Novosti Hrvatska

U IME ZAKONA I NAKNADE

Evo kako nas država dere: po stranici dokumenta naplaćuju 18 kuna, a kad bi svakom građaninu trebala samo jedna, u proračun bi se slili milijuni!

U IME ZAKONA I NAKNADE

Zakoni u Hrvatskoj kroje se da čuvaju privatnost građana, reći će vam to iz svake institucije i ministarstva, no ponekad ispadne da se građani štite od sebe samih, dok se propisi pišu fleksibilnije kad podaci trebaju državi i javnim agencijama. Evo, problema nema kad treba naplatiti neki dug sa štednje građana ili im blokirati ušteđevinu, premda je štednja pod posebnim tretmanom pa bankovni službenici mogu izgubiti posao za otkrivanje podataka o štednji.

Svi računi koje građani imaju, bili oni tekući, žiro, po viđenju, štedni u bankama i stambenim štedionicama, registrirani su u javnom registru računa koji vodi Financijska agencija (Fina).

Novčano stanje na njima je tajna, a ako građanin zgriješi i ne plati neki račun ili kredit za što mu vjerovnik pošalje ovrhu, njegov OIB aktivirat će sve račune u registru. Nema li novca na tekućem i žiro-računu, sjest će mu ovrha na štednju, a ako je riječ o oročenoj ušteđevini, onda će čekati istek oročenja glavnice, grickajući u međuvremenu kamatu na tu štednju.

Dodajmo tome da je država, odnosno Porezna uprava, već nekoliko godina sposobna sama ispuniti porezne prijave građana zbog elektroničke evidencije uplata svih primanja građana, od naknada do plaća. Čini se da se sve modernizira, dugovi i porezi, ali to ide malo teže kada se radi o građanima.

Tako nam se javio ovršeni čitatelj koji kaže da mu je njegova banka tražila podatke iz Finina Očevidnika s ovrhama. To bi ga koštalo, kaže, oko 18 kuna po svakoj stranici, a kako on procjenjuje, stranice obiluju "nepotrebnim podacima samo da se što više naplati", pa u njegovu slučaju za iznos od oko 11.600 kuna treba isprintati 10 stranica za što je naknada 190 kuna, dok isti podaci na USB-u stoje samo 25 kuna. No, čitatelju u banci nisu prihvatili USB s podacima iz sigurnosnih razloga te su tražili da ih pošalje mailom, no u Fini mu nisu izišli u susret. Mail nisu mogli poslati.

Pitali smo Finu zašto građani ne mogu dobiti mailom podatke, a iz te agencije kazali da su podaci iz Očevidnika povjerljivi.

- Fina te podatke daje u skladu s posebnim propisima primjenjujući odredbe kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, ispis podataka iz Očevidnika Fina može izdati isključivo ovlaštenom tražitelju. Isti se ne može ni ovršeniku niti njegovoj banci dostaviti mailom - navode iz Fine.

Šuma pravilnika

Pozvali su se na zakone i pravilnike, nabrojali su nam brojeve Narodnih novina, članaka i stavaka, prema kojima podatke, preslike i potvrde iz očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje daju na temelju pisanog zahtjeva nadležnog tijela, ovrhovoditelja, ovršenika i banke za njezine klijente. Ukazali su nam da Fina ovršeniku daje širu lepezu podataka od onih koje daje bankama kojima za klijente daju podatke o iznosu blokade i danima insolventnosti ovršenika.

- Fina ispis podataka iz Očevidnika može dati samo na temelju pisanog zahtjeva ovršenika odnosno ispis podataka iz Očevidnika ne smije dati na zahtjev osobe koja nije ovršenik na kojeg se podaci iz Očevidnika odnose. Podatke iz Očevidnika Fina ovlaštenom podnositelju zahtjeva daje na papiru, u PDF obliku ili putem datoteke. Sukladno Cjeniku Fine, odobrenom od ministra financija, naknada za davanja podataka u PDF obliku iznosi 20 kuna po datoteci, dok naknada za davanje podataka na papiru fizičkoj osobi iznosi 15 kuna po stranici. Propisana visina naknade za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika uvećava se za PDV - ističu iz Fine.

Nismo ni sumnjali, Financijska agencija se pridržava slova zakona. Još manje smo sumnjali da će država propustiti šansu za naplatu PDV-a. Po svakoj stranici koju ovršeni građanin zatraži, Fina naplati svojih 15 kuna naknade, a državni zubić zvan porez na dodanu vrijednost košta 3,75 kuna. Sve skupa 18,75 kuna po stranici.

Da je svakom blokiranom od njih 323 tisuće zatrebala samo jedna takva stranica, to je šest milijuna kuna naknade. Istina je da nekim blokiranim nikad neće zatrebati ta stranica i neće je nikad tražiti, jednako kao što je istina da će nekima zatrebati i više od 10 stranica.

Stoga nije ludo, u današnjim vremenima, uključiti i mailove u komunikaciju s ovršenicima, uz sve postojeće propisane načine. Ne može to učiniti Fina, ali može Ministarstvo financija. Može, ali je pitanje želi li to učiniti.

 

Naslovnica Hrvatska