Novosti Hrvatska

masovna ofenziva

Todorić objavio posljednje upozorenje svima čija su imena zapisana u njegovoj 'crnoj knjižici': ovo je devet meta na koje je udario bivši šef Agrokora

masovna ofenziva

Ivica Todorić krenuo je u masovnu medijsku i PR ofenzivu s očitim motivom da diskreditira predstojeću objavu revizije financijskih izvješća "Agrokora" za 2016. te prikaže sebe kao žrtvu Vladine urote predvođene Martinom Dalić u suradnji s interesnim skupinama.

Logika je jasna: ako diskreditira proces, nositelje i sam "lex Agrokor", time će dezavuirati i sve rezultate tog procesa. Uz to, neizrečeni cilj blogerskog angažmana Ivice Todorića, po našoj slobodnoj procjeni, objava posljednjeg javnog upozorenja svima - od političara do poduzetnika - koji su zapisani u njegovoj, figurativno rečeno, „crnoj knjižici“, jest da se još jednom javno i nejavno založe kod politike da se odustane od njegova kaznenog procesuiranja ili će u suprotnom i njih povući u blato. To su mu, ustvari, jedini preostali saveznici.

Sve ostale je u međuvremenu izgubio, kao što će, sve govori u prilog tome, izgubiti i vlasništvo nad "Agrokorom". U tom medijskom nastojanju Todorić je, za sada, ispucao dosta ćoraka, ali pritom u prvom jačem „pravnom“ istupu od ponedjeljka iznimno vješto koristi slabe strane Vladina kreiranja i procesuiranja "lex Agrokor". A mi ćemo u nastavku nastojati dati provjeru i ocjenu njegovih glavnih tvrdnji.

1. „Na početku 2017. kompanija je imala čvrst plan za napredak i uspješan rast te isplatu vjerovnika u skladu sa zakonskim obvezama.“

Ako je kompanija i imala navedeni plan, Todorić ga nije još objavio, a pokazalo se da je koncern upao u krizu likvidnosti i nije bio u mogućnosti plaćati dobavljače, zbog čega su krenule blokade računa i firmi je prijetio bankrot prije aktiviranja "lex Agrokor".

2. „Ja i Uprava 'Agrokora' potpisali smo aktivaciju zakona, a sada posebno naglašavam, pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem.“

Tvrdnja da je pod prijetnjom i prisilom potpisao aktivaciju zakona je najozbiljnija optužba za koju Todorić nije dao ama baš nikakav dokaz.

3. „Osnivanje saborskog istražnog povjerenstva je nužno jer su u ovom slučaju i Ustav i zakoni Hrvatske teško povrijeđeni, a 'lex Agrokor' prouzročio je štete od više milijardi kuna i to ne samo 'Agrokoru', već izravno RH.“

Nije se teško složiti s tim da bi bilo potrebno osnovati istražno povjerenstvo, ali Todorić nije dao apsolutno nikakvu analitičku podlogu tvrdnji da je "lex Agrokor" prouzročio Hrvatskoj štete od više milijardi kuna.

4. „Premijera Plenkovića upoznao sam na sastanku 26. veljače 2017. godine, kojem su nazočili Martina Dalić, Božo Petrov, Zdravko Marić i Ivan Crnjac. Do sastanka je došlo nakon višetjednog inzistiranja Bože Petrova, s kojim se nisam želio naći nasamo, pa sam predložio zajednički sastanak. Na sastanku nije donijet nikakav zaključak, a bilo mi je neobično što me primaju u tajnosti, pod okriljem noći.“

U Vladi su do sada tvrdili da je sastanak zatražio Ivica Todorić, a Božo Petrov, predsjednik Mosta, 30. travnja ove godine ustvrdio je kako je Todorić zatražio da mu Vlada pomogne s 200 milijuna eura kredita, ali da se Petrov tome usprotivio, a na koncu i premijer Andrej Plenković nije pristao na to.

Neslužbene i nepotvrđene informacije govorile su kako je Petrovu informacije o lošoj situaciji u "Agrokoru" davala Marica Vidaković, prokuristica "Kraša", koji je zbog toga tražio sastanak u Vladi kako bi se pokušalo vidjeti koje je najbolje rješenje.

Uz ovu priču, iz krugova Ivice Todorića iz nekoliko se izvora mogla dobiti neslužbena informacija da Todorić krivi američku ambasadu za lobiranje protiv toga da ruska Sberbanka preuzme "Agrokor" ili postane dominantni „stakeholder“ koncerna, te da je čak dobio poziv na sastanak u američkoj ambasadi u Buzinu na kojemu je trebao biti i premijer Andrej Plenković, ali je odbio taj sastanak. Istinu o tim spekulacijama vjerojatno nikada nećemo znati.

5. „Pet dana poslije, Zdravko Marić dolazi k meni u 'Agrokor', kako je rekao, u ime premijera. Obavještavam ga da 'Agrokor' ne treba pomoć Vlade i da premijeru zahvaljujem na čokoladicama koje nam je poslužio na sastanku.“

Zdravko Marić za sada ne želi komentirati tu Todorićevu tvrdnju, ali ne bi bilo ništa čudno da ga je premijer kao bivšeg direktora "Agrokora" poslao kod Todorića u „tihu diplomaciju“.

Problem je u tome što je Marić do sada tvrdio da nije bio aktivno uključen u rješavanje ovog problema, a ova diplomatska epizoda, ako je točna, tome proturječi.

Ali prozivanje Marića dovoljno govori o tome da je Todorić iznimno ljut na bivšeg zaposlenika, vjerojatno zbog toga što smatra da nije dovoljno napravio da se pomogne Todoriću.

6. „Ključno: u prezentaciji Vladi 20. srpnja Martina Dalić kaže da su tada, 3. ožujka, 'ubrzali rad na izradi lex Agrokora'. Znači, pet dana nakon što prvi put vidim premijera, oni 'ubrzavaju rad'. Od kada onda rade na lex Agrokoru?“

Ako su u Vladi i prije tog datuma radili na "lex Agrokoru", to je prije za pohvalu nego za pokudu.

Naime, nisu mogli čekati da "Agrokor" "pukne", pa onda u par dana pisati zakon. Međutim, Todorić bi se morao sjetiti da je HBOR u prosincu prošle godine dao više od 400 milijuna kredita "Agrokorovim" tvrtkama. To ruši priču da je Vlada i krajem 2016. i početkom 2017. radila kontra Todorića i "Agrokora".

7. „U rušenju 'Agrokora' državni dužnosnici i s njima povezane osobe prekršili su nekoliko zakona Republike Hrvatske: Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o tržištu kapitala…Pozivam državne institucije u RH da u okviru svojih ovlasti ispitaju postupanje državnih dužnosnika i s njima povezanih osoba.“

Tu Todorić misli na činjenicu da je Ante Ramljak, izvanredni upravitelj "Agrokora", „koji je, prema vlastitim riječima, pisao lex Agrokor“, u "Agrokoru" potom zaposlio bivše suradnike iz investicijske banke CAIB. Ovdje je problem to što je Vlada na tadašnje pitanje Peđe Grbina, SDP-ova saborskog zastupnika, službeno odgovorila da ne znaju tko je radio na zakonu.

To je, kako god okrenuli, nedopustiv odgovor i Todorić sada s pravom koristi tu slabu točku kreiranja "lex Agrokora", dovodeći u vezu mogućnost da zakon provodu oni koji su ga pisali, s namjerom da zloupotrijebe tu situaciju.

Vlada sada mora raščistiti te prigovore. Zanimljivo je kako je Todorić u tom kontekstu čak prozvao Ivana Crnjca, nekadašnjeg financijskog šefa "Agrokora", sada opet zaposlenika koncerna.

Todorić tvrdi kako je Crnjac, bivši član CAIB-a 2016., u svom odjelu zaposlio Vladu Bošnjaka, „još jednog čovjeka iz CAIB-a“.

8. „Pozivam HANFA-u da utvrdi je li bilo zlouporabe tržišta financijskim instrumentima kod trgovanja dionicama društava iz sustava 'Agrokor' protivno članku 456. i članku 457. Zakona o tržištu kapitala, a u svezi članka 455., odnosno korištenja povlaštenih informacija kojima je Vlada RH raspolagala (da se radi na izradi 'lex Agrokora' i drugim informacijama) od strane državnih dužnosnika i vanjskih stručnjaka koji su sudjelovali na izradi 'lexa', te da posebno utvrdi je li društvo Interkapital koje je sada angažirano u 'Agrokoru' sudjelovalo ili posredovalo kod trgovanja dionicama društava 'Agrokora' u vrijeme izrade lex Agrokora.“

Ovo je svakako pitanje na koje Vlada mora dati odgovor. Jer, čak ako je u ovim pitanjima (7. i 8.) i bilo proceduralnih grešaka, pa i zloupotreba, to ne mora značiti i nije dokaz su Martina Dalić i Ante Ramljak sa suradnicima svjesno planirali srušiti "Agrokor" kako bi ga preuzeli i na njemu profitirali.

Za tu „urotu“ Todoriću će trebati mnogo jači argumenti, ali da bi ostavila svoj obraz čistim, Vlada mora rasvijetliti ove tvrdnje.

Konačno, iako Todorić pokušava izolirati premijera Andreja Plenkovića iz ove „urote“, ciljajući Martinu Dalić, jasno je kako je u ovom napadu glavni cilj glava predsjednika Vlade. Stoga bi premijer hitno morao istražiti i objaviti rezultate istrage baš ovih Todorićevih navoda.

 

Naslovnica Hrvatska