Novosti Hrvatska

25. godišnjica osnutka HRM-a

Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora

25. godišnjica osnutka HRM-a

Članak povodom 25. godišnjice osnutka HRM-a i porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“–hommage admiralu flote Sveti Letici

Prohujalo je za tren 25 godina od osnutka HRM-a i porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“ i uvijek se rado sjećamo tih hrabrih i slavnih dana.

„Kralj Petar Krešimir IV.“ porinut je u Kraljevici 21. ožujka 1992. godine, zahvaljujući hrabrosti djelatnika brodogradilišta koji su poduzeli sve da brod ne padne u ruke JNA. Zbog rata u Hrvatskoj „Petar Krešimir IV.“ uvršten je u flotnu listu HRM-a odmah nakon porinuća u Kraljevici i izvršenih primopredajnih ispitivanja.

Međutim, propisano primopredajno ispitivanje konstrukcije broda na tzv. projektnom valnom opterećenju nije se tada moglo izvršiti jer su pripreme za ispitivanje bile iznimno složene u ekstremno opasnoj situaciji ratnih uvjeta i projektnog valnog opterećenja.

Zato smo tek olujnog zimskog jutra 1993., pripremljeni i u punoj borbenoj spremnosti, isplovili na „Kralju Petru Krešimiru IV.“ iz ratne luke Lora sa zadatkom da izvršimo zadnje preostalo ispitivanje broda. Tog olujnog dana pod zapovjedništvom komandanta broda Tonča Vidana isplovili smo do akvatorija između Visa i Palagruže, gdje je olujno jugo razvilo stanje mora 4 do 5.

Imponirala je atmosfera koja je vladala na zapovjednom mostu broda – zgusnutu koncentraciju i smirenost posade i tehničkog osoblja prekidale su samo jasne zapovijedi komandanta broda i huk mora. Na olujnom moru, u ratu, pod prijetnjom raketnih projektila s neprijateljskih brodova izvršili smo zadaću koja je agresoru jasno dala do znanja da dobro razmisli o planiranju i realizaciji daljnjih „akcija“ u Jadranskom moru.

Osim toga, dobili smo rezultate zbog kojih se tadašnji Brodarski institut s pravom potvrdio kao jedan od vodećih svjetskih instituta na području brodograditeljske znanosti. Naime, projektni postupak, tehnologija i izgradnja raketnih topovnjača klase „Kralj“ (tako nazvane u RH) vodio se kao razvojni projekt Brodarskog instituta.

Hvalevrijedno je napomenuti da su razvojni projekti – projekti i realizacije brzih površinskih ratnih brodova (korveta i fregata) te podmorničkog programa za obranu Jadranskog mora – započeli 80-ih godina prošlog stoljeća zahvaljujući inicijativi i upornosti Svete Letice, u Domovinskom ratu osnivača i prvog admirala flote HRM-a.

Admiral flote Sveto Letica

Vrhunski rezultat

Netočno je tvrditi da su raketne topovnjače klase „Kralj“ poboljšane inačice brodova klase „Končar“, izgrađenih na temelju kopiranih zastarjelih projekata stranih mornarica neprilagođenih uvjetima Jadranskog mora. Upravo su nedostaci klase „Končar“ razlog iniciranja razvojnih projekata, tj. osnivanja ratnih brodova na temelju stečenih iskustava i znanstvenih istraživanja. Klasa „Končar“ pripada počecima projektiranja ratnih brodova u Brodarskom institutu, početnoj fazi koja se nužno morala dogoditi.

Brodovi klase „Kralj“, kojoj pripadaju raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“ i „Kralj Dmitar Zvonimir“, vrhunski su rezultat razvojnog projekta brzih površinskih ratnih brodova jer su usvojene nove metode projektiranja procesa i sustava, koje su zatim verificirane i kasnije potvrđene u eksploataciji. Da pojasnim neke elemente projektnog postupka:

1. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u svijetu je do kraja osmišljena univerzalna metoda za inženjersko modeliranje i računalne simulacije, tzv. metoda konačnih elemenata. Ta metoda za analizu i projektiranje složenih nosivih sustava omogućila je da se odmah na početku projekta uzme u obzir velik broj relevantnih ulaznih podataka i sasvim je izmijenila projektni postupak, zahtijevajući novoosmišljenu strukturnu konfiguraciju brodskog trupa. Odbačen je postupni pristup projektu, tzv. metoda projektne spirale, u ratnoj brodogradnji.

2. Veliki pomaci dogodili su se u području definiranja opterećenja vjetrovnog valovlja Jadranskog mora i odziva konstrukcije broda na ta opterećenja. Rezultat te faze razvojnog projekta temeljen je na dugogodišnjem istraživanju Tabainova spektra valova Jadranskog mora. Bio je to početak rješavanja odziva brodske konstrukcije na kratkoročne i dugoročne prognoze valnog opterećenja, kao i na njihove ekstremne vrijednosti.

3. Od mnogih tehnoloških inovacija koje su iznjedrili ti razvojni projekti, mogu se istaknuti npr. zavarivanje tankostijenih limova čelika povišene čvrstoće od kojih je sačinjen trup raketnih topovnjača (pa i današnjeg novog patrolnog broda) ili zavarivanje debelostijenih jako zaobljenih limova i profila podmorničkog programa, nakon čega je naša trgovačka brodogradnja dobila ulaznicu u sferu poslova offshore brodograditeljske industrije.

4. Što se verifikacije projekata tiče, vrlo je slikovit zaključak pokušaja optimizacije elemenata brodske konstrukcije vodećim svjetskim softverskim programima koji je glasio da se „elementima konstrukcije broda ništa ne treba dodati, ali ni oduzeti“.

Navedene su samo neke elementarne natuknice dijelova znanstvenog pristupa projektiranja razvojnih projekata ratne brodogradnje u tadašnjem Brodarskom institutu, zbog čega je i u primisli neprihvatljivo usporediti brodove klase „Končar“ s klasom „Kralj“.

Obrana suvereniteta

Projektni pristup koji se temelji na znanstvenom istraživanju i stečenim iskustvima u ratnoj brodogradnji u Hrvatskoj je nažalost zamro tijekom posljednjih 25 godina, naročito nakon umirovljenja (1996.) admirala Svete Letice. Šteta, jer su ti razvojni projekti donijeli velike tehnološke inovacije i koristi hrvatskoj brodogradnji. Također, radi se o vrlo profitabilnoj industrijskoj proizvodnji – živimo u turbulentnim vremenima kada su mnoge države prisiljene braniti svoj suverenitet i interese na teritorijalnim morima.

Ipak, i 25 godina kasnije, naši brodovi čuvaju Jadran, a novim generacijama ostala je sjajna dokumentacija kvalitetno projektiranih i izgrađenih brzih površinskih ratnih brodova i podmorničkih sustava kao početna platforma za buduće pothvate i projekte brodova budućnosti, i to zahvaljujući inženjerima, tehničarima i svim djelatnicima naših brodogradilišta i HRM-a koji su imali sveti cilj – OBRANU JADRANSKOG MORA.

Naslovnica Hrvatska