Novosti Hrvatska

Katalonski sindrom

IDS-ovac Ivan Jakovčić otvoreno progovorio za SD o odcjepljenju Istre od Hrvatske

Katalonski sindrom

Nakon katalonskog referenduma razgovarali smo s hrvatskim euro-parlamentarcem i bivšim predsjednikom IDS-a, Ivanom Jakovčićem. Je li prošlonedjeljno izjašnjavanje bilo legalno, kako su postupili zagovornici nezavisnosti, a kako centralisti iz Madrida, hoće li sada ovim primjerom voditi neke druge regije u Europskoj uniji, ali i Hrvatskoj, pitanja na koje Jakovčić daje odgovore.

Je li za vas nedjeljni referendum u Kataloniji legalan ili ne?

- Legalan nije, ali svaka mudra vlast ne bi nikada zatvorila oči pred onim što se dogodilo! Svi znamo da je volja naroda u Kataloniji održavanje legalnog referenduma. Naime, skoro 80 posto građana želi referendum, mada je u isto vrijeme manje od 50 posto bilo za nezavisnost Katalonije. Nakon svega, čini mi se da se Katalonija na dan referenduma probudila s manjinom koja želi nezavisnost, ali zaspala s većinom koja želi odcjepljenje od Španjolske!

Je li Katalonija sada korak bliže nezavisnosti? 

- Da! Ali pregovori su neminovni. Unilateralno proglašavanje nezavisnosti od strane katalonske Vlade neće imati pravnog učinka i teško bi se sprovelo. Mislim da su i naši prijatelji u Kataloniji toga svjesni. Kolege u Parlamentu tražili su i moja razmišljanja o svemu i podcrtao sam da je Hrvatska pravno drugačiji slučaj. Dao sam do znanja da svako proglašavanje nezavisnosti mora imati sljedeći korak. Svakako će biti mudro, ako u ponedjeljak jednostrano proglase nezavisnost Katalonije, da to bude s odgodom, jer u suprotnom vidim samo crni scenarij.

Kako komentirate reakciju Vlade u Madridu, odnosno je li se onolika upotreba sile mogla ičim opravdati, umjesto što su ovime, po ocjeni mnogih, zabili autogol?

- To je krajnje neopravdano i iznimno brutalno! Podsjetilo me na naše devedesete i Miloševićeve metode gaženja slobode izražavanja i volje ljudi. Pogotovo je to bilo zastrašujuće vidjeti na starijim nemoćnim osobama.

Takvo iživljavanje španjolske policije snažno je negativno odjeknulo i osuđeno je nedvosmisleno širom EU-a. U parlamentarnoj raspravi svi su to osudili. I najveći protivnici katalonske nezavisnosti rekli su mi, u privatnim razgovorima, da je to bilo apsolutno neprimjereno i dodatno dolilo ulje na vatru. Slično je i sa govorom španjolskog kralja Felipea VI., koji se krajnje pojednostavljeno obrušio na svoje odmetnute podanike.

Je li premijeru Rajoyu i njegovim narodnjacima bio mudrije da su dopustili referendum i ignorirali njegov rezultat?

- Da, to bi bilo puno pametnije kada je Katalonija u pitanju. Neovisno o tome što formalno ne postoji pravno uporište cijela je katalonska stvarnost prvenstveno politička, a ne samo formalnopravno. Upravo stoga situaciju treba rješavati političkim dijalogom. Odbacivanje dijaloga od strane Madrida je krajnje opasno.

Dakle, stanje je zaista kompleksno i ishod nije do kraja jasan.

Danas, kako stvari stoje, većina u Europskom parlamentu zagovara otvaranje dijaloga i očekuje kompromisi između Madrida i Barcelone! Predsjednik naše ALDE grupe u Parlamentu predložio je da se pokrene stvaranje španjolskog federativnog sustava! To je novi moment, ali pitanje koliko će sukobljene strane biti spremne o tome razgovarati. Procjenjujem da će na kraju doći do nekih manjih promjena španjolskog Ustava, ali ne odmah.

Kako tumačite reakciju EU-a, je li vas ona zadovoljila kao euro-zastupnika?

- EU uvijek reagira sporije, a za moj politički stil presporo i birokratski. Ipak, nasilje je doživjelo osudu i to je dobro. Razumijem Junckerove Macronove stavove kada je u pitanju vladavina prava sukladno španjolskom Ustavu, ali mislim da ni oni neće moći ignorirati snagu naroda iskazanu prošle nedjelje u svim dijelovima Katalonije.

Kako se u svemu snašla hrvatska Vlada? Je li na djelu bila "hrvatska šutnja", mudro čekanje, neznanje...?

- Ma sve pomalo. Moj dojam je da se Hrvatska nije htjela zaletjeti i čekala je reakciju Bruxellesa.

Želim vas podsjetiti da je predsjednik Tuđmansvojedobno, za vrijeme Olimpijade 1992. godine, posjetio Kataloniju i bio dobro dočekan. Tada su europski političari osuđivali tu posjetu jer je to bila jedna od prvih vanjskopolitičkih poteza bivšeg Predsjednika. U to vrijeme je na vlasti bio bivši predsjednik Katalonije Jordi Pujol s kojim sam odlično surađivao u sklopu Skupštine europskih regija.

Hoće li se primjerom Katalonije sada povesti i neke druge regije u samoj EU poput Baskije, Padanije...?

- Ne vjerujem. Padanija je politički mrtva kao projekt jer su glavni igrači Sjeverne Lige niskokapacitirani političari. Iznimka je predsjednik Veneta g. Zaia, ali njega zanima samo veća autonomija Veneta. Baskija ima drugu političku povijest i mada sigurno čeka rasplet sa Katalonijom, logika nije istoznačna. Ne vidim gdje bi drugdje, osim ponovno Škotske, u EU moglo biti sličnih tako snažno manifestiranje zahtjeva. Imamo više secesionističkih pokreta i stranka u EU, ali oni nemaju presudnu snagu za motivaciju građana.

Može li se sutra i u RH dogoditi nešto slično, u Istri ili nekoj drugoj regiji?

- Ne vjerujem. Istra želi jaku financijsku regionalnu autonomiju u Hrvatskoj i ništa više. Mada i kod nas ima onih koji bi rado vidjeli Istru kao Republiku, za mene to nije ni realno ni potrebno. Potrebna je jaka decentralizacija Hrvatske i sve smo rješili. Uostalom, Titovi partizani su, uz podršku istarske crkve, htjeli sjedinjenje s Hrvatskom još davne 1943 i ja to poštujem.

Kako onda tumačite saborski istup SDP-ovca Nenada Stazića i preporuku Istranima da razmisle kao Katalonci?

- Istup vrckavog Stazića je dijelom provokacija koja nije dobrodošla. K tome potpuno je neuvjerljiva. Nitko nema pravo gurati građane Istre u nepromišljene političke avanture, a naročito ako je izvan Istre. Dodatno je sve neuvjerljivo jer znamo da je SDP, dok je baš Stazić bio vrlo utjecajan, dvaput bio na vlasti s IDS- om i svaki put su se oglušili na naše zahtjeve za decentralizacijom zemlje. Stoga predlažem da zajedno pobijedimo HDZ i promijenimo supercentralizirani sustav. Veli se: treća-sreća!

 

Naslovnica Hrvatska