve što su mediji o ginekologu Strelecu pisali tijekom svih ovih godina itekako je bilo pod lupom institucija i građana pa je, zbog novinskih napisa oko “drama u operacijskim salama u Petrovoj”, dodjela naslova primarijus stopirana. Naravno da je zbog toga izostala i odgovarajuća korekcija plaće.

- Šteta zbog agonije koja se protegnula na 13 godina definitivno je nastala. Izračunajte sami iznos u odnosu na očekivani postotak. Procjenjujem da sam do sada izgubio barem jednogodišnji dohodak. Bih li, eventualno, još i više napredovao, teško je reći. Pet godina sam do penzije, i vrijeme mojih snova je prošlo. Ja sam doktor, i drugo ne znam ni ne želim raditi. Upravo najveća briga, kad je krenuo linč na mene, bio je strah od odlaska iz ginekologije. Više od samog služenja kaz­ne mučilo me što ću ostati bez posla, čime bi egizstencija moje djece bila dovedena u pitanje. Kad sam bio medijski razapet, djeca su bila školarci, slušali od drugih da im je otac po novinama u crnoj kronici. Tematika im je bila preteška, sami se nisu usudili ništa pitati. Pokušavao sam im objasniti o čemu se radi, a kada su odrasli, odveo sam ih i da slušaju sudske rasprave - otkriva Strelec te ističe kako u bolnici u Petrovoj završavaju najteži slučajevi iz cijele zemlje.

Godišnje se u Petrovoj obavi oko 4000 porođaja, a na taj broj porođaja može se očekivati oko dvadeset smrti djece u porođaju. Kad bi svaki takav događaj završio na sudu, ovim poslom nitko se više ne bi bavio. Rodilja Jasmina Šimić - na čijem je slučaju rođenja mrtve bebe Strelec, prema mišljenju tužiteljstva, “pao” ispit - godinu kasnije opet je završila u njegovoj bolnici, gdje je sretno rodila drugu bebu.

U isto vrijeme dok radi svoj liječnički posao i usrećuje nesretne parove koji se žele okusiti u roditeljskim vodama, Strelec odrađuje i svoje dužnosti u Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (HGSS). On je, naime, dopročelnik zagrebačke stanice HGSS-a. Upravo dok s njim razgovaramo, njegovi kolege tragaju za nestalim mladićem za kojeg se sumnjalo da namjerava samoubojstvo. Taj volonterski posao ponekad ima prednost u odnosu na njegove pacijente.

- Načelno, od liječenja neplodnosti mnogo je važnije spašavanje nečijeg života. Primjerice, nestalo, izgubljeno dijete, koje prenoći na otvorenom, riskira pothlađivanje, smrt. Izbivanje s posla zbog spasilačkih akcija omogućuje nam Zakon. Srećom, te situacije vrlo su rijetke, jer je nas, gorskih spašavatelja, u Zagrebu dovoljno, oko 70. Obično ima dovoljno onih koji su slobodni za akciju. Do sada se nije dogodilo da sam morao odgoditi operacijski zahvat radi GSS-a. U bolnici se mnogo češće operacije odgađaju zbog neorganiziranosti i nagužvanog rasporeda, a ne radi mojeg volontiranja. Meni je čast biti u tom miljeu, u kojem sam od 1987. godine, ponosno nam opisuje.

Osim što kad zagusti, kao HGSS-ovac traga za potencijalnim samoubojicama, dementnim osobama, djecom, gljivarima... dežura i u smjenama prema rasporedu na Sljemenu svake godine kad počne skijaška sezona.

Prisjetio se tako i kad su njemu kolege iz HGSS-a spasili život. Upravo godine kada se “upisao” u HGSS, Strelec je s prijateljima otišao u zimsku avanturu na Kapelu. Bili su u neadekvatnoj opremi, bilo je vrlo hladno, a kiša koja je pala na snijeg, zaledila je sve.

- Poskliznuli smo se u neke vrtače. Da kojim slučajem istom rutom nisu išli prijatelji iz HGSS-a, koji su imali adekvatnu opremu na sebi, bili bismo mrtvi. Spašeni smo, i lekcija je naučena. A u ratnom vihoru od 1991. do 1993. bio sam vojnik, član “Planinske satnije Velebit”, koristan kao doktor i kao gorski spašavatelj. Bilo je to razdoblje prepuno straha. Sin se rodio nekoliko tjedana prije mog odlaska na Velebit, nisam znao hoćemo li se više ikada vidjeti - kaže još ginekolog iz Petrove, čija je supruga Alenka Sirovec, također ginekologinja, prije godinu i pol otišla u Kopenhagen.

Za nju decidirano tvrdi da je, generalno gledajući, daleko bolji “ginić od njega”. No ona je napustila KB Sveti Duh jer tamo je, tvrdi Strelec, bila izložena mobbingu nadređenih. Već neko vrijeme razmišlja o tome da joj se pridruži u Danskoj, jer ima sve uvjete i papirologiju riješenu, ali čekao je okončanje suđenja kako njegov odlazak ne bi izgledao kao bijeg od kaznene odgovornosti.

Na upit odakle strast baš za ginekologijom, kroz smijeh kaže da je sve bilo slučajno te je prihvatio izazov prijatelja da “probaju upasti na faks na koji idu najbolji”.

- Na Medicini je uvijek bila velika konkurencija. Neočekivano sam prošao prijemni i završio fakultet 1981., nakon nepunih pet godina. U Celju sam odradio, tada obavez­nu, opću praksu, a od 1986. sam u Petrovoj. Posljednjih godina, a naročito nakon mog slučaja oko neodrađenog carskog reza, došlo je do eksplozije carskih rezova. Doktori se boje. To nije dobro, carski rez je ozbiljna operacija, s mogućim teškim pa i najtežim komplikacijama. Osim toga, troše se resursi sustava; ako, primjerice, napravite 500 carskih rezova previše, nemate mjesta i vremena uraditi 500 drugih, potrebnih zahvata. Eto, mogu reći da sam nakon svega ostavio neki trag, zaključio je Strelec, kojem je najveća sreća kad mu “par, koji konačno dobije dijete u čijem je stvaranju sudjelovao, u znak sjećanja pošalje fotografije odrastanja njihove radosti”.

Na primjeru Mihajla Streleca još se jednom pokazalo kako sporost pravosuđa i dugotrajni sudski procesi uništavaju karijeru i zdravlje, piše Jutarnji list.

Vještaci nisu u pravu, Strelec nije loše procijenio

Sudac Milenko Đaković “izvagao” je iskaze svjedoka i nalaze vještaka koji su tvrdili da je Strelec pogrešno procijenio porod, ali u “inkriminirano vrijeme nije bilo pisanog protokola kako poroditi dijete na zadak te je carski rez stvar procjene svakog doktora i pojedinačnog slučaja”.

- Vještaci kažu da je riječ o lošoj procjeni Streleca, ali i da se komplikacije pri porodu poput zaostalih ručica naprosto nisu mogle predvidjeti. Prema mojem mišljenju, radilo se o stručnoj procjeni. Naime, trudnica je došla u bolnicu bez liječničke dokumentacije, nije imala kontroliranu trudnoću, bila je pretila i imala dijabetes. Strelec je posvjedočio da je pregledom uvidio da glava djeteta može proći kroz porođajni kanal, i znao je za njezinu opterećenu anamnezu (prije je već rodila jedno mrtvo dijete, a druga velika beba rođena je carskim rezom). K tome, ponovljeni carski rez nosi komplikacije i rizike - rekao je sudac Đaković, dodavši kako takva Strelecova procjena nema uporišta za kaznenu odgovornost da je postupao nesavjesno. Iskaz svjedoka dr. Joze Blajića sudac smatra kontradiktornim jer je jedini tvrdio, a očito da umanji vlastitu odgovornost, kako je Strelecu rekao da napravi carski rez.

- Blajićev iskaz je kontradiktoran, nesiguran i neprecizan te ga je mijenjao. Svi drugi svjedoci ustvrdili su kako nije bilo upute za carski rez, jer bi to u protivnom podrazumijevalo i druge radnje, od pripreme operacijske sale, oformljavanja tima... a do toga nije došlo. S obzirom na optužbu, kaznena odgovornost trebala bi postojati u očitom nesavjesnom liječenju, i biti u suprotnosti sa strukom. Kad se sve to uzme u obzir, Strelec nije imao propuste koji bi ukazivali na nesavjesno liječenje - zaključio je sudac.

Naslovnica Hrvatska