Novosti Hrvatska

nova objava na blogu

Todorić nastavlja s 'razotkrivanjem': Pljačku Agrokora Vlada je odobrila u ovih 14 koraka

 nova objava na blogu

U objavi na blogu pod naslovom "14 koraka pljačke Agrokora koje je odobrila Vlada", drugoj u srijedu, Ivica Todorić, kako navodi, koristeći analitiku pravnih i ekonomskih eksperata i izvore koji dolaze od samih provoditelja nezakonitih radnji "rekonstruira cijeli zločinački poduhvat u 14 točaka" u četiri faze te zaključuje da je sada jasno kako se i zašto manipulira s Agrokorovim bilancama.

Prvim korakom navodi smjenu managementa kroz tzv. lex Agrokor, nakon čega slijedi, kako kaže, postavljanje novog managementa na sve ključne upravljačke funkcije u Agrokoru te dodaje da "management u akvizicijama uglavnom nije diran jer je potrebno da na tim pozicijama ostanu manageri koji su ranije bili u sustavu kako bi ih se moglo natjerati ucjenom da potpišu ispravke financijskih izvješća".

Trećim korakom izdvaja to da novi management preuzima sve funkcije u financijama i strategiji u cilju pokretanja revidiranih financijskih izvještaja za 2015. godinu i  izradu financijskih izvještaja za 2016. koje bivši management nije stigao predati.

U četvrtom koraku, nastavlja Todorić na blogu, provode se čišćenja bilanci kroz umanjenja i rezervacije u dijelu zaliha, revalorizacijskih pozicija, potraživanja, procjena vrijednosti imovine i kroz to se dolazi do generiranja visokih gubitaka u knjigama kao priprema provedbe razvlašćivanja postojećih vlasnika.

Slijedi, u petom koraku, objavljivanje poslovnih rezultata "u kojima se evidentiraju visoki gubici uz reviziju revidiranih poslovnih izvještaja za 2016. godinu u kojima se navodi zabilježba mogućeg neprikazivanja stvarnog stanja poslovanja društva uz opasku potencijalne prijevare u poslovnom izvještaju".

Paralelno se, navodi kao šesti korak, tijekom izrade izvještaja, po diskontnim vrijednostima otkupljuju dugovanja na tržištu i time stječe kontrola nad dugom kompanije.

U sedmom koraku, piše kako je, kada se otkupom dugovanja kroz diskont preuzme kontrola nad dovoljnim iznosom duga, stvorena pretpostavka da se krene sa stvaranjem novog zaduženja kompanije po roll-up modelu, prema kojem se uz diskont otkupljeni stari dug kompanije novim zaduženjem podiže u prioritetni status namirenja u omjeru 1:1, neovisno o diskontu postignutom prilikom otkupa tog istog starog duga.

Osmi je korak, nastavlja Todorić, objava stanja duga svih vjerovnika kompanije koja je, kako piše, prikazana na način kao da je kompanija stala s radom s datumom objave, odnosno sva dugovanja prikazuju se dospjelima neovisno o njihovoj ročnosti i normalnom tijeku poslovanja u kojem svaka kompanija u svom redovnom radu ima otvorenih dugovanja prema kreditorima, dobavljačima i ostalim stake holderima.

"U svijetu bankarstva takva situacija bi se mogla poistovjetiti s scenarijem u kojem štediše i svi klijenti banke u jednom danu zatraže od banke isplatu svojih sredstava. Takav udar niti jedna banka na svijetu ne može izdržati", ističe.

U devetom koraku, kako navodi, objavljenim iznosom ukupnih dugovanja prikazuje se da je vrijednost kompanije negativna, čime se stvara pretpostavka prijedloga pokretanja nagodbe u kojoj se ide u smjeru pretvaranja dugovanja u kapital kompanije

U desetom koraku "tekuće operativno poslovanje se pušta da se odvija sve lošije kako bi se dodatno umanjila vrijednost samih kompanija kroz umanjenje njihovog operativnog rezultata poslovanja", a slijedi, kao jedanaesti korak, izrada prijedloga nagodbe "u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe".

Slijedi, kao 11. korak, izrada prijedloga nagodbe u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe.

"Svi vlasnici duga koji su kroz roll-up model stekli prioritetan status naplate, ulaze u prioritetan naplatni red u kojem naplaćuju 100 posto svojih potraživanja. Ostalim vjerovnicima se nudi umanjenje glavnice duga i naplata ostatka kroz model otplate kroz godine ili pretvaranje ostatka duga u kapital kompanije", piše Todorić.

U 12. koraku, nastavlja, na osnovu definiranih gubitaka prvo se pokreće umanjenje postojećeg kapitala kompanija za vrijednost dijela duga na teret postojećih dioničara, čime se postojeći dioničari svode na desetinu vrijednosti imovine.

"Navedeni korak se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija s obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva, čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga", objašnjava.

U 13. koraku, kako piše Todorić, po umanjenju temeljnog kapitala za iznos gubitaka na teret postojećih dioničara, skupštini se daje na glasanje povećanje temeljnog kapitala kompanija kroz unošenje prava (dugovanja) u capital kompanije po svom iznosu, čime su svi oni koji su vlasnici prioritetnog potraživanja (stečenih kroz roll-up model) dovedeni u privilegirani položaj i sav svoj dug pretvaraju u udio u kompanijama.

"Navedeni korak također se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga", dodaje.

U 14. koraku, nastavlja, upisom dokapitalizacije i novim imateljima poslovnih udjela provedeno je i legalizirano preuzimanje kompanija te imatelji prioritetnog duga postaju vlasnici kompanija".

Plenković: Vladi je jedina moguća opcija bila pronalazak okvira koji će spriječiti krah Agrokora

Premijer Andrej Plenković u srijedu je poručio da je oko krize u Agrokoru jedina moguća opcija na raspolaganju hrvatskoj Vladi bila pronalazak zakonskog i institucionalnog okvira koji će spriječiti krah kompanije te je potvrdio da je postojala komunikacija njegovih ministara s Ivicom Todorićem, kao i da oni rade sukladno zakonu i najboljoj praksi.

Na upit novinara na marginama 9. konferencije "Dan velikih planova" smatra li da Ivica Todorić stoji iza kaznene prijave u kojoj je 'targetiran' vrh Vlade, premijer Andrej Plenković je rekao da nije na njemu da ocjenjuje kaznene prijave.

"To je prije svega na policiji, na DORH-u da se time bave", rekao je Plenković te dodao da je hrvatska Vlada, najodgovornija u kontekstu jedne takve krize kao što je prijetnja krahom najvećeg gospodarskog subjekta u zemlji imala nekoliko odabira.

"Možete ne raditi ništa - privatna je kompanija, slobodno tržište, imamo mehanizme stečaja, pa što rijeka odnese neka nosi. Imate i opciju da date još nešto malo novaca na neki kreativan način pa se onda za tri mjeseca nađete u istoj situaciji, jer očito da oni koji su zaduženi da posuđuju likvidnost, a to su prije svega banke, kreditne institucije, poslovni partneri, tada to više nisu htjeli", kazao je Plenković. Opcija nacionalizacije, dodao je, također nije dolazila u obzir u zemlji zapadne demokracije kao što je Hrvatska.

Jedina moguća opcija, na temelju komparativne prakse drugih zemalja, bila je pronaći zakonski i institucionalni okvir koji će spriječiti krah kompanije, gubitak radnih mjesta, omogućiti restrukturiranje i spriječiti ono što je najvažnije - nekontroliranu lančanu reakciju na hrvatsko gospodarstvo, na financijski sustav, u konačnici i na turističku sezonu, izjavio je.

Po njemu, svi su dosad zacrtani ciljevi vezani uz Agrokor ostvareni.

"Radi se o procesu kojim upravljamo na način da smo imenovali izvanrednoga povjerenika i da očekujemo da u sve one stručne savjete koje rade renomirane svjetske kuće, dakle ne samo revizija nego i oni koji su zaduženi za poslovno, financijsko, pravno restrukturiranje i savjetovanje, pomognu da se na kraju dođe do cilja, a cilj je održivost funkcioniranja kompanija u sustavu Agrokora, održavanje radnih mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije", naglasio je premijer. 

Na novinarsko pitanje što misli koji su motivi Ivice Todorića za komunikaciju putem postova na web stranici, koju primjenjuje posljednjih dana, Plenković je kazao da ne zna. "Ja sam izrazito obazriv u cijelom ovom procesu komuniciranja oko krize u najvećoj kompanije od nultog trenutka kada je ona došla na radar vlade i tako ću i nastaviti."

Naglasio je i da nije vidio financijsko izvješća Agrokora te da će ga komentirati kada ono bude objavljeno.

Na upit da komentira sastanak ministara financija Zdravka Marića i potpredsjednice Vlade Martine Dalić s Ivicom Todorićem te u vezi anonimnih kaznenih prijava DORH-u Plenković je odgovorio da ne zna tko je prijavu podnio.

"Ono što znam da svi ministri u mojoj Vladi rade sukladno zakonu, najboljoj praksi, želji da odgovorno pridonesu izazovima koji su došli na dnevni red naše Vlade i to ne našom voljom nego stjecajem okolnosti do kojeg su doveli neki drugi odgovorni akteri, a ne sigurno Vlada RH i ministri ove Vlade. Postojala je komunikacija, sva komunikacija koja se vodila nema ništa u svom sadržaju što bi na bilo koji način bilo suprotno onome što je na kraju bila odluka Vlade", izjavio je Plenković. 

Odgovarajući na upit hoće li se dugovi bolnica, koji se procjenjuju na tri milijarde kuna, pokušati riješiti racionalizacijom troškova zdravstvenog sustava ili ćemo novim porezima, istaknuo je da neće biti novih poreznih opterećenja.

Naglasio je da Vlada želi pronaći rješenje kojim bi se smanjili troškovi u zdravstvu, pa i racionalizacijom troškova.

"Međutim činjenica je da moderno zdravstvo, bilo da je u Hrvatskoj,  Europi ili globalno, košta i to košta dosta. Koštaju lijekovi, koštaju i moderni uređaji koji su  ključni za dostupnost zdravstvenih usluga. To je tema kojoj će Vlada pristupit na cjelovit način", rekao je između ostaloga Plenković.

Naglasio je isto tako kako on ni kao predsjednik HDZ-a, ni kao predsjednik Vlade nema nikakav razlog za bilo kakve odluke koje bi opstruirale i najmanju sitnicu kada je riječ o transparentnosti.

"Ono što mi želimo je da rad bilo kakvog istražnog povjerenstva  ne utječe na  one aktivnosti koje rade pravosudne institucije, niti da se osnivanje povjerenstva uvjetuje na bilo koji način sa obavezom Hrvatskog sabora, a to je da izabere nove ustavne suce . Nije dobro da predstavnička tijela RH, a najviše predstavničko tijelo je Sabor, dolazi u poziciju zbog većine koja je potrebna za donošenje odluka, da neke političke stranke ucjenjuju odabir ustavnih sudaca  sa nekim drugim odlukama. To su odvojene stvari a takve trebaju i ostati", kazao je. 

Želja mu je i da se kroz  jačanje institucija, državne uprave, rasterećenje gospodarstva, pravna i fiskalna predvidljivost, ulagačke klime Hrvatska dođe u poziciju da na ljestvici konkurentnosti skoči  nekoliko mjesta gore,  kao što su to učinile neke druge zemlje.

Naslovnica Hrvatska