Novosti Hrvatska

'impresivan' tempo

Ovo je pet reformi koje je trebalo pokrenuti još jučer, a za ovu Vladu su apsolutno nebitne i izvan fokusa

 'impresivan' tempo

Trenutačni gospodarski trendovi u Hrvatskoj su povoljni, političke ankete HDZ-u daju lijepu prednost pred političkim konkurentima, a takva situacija je, čini se, sasvim uljuljkala Vladu i vodstvo HDZ-a.

Iako premijer Andrej Plenković, potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić često znaju kazati kako su svjesni da se mora nastaviti s potrebnim reformama kako bi se omogućio održivi gospodarski rast, a državna birokracija i svi javni servisi učinili efikasnijima, činjenica je da se na tom planu zasad radi malo ili presporo, a od nekih potrebnih mjera se potpuno odustalo. U nastavku dajemo pregled pet važnih reformskih područja koja su za ovu Vladu ili apsolutno nebitna ili su izvan njezina prioriteta i fokusa.

1. Racionalizacija lokalne (samo)uprave

Ovo je tema na kojoj je Most prije dvije godine ostvario značajne izborne nacionalne parlamentarne rezultate i o kojoj je brujala čitava Hrvatska, a Vlada Andreja Plenkovića je tu reformu efektivno proglasila ništavnom. HDZ-ovi meštri javne uprave tvrde, naime, kako je broj od ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova, te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija, idealna za Hrvatsku i da omogućuje optimalno upravljanje jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Naravno, takvo mišljenje je suprotno iskustvima većine zapadnih zemalja. Naši najbolji stručnjaci za javnu upravu, poput profesora Ivana Koprića, stalno ponavljaju kako nas takav sustav ometa u efikasnom upravljanju lokalnom upravom, a stručnjaci za financiranje kako nam se jedinicama lokalne uprave, zbog usitnjenosti, onemogućava efikasnije privlačenje novca iz Europske unije. Aktualna Vlada je na sve takve primjedbe nonšalantno odmahnula rukom. To je svakako jedna od skandaloznijih političkih odluka koju je ova Vlada donijela.

2. Reforma javne uprave

Iako se u programu Vlade navodi kako će "povećati efikasnost javne uprave i upravljanja ljudskim resursima mjerama koje će poticati profesionalizam, stručnost i osigurati nagrađivanje temeljem rezultata rada svakoga zaposlenika", te iako je Martina Dalić nekoliko puta javno forsirala tu temu zadnjih mjeseci, za sada ništa od toga.

Dalić je ustvrdila kako će Ministarstvo rada u koordinaciji s Ministarstvom uprave predložiti zakonske projekte kojima će se povećati efikasnost javne uprave, ali očito je to projekt koji je trenutačno "u leru". Ostaje nadati se, ipak, samo kako Martina Dalić neće odustati od zagovaranja te reforme u Vladi, jer se radi o stožernoj reformi bez koje svi ostali javni servisi ne mogu unaprijediti svoje funkcioniranje.

3. Reforma pravosuđa

Vlada je već u svom programu jako neambiciozno pristupila problemu neefikasnog pravosuđa, pa je navedeno tek nekoliko općenitih obećanja, poput onih da će se "reorganizacijom i modernizacijom doći do bržeg pravosuđa i pravne sigurnosti", da će Vlada provoditi mjere usmjerene na skraćivanje trajanja sudskih postupaka, te "provesti mjere s ciljem postizanja ravnomjerne radne opterećenosti pravosudnih dužnosnika", te tako i "stvoriti pretpostavke za još snažniju borbu protiv svih vrsta kriminala i korupcije".

Ipak, još smo daleko od bilo kakvog operativnog plana koji bi adresirao probleme u funkcioniranju trgovačkih sudova jer Europska komisija, MMF i Svjetska banka baš u radu tih sudova vide usko grlo u funkcioniranju našeg pravosuđa, podjednako zbog loše organizacije i nejasnih zakona, kao i zbog korupcije. U svim analizama tih institucija i organizacija, neefikasnost pravosuđa navodi se kao problem broj jedan u Hrvatskoj, ali ovoj Vladi je to također dugoročno projekt čija se izvedivost valjda mjeri u dekadama, pa onda se vode parolom "odnija đava i prišu".

4. Dugovi u zdravstvu

Čim je ova Vlada došla na vlast, ekonomski analitičari su joj odmah pod nos stavili gorući problem gubitaka i dugova u zdravstvu, ali su i taj problem premijer i ministar zdravstva Milan Kujundžić shvatili pod "lako ćemo". Da nešto ne štima, sjetili su se tek kada su dugovi u zdravstvu došli do razine od osam milijardi kuna, kada su dugovi bolnica otišli na preko godinu dana i kada je čak Mihael Furjan, predsjednik uprave "Plive", kao predsjednik Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u, ustvrdio kako bi sustav zdravstva zbog financijske, dužničke prenapregnutosti mogao "puknuti kao Agrokor".

Nema sumnje kako će ocjena ove Vlade umnogome ovisiti o tome u kolikoj mjeri će uspjeti zdravstveni sustav optimizirati u financijskom i organizacijskom smislu. Za sada ne miriše na dobro.

5. Restrukturiranje javnih poduzeća

Možda ponajbolju sliku ambicioznosti ove Vlade glede nastavka restrukturiranja javnih poduzeća, ali i odnosa prema reformama inače, daje predloženi model reorganizacije Hrvatskih autocesta. Iako se prvi dio financijskog restrukturiranja HAC-a očekuje već do kraja ove godine, organizacijski preustroj, koji uključuje prelazak na jedan od modela elektronične naplate za vožnju autocestom, očekuje se tek 2019. Ako i tada.

Reklo bi se, iznimno impresivan tempo reformi...

Naslovnica Hrvatska