Novosti Hrvatska

kad se sve zatrese

Pogodi li Hrvatsku jaki potres, ove će se zgrade i ceste urušiti: detaljne karte rizika otkrivaju što bi moglo zadesiti velike gradove i njihovu okolicu

kad se sve zatrese

Potres magnitude 4,8 prema Richteru pogodio je krajem prošle godine Split i izazvao veliku paniku u gradu. Popucale su ceste, evakuirani su zaposlenici gradskih službi, a građani su izašli na ulice. Ovo ljeto niz manjih potresa uzdrmao je Rijeku, od kojih je najjači bio magnitude 3,1 prema Richterovoj ljestvici.

Sve su to manji potresi, ali ne treba olako uzeti činjenicu da je prema izvješću Seizmološke službe Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu od svibnja 2016. do svibnja ove godine zabilježeno čak 30 potresa.

Ne nalazimo se bez razloga među europskim zemljama visokog rizika od potresa. Ipak, nijedan veliki grad u Hrvatskoj nije imao kartu procjene rizika od potresa, sve do sada, piše Jutarnji list.

Hrvatska udruga kriznog menadžmenta napravila je 42 karte procjena seizmičkog rizika za stanovništvo, materijalna dobra i prometnu infrastrukturu za Zagreb, Rijeku, Split i Dubrovnik. Njihove karte ocrtavaju područja najvećeg rizika za stanovništvo te ujedno pokazuju koje se zgrade nalaze na najkritičnijem području, kao i procjenu prometnica koje će se u slučaju potresa prve urušiti.

Nisu oni sada prvi koji su napravili karte te vrste, ali su prvi čije karte imaju pouzdanost veću od 80 posto, što ih svrstava među najbolje karte za procjenu rizika od potresa u svijetu. I to su postigli primjenom novih metoda, koje čak uključuju i svemirske satelite.

Svemirsko doba

- Koristili smo se kvantitativnim metodama obrade podataka, što nam je omogućilo tako visoku pouzdanost. U izradi smo se vodili Copernicus Emergency Management Serviceom, najboljim servisom kriznog menadžmenta u svijetu - rekao je Igor Magdalenić, predsjednik Udruge. Uz pomoć svemirskih satelita NASA-e i Europske svemirske agencije uspjeli su izraditi detaljne karte koje s visokom pouzdanošću procjenjuju rizik u slučaju potresa. Magdalenić kaže da su prijašnje karte napravljene pomoću kvalitativnih metoda procjene, dakle grube procjene posljedica, te da je njihova pouzdanost jako niska.

- Ušli smo u svemirsko doba. Sateliti nam omogućuju da dobijemo detaljne snimke iz zraka, a program Copernicus pruža nam uvid u, primjerice, atmosferske karakteristike područja - kaže Magdalenić te dodaje da građani prvi put pomoću njihovih karata mogu dobiti detaljne informacije o mogućoj ugroženosti područja na kojem žive. Procijenjen je i pristup žurnih službi nakon potresa i kvaliteta evakuacijskih putova za građane te su predložene lokacije u mjerama smanjenja rizika.

Ivo Allegretti, voditelj Seizmološke službe na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kaže da su prije nekoliko godina objavljene karte koje prikazuju opasnost od potresa na teritoriju Hrvatske. Ipak, one većinom služe stručnim osobama te nisu prilagođene građanima. Što se tiče same opasnosti od potresa, Allegretti naglašava da ona itekako postoji, a kao dokaza prisjeća se razornog potresa u Zagrebu iz 1880. godine.

- Gdje se jednom dogodi potres takvog intenziteta, postoji velika šansa da će se on i ponoviti - kaže Allegretti. Zagreb je trenutno u fazi izrade karata za procjenu rizika, a drugi gradovi nisu ni počeli. Magdalenić ističe da su pomoću ovih karata htjeli potaknuti hrvatske gradove na jače mjere smanjenja rizika.

Ključni požar u Splitu 

Njihov projekt prepoznala je i Europska komisija, koja je financirala izradu karata. Ipak, nisu se ograničili samo na procjenu rizika od potresa. U izradi su i karte rizika od požara, a tijekom ovog ljeta pomagali su vatrogascima za vrijeme težih intervencija.

- Prvi put smo se uključili za vrijeme požara u Splitu. Pomoću satelitskih slika uspjeli smo pratiti brzinu kretanja požara,  a informacije smo slali vatrogascima na terenu - rekao je Magdalenić te dodao da su pratili i stanje na svim većim požarištima.

Pomoću navedenih podataka izradili su i procjenu posljedica poplava u Ninu i Ogulinu, a uskoro bi mogli napraviti i procjenu rizika pojave meduza u Jadranskom moru. Njihov rad za sada nije prepoznao nitko u državi, a Magdalenić ističe da za naporni rada nisu plaćeni te da u drugim državama taj posao obavljaju državni instituti.

Naslovnica Hrvatska