Novosti Hrvatska

razgovor s ministricom

Ministrica Dalić 'oplela' po Ivici Todoriću: On nije u poziciji išta govoriti, a kamoli davati savjete. Agrokor se treba riješiti tvrtki koje nisu proizvodnja i maloprodaja!

razgovor s ministricom

Kriza u Agrokoru, sli i sve posljedice koje će ostaviti u Hrvatskoj, bile su povod za razgovor s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva.

Za razliku od brojnih domaćih ekonomista, čak i one rejting agencije, poput Standard & Poorsa, koje su smanjivale kreditni rejting Agrokora zbog neplaćanja kamata na dospjele obveze ističu kako je Vlada zapravo dobro postupila kada je donijela Zakon o prinudnoj upravi, takozvani lex Agrokor. I ugledni ekonomist James Kenneth Galbraith, s lijeve strane ekonomskog spektra, načelno je podržao takvu zakonsku ideju
Koliko ste, nakon mjesec dana primjene 'lex Agrokor', zadovoljni strukturom samoga zakona, smatrate li da je nešto moglo biti bolje definirano u njemu, te jeste li zadovoljni radom izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka i njegova tima?


- Izvanredni povjerenik ima iznimno složen i izazovan posao, o čemu najjasnije govori početna situacija u kojoj je počeo raditi. U trenutku otvaranja izvanredne uprave cijeli sustav Agrokor bio je suočen sa stečajem. Sva poduzeća su bila blokirana u iznosu većem od milijardu kuna, dobavljači su prestajali s dostavom robe i usluga, police su se ispraznile, stala je proizvodnja u nekim Agrokorovim tvrtkama zbog nedostatka sirovine, a zalihe stočne hrane bile su na izmaku.

Povjerenik je vrlo brzo nakon aktiviranja Zakona o prinudnoj upravi osigurao inicijalna sredstva za likvidnost u iznosu od 80 milijuna eura iz kojeg je nakon višemjesečnog zastoja plaćen dio starih dugova prema dobavljačima, proizvodnja je nastavljena, stabilizira se poslovanje Konzuma, što možemo vidjeti i kao potrošači, a postupno se skraćuju i rokovi plaćanja za nova potraživanja.

Sve ovo govori da je Vlada reagirala pravovremeno i u vrlo kratkom roku stvorila mehanizam za upravljanje krizom koja je zaprijetila stabilnosti cjelokupnoga gospodarstva. Drago mi je da relevantne inozemne institucije i naša poslovna zajednica to prepoznaju i to dodatno pokazuje koliko su plitki i politikantski stavovi oporbe, kojima se onda priključio i Most, koja pokušava destabilizirati Vladu upravo na temi Agrokora. Potpuno je neshvatljivo zbog čega SDP, zajedno s Mostom, političko predizborne trikove i manipulacije stavlja ispred sigurnosti desetaka tisuća ljudi čija su radna mjesta upravo zahvaljujući pravovremenoj reakciji Vlade očuvana.



Naime, stečaj Agrokora značio bi istovremeni stečaj za 70-ak kompanija koje samo u Hrvatskoj zapošljavaju više od 30 tisuća ljudi i na sebe vežu više tisuća dobavljača s oko 150.000 zaposlenih. Sva bi ta radna mjesta bila ugrožena da Vlada nije reagirala. Stvarajući poseban zakon, postupili smo na način koji su koristile i veće i razvijenije zemlje od nas, kao na primjer Italija ili Austrija, kada su bile suočene s ovako značajnim sistemskim izazovima. Prvi rezultati se stoga već jasno vide.

U jednom se tiskanom mediju oglasio i Ivica Todorić savjetujući Vladi da spašava radna radna mjesta i dobavljače. Kako to komentirate?

- Svu svoju brigu za radna mjesta i dobavljače gospodin Todorić je pokazao odvodeći cijeli sustav Agrokora na rub stečaja i dovodeći u rizik stabilnost i opstojnost značajnog dijela hrvatskoga gospodarstva. Stoga gospodin Todorić po meni uopće nije u poziciji išta govoriti, a kamoli nekome dijeliti savjete.

Sljedeći veliki ispit koji čeka izvanrednog povjerenika jest dobivanje kredita za osiguravanje likvidnosti do kraja godine. U intervjuu za HTV Ramljak je kazao kako će Agrokoru za to trebati između 200 i 250 milijuna eura. Kako je izvanredni povjerenik Vladi podnio izvješće o radu u prvih mjesec dana, proizlazi li iz tog izvješća da je toliki kredit dovoljan za daljnje funkcioniranje Agrokora i smatrate li da će se kredit uspjeti realizirati u idućih dva ili tri tjedna?

- Izvješće se odnosi na prvih mjesec dana rada izvanredne uprave. Kako se radi o prvom izvješću, ja sam kao resorni ministar zatražila da se ono dopuni još preciznijim podacima o zatečenom stanju u trenutku otvaranja izvanredne uprave.

Dopunjeno izvješće očekujem do kraja tjedna. No, što se tiče kredita, na njemu uprava trenutno radi, a konkretan iznos ovisiti će o projekcijama prihoda u sljedećim mjesecima koji pak određuju potrebna financijska sredstva za podizanje poslovanja na razinu koja omogućava puni kapacitet funkcioniranja svih kompanija tijekom turističke sezone.

Ja zato ne mogu precizno reći koliki bi kredit trebao biti, to je zadatak izvanrednog povjerenika i savjetnika za restrukturiranje, ali očekujem da će u sljedećih nekoliko tjedana biti realiziran. Realizacija kredita će naravno omogućiti i isplatu sljedeće tranše starih dugova stvorenih prije otvaranja izvanredne uprave.

Ramljak je na pitanje novinara HRT-a o tome postoji li Plan B u slučaju da ne uspije dobiti kredit za likvidnost za održavanje poslovanja do kraja godine odgovorio da taj plan postoji, ali da za sada ne može kazati ništa detaljnije. Možete li vi kazati nešto više o tom planu B? Uključuje li plan B mogućnost da Vlada putem kredita HBOR-a ili na neki drugi način spasi Agrokor ako mu zaprijeti stečaj u bilo kojem trenutku u procesu restrukturiranja?

- Više sam puta isticala pa ću ponoviti još jedan put da je po zakonu cjelokupni proces izvanredne uprave strukturiran tako da saniranje Agrokora ne ide ne teret poreznih obveznika. I pri tome i dalje stojim.

Što se tiče plana B o kojem je govorio izvanredni povjerenik, zbilja ne znam na što je Ramljak mislio, ali znam što Vlada očekuje. Agrokor se zaduživao tijekom godina i iz tog zaduženja je u najvećoj mjeri kreirana imovina u obliku velikog broja tvrtki od kojih mnoge nisu značajnije povezane s osnovnim poslovanjem tj. poljoprivredno - prehrambenom proizvodnjom i maloprodajom.

Upravo ta imovina koja ne služi osnovnoj djelatnosti se treba početi identificirati i u određenom trenutku početi prodavati, kako bi se počela stvarati vrijednost za vjerovnike, ali i eventualne daljnje potrebe poslovanja. Sve to naravno uz suglasnost vijeća vjerovnika.

Ovom prilikom bih samo napomenula kako glavni problem kompanije nije dobivanje kredita, nego dogovor vjerovnika oko rješavanja velikog duga Agrokora, odnosno postizanje nagodbe. Ako takvog dogovora ne bi bilo, to bi značilo puno veće gubitke za vjerovnike jer velika većina kreditora ima jedino jamstva koja se odnose na prihode kompanija, njihovu sposobnost da stvaraju prihode i zaradu iz kojih su se ti dugovi trebali otplaćivati.

Toga u stečaju nema, a onda nema niti naplate vjerovnika. Zato smatram da se svim vjerovnicima najviše isplati nagodba, a mi smo im kao Vlada dali instrument da to naprave bez panike i uz strukturirani zakonski proces. To je ono što kao vrijednost ovog Zakona prepoznaju i rejting agencije i druge investicijske kuće, pa i neki strani ekonomisti, kako ste naveli.

Na početku ovog procesa ste govorili kako bi se u procesu restrukturiranja trebali naplatiti svi mali i veliki dobavljači u potpunosti, a ako bude sreće, i veliki. Međutim, aktualna situacija govori kako će se uspjeti naplatiti u potpunosti samo mali i srednji poljoprivredni proizvođači, OPG-ovi, a svi ostali morati će čekati odluku Vijeća vjerovnika koja će vjerojatno rezultirati dogovorom o otpisu dijela potraživanja za sve one ostale vjerovnike. Kako to ocjenjujete?

- Možda je u posljednje vrijeme bilo više govora o poljoprivrednim proizvođačima i OPG-ovima, jer se radi o sezonskoj djelatnosti, ali je činjenica da je više od 2.200 dobavljača primilo dio isplate za stare tražbine stvorene prije 10. travnja, što znači da se radi o broju koji je višestruko veći od broja OPG-ova. To pokazuje da nisu samo OPG-ovi u fokusu nego svi dobavljači.

Zakon o prinudnoj upravi je specifičan upravo po tome što omogućava plaćanje starih dugova, onih dospjelih do 10. travnja, uz suglasnost Vijeća vjerovnika, dok stečajni zakon to ne omogućava.

Ta odredba dobavljače stavlja u srce i središte tog zakona, ali to ima svoju jasnu logiku i razloge. Kao što sam već rekla, naplata vjerovnika Agrokora ovisi o poslovanju čitavog sustava, a poslovanje sustava pak ovisi o dobavljačima zbog čega je potrebno omogućiti da oni u što je moguće većoj mjeri naplate stare dugove kako bi mogli preživjeti i nastaviti opskrbljivati cjelokupni sustav Agrokora.

Međutim, kada govorimo o dobavljačima treba također znati da tu postoje dvije vrste potraživanja. Jedni imaju potraživanja za robe i usluge, ali manji broj njih ima potraživanja koja su nastala tako što su temeljem Agrokorovih mjenica uzimali kredite i tako dobiven novac posuđivali Agrokoru. U stvari su neki dobavljači osim isporuke robe i kreditirali Agrokor iz kredita koje su uzimali u svoje ime. Stoga i to treba imati u vidu kada govorimo o dobavljačima.

U ovom je trenutku prerano govoriti o otpisima, međutim u cijelom ovom procesu Vlada kontinuirano naglašava zakonitost postupanja, što znači da se svi problemi s kojima se suočavaju i financijski vjerovnici i dobavljači moraju rješavati poštujući načela zakonitosti.

Smatrate li da će prilikom poslovnog i financijskog restrukturiranja biti dovoljno da se, s obzirom na velike dugove, otpiše vlasništvo Ivice Todorića, bez potrebe da se otpiše dio dugovanja vjerovnika? U intervju za HRT ste kazali i kako će se u ovom postupku otpisivati imovina, odnosno vlasništvo Ivice Todorića, dok se vlasništvo nad dionicama ostalih vlasnika u Agrokorovim tvrtkama u ovom postupku ne može dirati?

- Očekujem da će se tehnika naplate i namirivanja ukupnog duga Agrokora provoditi kroz nekoliko modela od kojih će jedan sigurno biti zamjena duga za vlasništvo. Upravo zbog visine dugova koji premašuju 40 milijardi kuna vlasništvo Ivice Todorića ekonomski više ne postoji.

Isto tako, sigurno je da se vlasnički može restrukturirati samo vlasništvo Ivice Todorića, a ne i vlasništvo drugih dioničara u kompanijama koje kotiraju na burzama. Naravno, to ništa ne govori o cijeni koje će tržište iskazivati za te dionice, ali u predstojećem vlasničkom restrukturiranju u pitanju su samo vlasnički udjeli Ivice Todorića.

DORH je od Vlade zatražio dodatnih pet milijuna kuna za istragu u Agrokoru, a Vlada je to, naravno, odobrila, a istog dana je i Agrokor objavio izvješće prema kojem je sporno 3,7 milijardi kuna novog duga, nastalog od rujna prošle godine do kraja ožujka 2017. To se doima kao „dupli pas“ između Dinka Cvitana i Andreja Plenkovića, u „akciji“ u koju se uključio i izvanredni povjerenik, a u cilju skidanja sumnje s Vlade i HDZ-a da ne spašavaju Agrokor, nego Ivicu Todorića?

- U tim događajima nema neke namjerne uzročno - posljedične veze, već je svaki od aktera koje spominjete jednostavno obavljao svoj posao. Izvanredni povjerenik, sukladno zakonu, mora ministarstvu, sudu i vjerovničkih vijeću dostaviti mjesečno izvješće o gospodarsko-financijskom stanju Agrokora.

Državno odvjetništvo je također postupalo u okviru svog mandata i očigledno utvrdilo da postoje razlozi za njegovo djelovanje u slučaju Agrokora. Samo podsjećam da je izvanredni povjerenik prije dva tjedna tržišne aktere upozorio na nepravilnosti u poslovnim knjigama Agrokora što je samo po sebi informacija koja po meni zahtijeva pozornost organa zaduženih za zaštitu zakonitosti.

Vlada je u odnosu na DORHov zahtjev učinila ono što je Vladin posao, osigurati uvjete za djelotvorno funkcioniranje državnih institucija. Razumljivo je samo po sebi da je kriza u Agrokoru izvanredna situacija koja se nije mogla planirati, koja se ne može smatrati dijelom redovitih aktivnosti, a koja zahtijeva posebna i pravna i financijska stručna znanja kojih DORH u okviru svojih kapaciteta jednostavno nema. Mislim da je ta činjenica svima jasna.

I zbog toga su DORHu potrebna dodatna financijska sredstva, a proračunska pričuva upravo i služi da se reagira u situacijama koje se nisu mogle planirati. Na pitanje hoće li iz istraživanja DORH-a i proisteći bilo kakve optužnice ne mogu odgovoriti, to nije zadaća politike ni Vlade. Naš posao je da osiguramo uvjete za normalan rad DORH-u i tako ćemo i dalje postupati.

Vlada je davanjem u zalog dionica tvrtki u državnom vlasništvu još jednom pomogla kreditirati Petrokemiju i Borovo? Je li to zadnji put da država pomaže tim tvrtkama ili je Vlada spremna opet sudjelovati novčano u njihovoj dokapitalizaciji?

- Poslovno i financijsko stanje u tim kompanijama posljedica je neadekvatnog poslovanja kroz dugi niz godina, a pokazalo se da državna kao dominantni vlasnik nije omogućila njihovu trajnu poslovnu konsolidaciju. Zbog toga će se ići u proces dokapitalizacije i nadamo se da ćemo ovaj put pronaći privatnog partnera koji će pomoći ozdravljenju tih važnih regionalnih kompanija, a Ministarstvo državne imovine predano radi na tom poslu. Sve ostale spekulacije za sada ne bih dalje komentirala.

U kojoj je fazi projekt otkupa dionica Ine od MOL-a, te prodaje 25 posto minus jedne dionice HEP-a u tu svrhu?
- Proces otkupa dionice Ine od Mola je složena financijska operacija koja se ne može završiti preko noći. Međutim, ono što upravo ovih dana vidimo jesu pozitivni fiskalni pokazatelji koji se posebno odražavaju na smanjivanje javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod.



Također i Ministarstvo gospodarstva „raspolaže“ i milijardom eura iz fondova EU-a. U kojoj su fazi natječaji za taj novac?

- Stavljanje tih milijardu eura na raspolaganje gospodarstvu je jedan od najznačajnijih zadataka ministarstva. Otkada sam preuzela ovu dužnost, napravljene su promjene u organizaciji, kadrovski su ojačani dijelovi ministarstva koji se bave EU fondovima, a sve s ciljem da se trošenje raspoloživih sredstava ubrza i nadoknade određeni zaostaci iz prethodnog razdoblja.
U ovom trenutku se počinju vidjeti rezultati tih napora. Prošli tjedan su povećana sredstva za HAMAG, agencije za osiguranje za male i srednje zajmove, za 20 milijuna eura, s obzirom da je zbilja veliki interes poduzetnika na male zajmove uz kamatnu stopu koja je blizu nule.

Upravo ovih dana se zatvaraju zaostaci koji su postojali u programu Poduzetnički impuls, a napokon su krenuli i ugovori iz sredstva za istraživanje i inovacije. Samo ovaj tjedan sklopljeno je ugovora i odluka u vrijednosti od oko 140 milijuna kuna. U skladu s planom otvaramo nove natječaje i trenutno su otvorena četiri nova javna poziva na koji se mogu javljati poduzetnici, ali i jedinice lokalne samouprave isto kao i institucije za podršku poduzetnicima.

Do sada za različite aktivnosti poduzetnika uključujući investicije, nabavu opreme, obrtna sredstva sklopljeno ugovora u vrijednosti većoj od 800 milijuna kuna kojima su podržani različiti projekti i poslovne aktivnosti čija vrijednost prelazi 2 milijarde kuna.

Investicijska kuća JP Morgan je smanjila prije dva tjedna investicijski rejting Hrvatske zbog političke nestabilnosti, raskida koalicije između HDZ-a i Mosta, dok je 'lex Agrokor' ocijenila pozitivno i bez utjecaja na investicijski rejting i državne financije, osim ako stvari ne pođu po zlu. Iako niste u predsjedništvu HDZ-a, možete li komentirati aktualnu političku situaciju - stav Mosta prema opozivu ministra financija Zdravka Marića, premijerovo otkazivanje suradnje četvorici ministara iz Mosta, te činjenicu da je za opoziv ministru nedostajao jedan glas u parlamentu?

- Politička stabilnost je iznimno važna kako bismo se svi zajedno mogli usmjeriti na provođenje reformi potrebnih za održavanje visoke stope rasta, daljnje jačanje pozitivnih gospodarskih trendova, ali i učinkovito upravljanje procesima koji se zbivaju u Agrokoru.

Zbog toga stalno ističemo kako je politička stabilnost bitna, ali u našem političkom sustavu očito ne dijele svi tu vrijednost. Tako je SDP bez ikakvih argumenata pokrenuo inicijativu za smjenom ministra Zdravka Marića, kojoj se onda priklonio i Most, a čiji je krajnji cilj bio destabilizirati Vladu i dovesti tu političku stabilnost u pitanje. No, sve ono što se događa u Saboru pokazalo je da se u tom nastojanju nije uspjelo. To što se pokušaju destabiliziranja Vlade odvlačenju njezine pozornosti od bitnih problema našeg gospodarskog života pridružio i Most, pokazuje da se cijelo ovo vrijeme nisu uspjeli odlučiti hoće li biti dio vlasti i snositi odgovornost za upravljanje državom ili će biti oporba.

Zato je cijela ova politička situacija ujedno i vrlo jasno pokazala koji su politički akteri spremni za ozbiljno upravljanje i rješavanje problema, a koji od njih odgovornost vlasti vide tek kao priliku za populističko manipuliranje.

Kazali ste i da ne odustajete, kao potpredsjednica Vlade, od projekta racionalizacije i moderniziranja rada javne uprave. Dio tog posla je na Ministarstvu rada, a dio na Ministarstvu uprave, koje sada nema ministra. U kojoj su fazi ti projekti i koji je njihov cilj?

- Upravo složenost izazova s kojima se svakodnevno suočavamo pokazuje koliko je profesionalna, kvalitetna i funkcionalna državna administracija bitna za upravljanje Hrvatskom. Ona donosi propise, u kontaktu je s investitoritma, definira i stvara osjećaj kvalitete investicjskog okruženja, predstavlja nas dnevno u radu s Europskom komisijom, ona je ta koja mora moći stručno podržati političko vodstvo u reakcijama na izvanredne i neplanirane izazove.

Za sve to je potrebno imati stabilnu u profesionalnu administraciju. Zbog toga je izgradnja mehanizama koji će poticati efikasnost administracije i jačati njene kapacitete iznimno bitna. U Nacionalnom programu reformi smo previdjeli reformu sustava plaća i nagrađivanja kako bi se omogućilo kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima u državnoj službi i stvorila jeftinija i učinkovitija administracija. Taj posao predvodi ministarstvo rada i dogovoren u vrijeme dok je Ivan Kovačić vodio ministarstvo uprave. Ne očekujem da zbog toga što trenutno nemamo ministra uprave dođe do zastoja u tom procesu. Očekujem da će se taj zakonski okvir napraviti do jeseni i u parlamentu usvojiti do kraja godine.

Kada je Nacionalni program reformi u pitanju, stručna javnost je najbolje ocijenila dio programa koji je potekao iz Ministarstva gospodarstva, a u kojem se govori o nastavku ukidanja administrativnih barijera i propisa za poslovanje tvrtki. To je, ustvari, vaš glavni program?

- Smatram da je najvažnija zadaća modernog Ministarstva gospodarstva trajna i sustavna briga o kvaliteti poslovnog okruženja. To između ostalog znači i razviti sustav koji će osigurati da se prilikom stvaranja bilo kojeg propisa vodi računa o njegovu utjecaju na uvjete i troškove poslovanja.

Smatram da je upravo sustavna aktivnost na stvaranju i osiguranju boljih propisa jedno od bitnih područja transformacije ministarstva u instituciju koja brine o konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva, a ne samo o nekim njegovim sektorima. U tom kontekstu mogu kazati kako će se pokrenutu novi krug mjerenja i ocjenjivanja pojedinih područja zakonodavstva kako bi se identificirale odredbe koje su značajan izvor troškova, a važan dio toga je objedinjavanje inspekcijskih poslova koji se tiču gospodarskih odnosa na tržištu, a koje se danas nalaze u šest ministarstva.

Nije smisao toga puko objedinjavanje, nego harmoniziranje i ujednačavanje rada tih inspekcija, kako bi se poduzetnicima osigurao fer i jednostavniji tretman, a za državu povećala djelotvornost u osiguranju poštivanja zakonitosti poslovanja.

Držite li da će premijer nakon lokalnih izbora uspjeti oformiti potrebnu parlamentarnu većinu za imenovanje novih ministara ili da je realnija mogućnost novih parlamentarnih izbora?

- Stvar je prilično jasna u političkom redoslijedu događanja. Predsjedništvo HDZ-a je dalo punu podršku premijeru kada su u pitanju koalicijski odnosi, uključujući i onu da razgovara o novoj parlamentarnoj većini. Međutim, HDZ je spreman i za opciju izbora. Ipak, naglasak stavljamo na vrijednost izgubljenog vremena ako bi se išlo na nove izbore, jer bi to opet na određeno vrijeme stopiralo brojne procese u državi o kojima ovisi naša sposobnost jačanja gospodarskog rasta i iskorištavanja prilike koju nam aktualni pozitivni trendovi pružaju za kvalitetno provođenje reformi.

Je li HDZ nakon lokalnih izbora spreman koalirati u Saboru i Vladi sa HNS-om ili na veliku koaliciju sa SDSP?

- Po mom mišljenju razgovarati i pregovarati treba s onima s kojima imao dodirne programske točke i s onima koji razumiju značaj i vrijednost političke stabilnosti i učinkovite vlasti koja se mora uhvatiti u koštac sa realnim problemima i omogućiti njihovo rješavanje.

Mislim da u ovom trenutku bilo kakva razmišljanja o tzv. velikoj koaliciji nisu realna. Pozicije, retorika i ideje koje danas zastupa SDP danas su daleko ispod razine koja bi se očekivala od stranke koja je dva puta vodila Vladu.

Kako gledate na izlazak Zlatka Hasanbengovića iz HDZ-a? Hoće li to destabilizirati stranku ili uzeti dio birača jače desne orijentacije?

- Mislim da su svi događaji pokazali da o destabiliziranju HDZ-a nema govora, a naravno svatko, pa tako i gospodin Hasanbegović ima pravo na svoje stavove, razmišljanja i odluke.

Pred nama su lokalni izbori. Prognoze su uvijek nezahvalne, ali, ipak, što očekujete od njih za HDZ?

- Očekujem bolje rezultate nego prije četiri godine na lokalnoj razini i mislim da je to sasvim realno.

Naslovnica Hrvatska