stdClass Object ( [id] => 468548 [title] => Gdje je 'udarala' 'Crna ruka'? U toj četničkoj organizaciji bilo je i uglednih Splićana! [alias] => gdje-je-udarala-crna-ruka-u-toj-cetnickoj-organizaciji-bilo-je-i-uglednih-splicana [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

"… Zaklinjem se suncem koje me greje, zemljom što me hrani, bogom, krvlju svojih otaca, čašću i životom da ću od ovog časa pa do smrti verno služiti zadatku ove organizacije", izrekao je Splićanin "od kolina" Oskar Tartalja u Beogradu 1912..

Time je, držeći ruku na križu, nožu i revolveru, pristupio kontroverznoj tajnoj organizaciji "Crna ruka".
Ta je organizacija, uz prešutno odobravanje beogradske vlade, nastojeći uništiti Austro-Ugarsku i osvojiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, "zakuhala" Prvi svjetski rat.

Tako barem kažu najnovije povijesne spoznaje koje su u Srbiji izazvale toliku buru da je utjecajni beogradski povjesničar Mile Bjelajac dio svojih zapadnih kolega optužio za antisrpsku propagandu.

Krvava "Crna ruka"

"Crnu ruku" su 1911. osnovali srbijanski časnici koji su osam godina ranije, u lipnju 1903., izveli vrlo krvavi državni udar. Kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu ženu najprije su izrešetali revolverskim mecima, a onda sasjekli sabljama i bacili kroz prozor kraljevske palače.

Iako su vlast predali novom kralju Petru Karađorđeviću, čije ime u srpskoj političkoj mitologiji oličava "zlatno doba" uspona i širenja Kraljevine Srbije, i demokratski izabranim političarima, prevratnici su nastavili vladati iz sjene, prijeteći sabljama i revolverima.

Stvari su došle dotle da je 1911. jedan član "Crne ruke" došao u vladu, lupio nogom o pod i prijetećim posezanjem za sablju prisilio ministre da odsutanu od smanjenja tajnih proračunskih izdataka za terorističko-obavještajnu djelatnost u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Iz ovoga se vidi da "Crna ruka" nije bila tajna organizacija u punom smislu te riječi, to više što je svoja politička stajališta iznosila javno, kroz vlastite novine "Pijemont", i jer njena aktivnost bila poznata čak i strani diplomatima u Srbiji.

Ipak u čitavoj stvari je najzanimljivije to što se iza "Crne ruke" skrivao politički sukob (veliko) srpske braće.
Sukobljena (veliko) srpska braća
"Dragi prijatelju, ja se bojim za vas. Zasede koje su postavljene pobit će i vas i vaše društvo" - napisao je dr. Nikolaj Velimirović, kasnije vrlo kontroverzni episkop SPC, u povjerljivom pismu koje je u proljeće 1914. uputio svom prijatelju, šefu srbijanske vojno-obavještajne službe, Dragutinu Dimitrijeviću Apisu.

Naime Apis je, okupivši iza sebe vojsku i parlamentarnu oporbu, pokušao državnim udarom ukloniti tadašnjeg premijera Nikolu Pašića i nastaviti projekt konačnog širenja Srbije započet u Balkanskim ratovima 1912. i 1913..
Iako se Pašić vjerojatno bio prepao za svoj život i iako mu je premijersku stolicu na koncu spasila otvorena potpora ruskog veleposlanika u Beogradu, njega i Apisa ipak je čvrsto povezivalo velikosrpsko političko bratsvo, odnosno zajednički strateški cilj, stvaranje velike Srbije na osnovi "Načertanija" Ilije Garašanina.

Ipak, Pašić je u proljeće i ljeto 1914., zbog iscrpljenosti Srbije i vrlo lošeg stanja njene vojske, htio izbjeći, ili barem odgoditi, sukob s Austro-Ugarskom, pa mu je Apisova otvorena izgledala vrlo opasno.

Opasnost je bila to veća što se u godinama prije Prvog svjetskog rata preko granice Austro-Ugarske i Srbije na Drini odvijao vrlo gust promet beogradskih obavještajaca koji su u Bosni, među ostalim, novačili ljudstvo za četničke postrojbe koje su, nakon obuke koja je financirana proračunskim novcem, u Makedoniji ratovale protiv protiv Turaka i Bugara. Ti četnici su, u trenutku izbijanja planiranog rata Srbije i Austro-Ugarske, trebali upasti u Bosnu i Hercegovinu i tu voditi gerilski rat.

Pašić je u sve ovo bio vrlo dobro upućen jer je i sam, kao ministar vanjskih poslova, u više navrata sudjelovao u krijumčarenju oružja i četnika u Makedoniju.

Tajnoviti Bosanac

Ipak, u zamršenom i opasnom svijetu beogradske politike, gdje su stranke i političke ideje bile krinka pod kojom se odvijala surova, često i krvava, borba za moć, Nikola Pašić je bio u prednosti jer je u redovima "Crne ruke" imao svog čovjeka, tajnovitog bosanskog izbjeglicu Milana Ciganovića.

Prema objavljenim austrougarskim dokumentima Ciganović je 1909. pobjegao u Srbiju gdje je prošao četničku obuku, te sudjelovao u četničkim akcijama u Makedoniji, nakon čega je uhljebljen na srbijanskim državnim željeznicama.
Iako, na prvi pogled, potpuni anonimus, Ciganović je bio važan kotačić u beogradskom obavještajnom stroju jer je krajem svibnja 1914. Gavrilu Principu dao revolver kojim je mjesec dana poslije ubijen prestolonasljednik Franjo Ferdinand.

Zato se Ciganovićevo ime pojavljuje u brojnim povjerljivim dokumentima nakon sarajevskog atentata i zato je nakon austrougarskog ultimatuma Srbiji, 23. srpnja 1914., sklonjen iz Beograda.
Naime, Pašić se bojao da bi Austro-Ugarska mogla tražiti njegovo izručenje i tako razotkriti beogradsku obavještajnu mrežu u Bosni i Hercegovini te Srbiju, pred očima europske javnosti, uspješno prikazati kao opasnog i agresivnog susjeda.

A Gavrilo?

Kada je 28. lipnja 1914. zbunjeni i nesigurni Gavrilo Princip u Sarajevu zapucao na Franju Ferdinanda i suprugu mu Sofiju, njegovu su ruku vodile zamisli zavađene velikosrpske političke braće Apisa i Pašića.

Naime, Princip je bio pripadnik razbarušene učeničke organizacije "Mlada Bosna", bili toliko zaneseni srpskom nacionalnom mitologijom da su vjerovali da ubojstvom austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda mogu ostvariti "oslobođenje" Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske. Zato su Princip i njegovi prijetelji otišli u Beograd i tamo pokušali doći do Apisa koji je rukovodio razgranatom mrežom agenata i raspolagao milijunskim donacijama iz Rusije i stotinama tisuća dinara pronevjerenih iz srbijanskog časničkog mirovinskog fonda.

U proljeće 1914. Apis je bio zaokupljen strahom da Austro-Ugarska priprema napad na Srbiju, glavnina čije vojske je po Makedoniji i Kosovu ratovala s bugarskim i albanskim gerilcima, te činila zločine, koje su britanski diplomati temeljito dokumentirali, ali koje je vlada u Londonu, zbog kasnijih savezničkih odnosa sa Srbijom, zataškala.
Glavnom opasnošću Apis je smatrao pragmatičnog i miroljubivog, ali vrlo otresitog, Franju Ferdinanda.

Iz hrvatske prespektive posebno zanimljivo zvuči mišljenje, koje je u najnovije vrijeme iznio američki povjesničar Geoffrey Wawaro, kako se u Beogradu tada mislilo da Franjo Ferdinand planira stvaranje "Velike Hrvatske, rimokatoličke superdržave" koja bi, ne samo zaustavila realizaciju Velike Srbije nego bi, na duge staze, djelovala kao sredstvo apsorpcije Srbije u preuređenu monarhiju Habsburgovaca.

Zato su manevri austrougarske vojske zakazani za kraj lipnja 1914. u okolici Sarajeva, Apisu izgledali kao realna opasnost, pa je odlučio pod svaku cijenu ukloniti Franju Ferdinanda.

U ovakvoj je situaciji Gavrilo Princip, s još dvojicom svojih prijatelja, došao kao naručen. Kratka streljačka obuka u jednom beogradskom parku, nekoliko revolvera i bombi, te svota od 100 do 1000 srpskih dinara za popratne troškove, koji su službeno prikazani kao donacija za srpske škole u Bosni, za Apisa nisu bili nikakav problem.
Za to vrijeme, gledajući kako se Apis igra vatrom, Nikola Pašić se našao u teškom položaju jer je svaki potez koji bi povukao sa sobom nosio veliki rizik.

Da je zaista pokušao zaustaviti Apisove planove, mogao je očekivati novi udar "Crne ruke", što svakako nije želio.
Zamisao da se o čitavoj stvari izvijesti austrougarske vlasti, što je po međunarodnom pravu morao, za sobom je vukla mogućnost razotkrivanja beogradske obavještajne mreže u Bosni i Hercegovini, što mu je također bilo neprihvatljivo.

Atentat

Sasvim neočekivani uspjeh sarajevskog atentata, za što je u velikoj mjeri zaslužan loša organiziranost austrougarskog osiguranja, stvorio je situaciju u kojoj je postojala realna opasnost od razotkrivanja beogradske obavještajne mreže i diplomatske izolacije Kraljevina Srbija.

Ipak, iako je austrougarska vlada imala pouzdane informacije o "Crnoj ruci" i tajnoj politici beogradske vlade, istraga nakon sarajevskog atenatata bila je šlamapava i dijelom politički motivirana, jer se Beču žurilo stvoriti politički alibi za oružani obračun sa Srbijom.

Istovremeno u Beogradu, Nikola Pašić se odlučio pod svaku cijenu, od Beča, ali i od europske javnosti, sakriti umiješanosti "Crne ruke" i vrhova vlasti Srbije, u sarajevski atentat.
On je pri tome, krajem srpnja 1914., očajnički tražeći pomoć i zaštitu od Rusije, bio voljan riskirati čak i potpirivanje svjetskog rata, koji je upravo u to vrijeme izazvan lančanom vojno-diplomatskom reakcijom na relaciji Beč - Sankt Peterburg - Berlin- Pariz.

Zbog činjenice da je Srbija u Velikom ratu, ali i kasnije, postala omiljena balkanska saveznica Zapada, trebalo proći čitavo stoljeće od sarajevskog atentata da bismo mogli zaviriti iza kulisa uspješne Pašićeve politike zataškavanja.
Primjer toga je suvremeni kanadski povjesničar Gordon Martel koji smatra da je pozadina izbijanja Velikog rata još uvijek skrivena u Beogradu gdje su "Crna ruka", Apis i Pašić, nastojeći "sve južne Slavene ujediniti pod svojim zastavom", prije više od jednog stoljeća "zakuhali" prvi globalni sukob 20. stoljeća.

Balkanski kontekst

Utjecajni australski povjesničar Cristopher Clark u svojoj historiografskoj uspješnici "Mjesečari" ističe da je danas mnogo jasniji "balkanski kontekst početka rata" i da je Srbija "jedna od slijepih točaka" u historiografskim raspravama zbog čega "stavljanje Sarajeva i Balkana nazad, u središte priče, ne znači demoniziranje Srba ili njihovih državnika, niti nas oslobađa od obveze da razumijemo vanjske i unutrašnje sile koje su djelovale na one srbijanske političare, časnike i aktiviste čije je ponašanje i odluke koje su donijeli, doprinijelo određivanju posljedica pucnjeva u Sarajevu".

Istraga

Ova priča je napisana na osnovi autorova znanstvenog članka u kojem su sabrane obilne povijesne spoznaje dostupne kako u Srbiji, tako i u svijetu.

S obzirom na to da je politika zataškavanja koju je 1914. počeo Nikola Pašić sve donedavno bila neka vrsta političke ispravnosti, rasprave o ovoj temi u budućnosti će vjerojatno biti puno otvorenije i na površinu će izvući mnoge zanimljive i kontroverzne činjenice i interpretacije.

 

Oskar, Jugoslaven iz Splita, osuđivao je i četnike i ustaše, a nijedna ga vlast nije voljela

Oskar Tartalja (Tartaglia), koji je u travnju 1912. pristupio kontroverznoj organizaciji "Crna ruka", nije bio velikosrpski politički brat Dragutina Dimitrijevića Apisa i Nikole Pašića. Naprotiv.
Bio je novinar i pravnik koji se rodio u Splitu 1887. u staroj plemićkoj obitelji. U mladosti, početkom 20. stoljeća, prihvatio je ideju jugoslavizma, tj. vjerovao je u proces stapanja južnoslavenskih naroda od Slovenije do Bugarske. U svojoj iskrenosti nije ni posumnjao u skrivene namjere zavađene velikosrpske braće u Beogradu.
Dakle, realistički gledano, čitavog života bio je zanesen političkom iluzijom koju je sam sažeo sljedećim dirljivim riječima:
"Zastava narodna, zastava naša... to je hrvatska zastava, ali potpuno hrvatska, nenatrunjeno i nepomućeno hrvatska, slobodno hrvatska i široko hrvatska, a to za nas znači u isti mah i srpska i slovenačka: jugoslavenska."
Tijekom Prvog svjetskog rata je, kao sumnjivac povezan sa Srbijom, Tartalja gotovo tri godine proveo u austrougarskim tamnicama u Splitu, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Mariboru i Grazu.
Nakon rata, u novostvorenoj južnoslavenskoj državi, njegovo je iskreno jugoslavenstvo došlo u sukob s vlašću vječitog Nikole Pašića i kralja Aleksandra Karađorđevića, kojima je, među ostalim, zamjerao sudsko ubojstvo Dragutina Dimitrijevića Apisa na Solunskom procesu 1917. godine.
U rodnoj Hrvatskoj skeptičnim okom je gledao populistički patriotizam Stjepana Radića i nastojanje njegova nasljednika Vlatka Mačeka da stvori federalnu Hrvatsku u okviru Jugoslavije.
Tartaljin jugoslavizam nije bio po volji sve jače hrvatskom Splitu pa mu je 1937. netko provalio u odvjetnički ured na Prokurativama i sve mu spise razbacao po Marmontovoj ulici.
Kada su se Hrvatska i Jugoslavija 1941. našle u vrtlogu Drugog svjetskog rata, Tartalju su Talijani kao nepoćudnog uhitili i gotovo dvije godine držali u koncentracijskim logorima.
Gledajući na ratne godine, Tartalja je, opet s dosta iluzija, osuđivao četnike jer su, navodno, "profanirali i prostituirali časno ime starih četničkih komita, tih drugova slobode i junaštva".
Ustaše je smatrao sinonimom svega "najgoreg i najpokvarenijeg u našem narodu".
Iako je s veseljem dočekao stvaranje druge, komunističke, Jugoslavije 1945., vrlo brzo se sukobio s novom vlašću, koja nije voljela ni slobodu mišljenja ni slobodu govora. Umro je u rodnom gradu 1950. kao progonjen i tragični pristaša jugoslavizma.

 

 

 

 

 

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => DJELOVALI JAVNO I TAJNO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2017-02-13 22:36:40 [created_by] => 39480 [created_by_alias] => Tihomir Rajčić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2017-02-15 21:47:51 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2017-02-15 21:06:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 35150 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/02\/13\/CRNA RUKA PRVA.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/02\/13\/CRNA RUKA DRUGA.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/02\/13\/CRNA RUKA TRECA.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/02\/13\/CRNA RUKA CETVRTA.JPG"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["CRNA RUKA PRVA.JPG","CRNA RUKA DRUGA.JPG","CRNA RUKA TRECA.JPG","CRNA RUKA CETVRTA.JPG"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1280x835"},{"size0":"640x826"},{"size0":"583x840"},{"size0":"580x624"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15037771 Threads: 3 Questions: 3153675861 Slow queries: 7042707 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235029175 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 54 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/hrvatska/gdje-je-udarala-crna-ruka-u-toj-cetnickoj-organizaciji-bilo-je-i-uglednih-splicana-468548 [printLink] => /vijesti/hrvatska/gdje-je-udarala-crna-ruka-u-toj-cetnickoj-organizaciji-bilo-je-i-uglednih-splicana-468548?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 4761 [name] => BEOGRAD [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => beograd [link] => /tag/beograd ) [1] => stdClass Object ( [id] => 293030 [name] => tajna društva [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => tajna-drustva [link] => /tag/tajna-drustva ) [2] => stdClass Object ( [id] => 293031 [name] => 'Crna ruka' [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => crna-ruka [link] => /tag/crna-ruka ) [3] => stdClass Object ( [id] => 293032 [name] => Oskar Tartalja [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => oskar-tartalja [link] => /tag/oskar-tartalja ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => DJELOVALI JAVNO I TAJNO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Gdje je 'udarala' 'Crna ruka'? U toj četničkoj organizaciji bilo je i uglednih Splićana! [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-13-10-20-26-39480 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/02/13/CRNA RUKA PRVA.JPG [galleryCount] => 4 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => CRNA RUKA PRVA.JPG [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/02/13/CRNA RUKA PRVA.JPG [title] => CRNA RUKA PRVA.JPG ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/02/13/CRNA RUKA DRUGA.JPG [title] => CRNA RUKA DRUGA.JPG ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/02/13/CRNA RUKA TRECA.JPG [title] => CRNA RUKA TRECA.JPG ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/02/13/CRNA RUKA CETVRTA.JPG [title] => CRNA RUKA CETVRTA.JPG ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

"… Zaklinjem se suncem koje me greje, zemljom što me hrani, bogom, krvlju svojih otaca, čašću i životom da ću od ovog časa pa do smrti verno služiti zadatku ove organizacije", izrekao je Splićanin "od kolina" Oskar Tartalja u Beogradu 1912..

Time je, držeći ruku na križu, nožu i revolveru, pristupio kontroverznoj tajnoj organizaciji "Crna ruka".
Ta je organizacija, uz prešutno odobravanje beogradske vlade, nastojeći uništiti Austro-Ugarsku i osvojiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, "zakuhala" Prvi svjetski rat.

Tako barem kažu najnovije povijesne spoznaje koje su u Srbiji izazvale toliku buru da je utjecajni beogradski povjesničar Mile Bjelajac dio svojih zapadnih kolega optužio za antisrpsku propagandu.

Krvava "Crna ruka"

"Crnu ruku" su 1911. osnovali srbijanski časnici koji su osam godina ranije, u lipnju 1903., izveli vrlo krvavi državni udar. Kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu ženu najprije su izrešetali revolverskim mecima, a onda sasjekli sabljama i bacili kroz prozor kraljevske palače.

Iako su vlast predali novom kralju Petru Karađorđeviću, čije ime u srpskoj političkoj mitologiji oličava "zlatno doba" uspona i širenja Kraljevine Srbije, i demokratski izabranim političarima, prevratnici su nastavili vladati iz sjene, prijeteći sabljama i revolverima.

Stvari su došle dotle da je 1911. jedan član "Crne ruke" došao u vladu, lupio nogom o pod i prijetećim posezanjem za sablju prisilio ministre da odsutanu od smanjenja tajnih proračunskih izdataka za terorističko-obavještajnu djelatnost u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Iz ovoga se vidi da "Crna ruka" nije bila tajna organizacija u punom smislu te riječi, to više što je svoja politička stajališta iznosila javno, kroz vlastite novine "Pijemont", i jer njena aktivnost bila poznata čak i strani diplomatima u Srbiji.

Ipak u čitavoj stvari je najzanimljivije to što se iza "Crne ruke" skrivao politički sukob (veliko) srpske braće.
Sukobljena (veliko) srpska braća
"Dragi prijatelju, ja se bojim za vas. Zasede koje su postavljene pobit će i vas i vaše društvo" - napisao je dr. Nikolaj Velimirović, kasnije vrlo kontroverzni episkop SPC, u povjerljivom pismu koje je u proljeće 1914. uputio svom prijatelju, šefu srbijanske vojno-obavještajne službe, Dragutinu Dimitrijeviću Apisu.

Naime Apis je, okupivši iza sebe vojsku i parlamentarnu oporbu, pokušao državnim udarom ukloniti tadašnjeg premijera Nikolu Pašića i nastaviti projekt konačnog širenja Srbije započet u Balkanskim ratovima 1912. i 1913..
Iako se Pašić vjerojatno bio prepao za svoj život i iako mu je premijersku stolicu na koncu spasila otvorena potpora ruskog veleposlanika u Beogradu, njega i Apisa ipak je čvrsto povezivalo velikosrpsko političko bratsvo, odnosno zajednički strateški cilj, stvaranje velike Srbije na osnovi "Načertanija" Ilije Garašanina.

Ipak, Pašić je u proljeće i ljeto 1914., zbog iscrpljenosti Srbije i vrlo lošeg stanja njene vojske, htio izbjeći, ili barem odgoditi, sukob s Austro-Ugarskom, pa mu je Apisova otvorena izgledala vrlo opasno.

Opasnost je bila to veća što se u godinama prije Prvog svjetskog rata preko granice Austro-Ugarske i Srbije na Drini odvijao vrlo gust promet beogradskih obavještajaca koji su u Bosni, među ostalim, novačili ljudstvo za četničke postrojbe koje su, nakon obuke koja je financirana proračunskim novcem, u Makedoniji ratovale protiv protiv Turaka i Bugara. Ti četnici su, u trenutku izbijanja planiranog rata Srbije i Austro-Ugarske, trebali upasti u Bosnu i Hercegovinu i tu voditi gerilski rat.

Pašić je u sve ovo bio vrlo dobro upućen jer je i sam, kao ministar vanjskih poslova, u više navrata sudjelovao u krijumčarenju oružja i četnika u Makedoniju.

Tajnoviti Bosanac

Ipak, u zamršenom i opasnom svijetu beogradske politike, gdje su stranke i političke ideje bile krinka pod kojom se odvijala surova, često i krvava, borba za moć, Nikola Pašić je bio u prednosti jer je u redovima "Crne ruke" imao svog čovjeka, tajnovitog bosanskog izbjeglicu Milana Ciganovića.

Prema objavljenim austrougarskim dokumentima Ciganović je 1909. pobjegao u Srbiju gdje je prošao četničku obuku, te sudjelovao u četničkim akcijama u Makedoniji, nakon čega je uhljebljen na srbijanskim državnim željeznicama.
Iako, na prvi pogled, potpuni anonimus, Ciganović je bio važan kotačić u beogradskom obavještajnom stroju jer je krajem svibnja 1914. Gavrilu Principu dao revolver kojim je mjesec dana poslije ubijen prestolonasljednik Franjo Ferdinand.

Zato se Ciganovićevo ime pojavljuje u brojnim povjerljivim dokumentima nakon sarajevskog atentata i zato je nakon austrougarskog ultimatuma Srbiji, 23. srpnja 1914., sklonjen iz Beograda.
Naime, Pašić se bojao da bi Austro-Ugarska mogla tražiti njegovo izručenje i tako razotkriti beogradsku obavještajnu mrežu u Bosni i Hercegovini te Srbiju, pred očima europske javnosti, uspješno prikazati kao opasnog i agresivnog susjeda.

A Gavrilo?

Kada je 28. lipnja 1914. zbunjeni i nesigurni Gavrilo Princip u Sarajevu zapucao na Franju Ferdinanda i suprugu mu Sofiju, njegovu su ruku vodile zamisli zavađene velikosrpske političke braće Apisa i Pašića.

Naime, Princip je bio pripadnik razbarušene učeničke organizacije "Mlada Bosna", bili toliko zaneseni srpskom nacionalnom mitologijom da su vjerovali da ubojstvom austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda mogu ostvariti "oslobođenje" Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske. Zato su Princip i njegovi prijetelji otišli u Beograd i tamo pokušali doći do Apisa koji je rukovodio razgranatom mrežom agenata i raspolagao milijunskim donacijama iz Rusije i stotinama tisuća dinara pronevjerenih iz srbijanskog časničkog mirovinskog fonda.

U proljeće 1914. Apis je bio zaokupljen strahom da Austro-Ugarska priprema napad na Srbiju, glavnina čije vojske je po Makedoniji i Kosovu ratovala s bugarskim i albanskim gerilcima, te činila zločine, koje su britanski diplomati temeljito dokumentirali, ali koje je vlada u Londonu, zbog kasnijih savezničkih odnosa sa Srbijom, zataškala.
Glavnom opasnošću Apis je smatrao pragmatičnog i miroljubivog, ali vrlo otresitog, Franju Ferdinanda.

Iz hrvatske prespektive posebno zanimljivo zvuči mišljenje, koje je u najnovije vrijeme iznio američki povjesničar Geoffrey Wawaro, kako se u Beogradu tada mislilo da Franjo Ferdinand planira stvaranje "Velike Hrvatske, rimokatoličke superdržave" koja bi, ne samo zaustavila realizaciju Velike Srbije nego bi, na duge staze, djelovala kao sredstvo apsorpcije Srbije u preuređenu monarhiju Habsburgovaca.

Zato su manevri austrougarske vojske zakazani za kraj lipnja 1914. u okolici Sarajeva, Apisu izgledali kao realna opasnost, pa je odlučio pod svaku cijenu ukloniti Franju Ferdinanda.

U ovakvoj je situaciji Gavrilo Princip, s još dvojicom svojih prijatelja, došao kao naručen. Kratka streljačka obuka u jednom beogradskom parku, nekoliko revolvera i bombi, te svota od 100 do 1000 srpskih dinara za popratne troškove, koji su službeno prikazani kao donacija za srpske škole u Bosni, za Apisa nisu bili nikakav problem.
Za to vrijeme, gledajući kako se Apis igra vatrom, Nikola Pašić se našao u teškom položaju jer je svaki potez koji bi povukao sa sobom nosio veliki rizik.

Da je zaista pokušao zaustaviti Apisove planove, mogao je očekivati novi udar "Crne ruke", što svakako nije želio.
Zamisao da se o čitavoj stvari izvijesti austrougarske vlasti, što je po međunarodnom pravu morao, za sobom je vukla mogućnost razotkrivanja beogradske obavještajne mreže u Bosni i Hercegovini, što mu je također bilo neprihvatljivo.

Atentat

Sasvim neočekivani uspjeh sarajevskog atentata, za što je u velikoj mjeri zaslužan loša organiziranost austrougarskog osiguranja, stvorio je situaciju u kojoj je postojala realna opasnost od razotkrivanja beogradske obavještajne mreže i diplomatske izolacije Kraljevina Srbija.

Ipak, iako je austrougarska vlada imala pouzdane informacije o "Crnoj ruci" i tajnoj politici beogradske vlade, istraga nakon sarajevskog atenatata bila je šlamapava i dijelom politički motivirana, jer se Beču žurilo stvoriti politički alibi za oružani obračun sa Srbijom.

Istovremeno u Beogradu, Nikola Pašić se odlučio pod svaku cijenu, od Beča, ali i od europske javnosti, sakriti umiješanosti "Crne ruke" i vrhova vlasti Srbije, u sarajevski atentat.
On je pri tome, krajem srpnja 1914., očajnički tražeći pomoć i zaštitu od Rusije, bio voljan riskirati čak i potpirivanje svjetskog rata, koji je upravo u to vrijeme izazvan lančanom vojno-diplomatskom reakcijom na relaciji Beč - Sankt Peterburg - Berlin- Pariz.

Zbog činjenice da je Srbija u Velikom ratu, ali i kasnije, postala omiljena balkanska saveznica Zapada, trebalo proći čitavo stoljeće od sarajevskog atentata da bismo mogli zaviriti iza kulisa uspješne Pašićeve politike zataškavanja.
Primjer toga je suvremeni kanadski povjesničar Gordon Martel koji smatra da je pozadina izbijanja Velikog rata još uvijek skrivena u Beogradu gdje su "Crna ruka", Apis i Pašić, nastojeći "sve južne Slavene ujediniti pod svojim zastavom", prije više od jednog stoljeća "zakuhali" prvi globalni sukob 20. stoljeća.

Balkanski kontekst

Utjecajni australski povjesničar Cristopher Clark u svojoj historiografskoj uspješnici "Mjesečari" ističe da je danas mnogo jasniji "balkanski kontekst početka rata" i da je Srbija "jedna od slijepih točaka" u historiografskim raspravama zbog čega "stavljanje Sarajeva i Balkana nazad, u središte priče, ne znači demoniziranje Srba ili njihovih državnika, niti nas oslobađa od obveze da razumijemo vanjske i unutrašnje sile koje su djelovale na one srbijanske političare, časnike i aktiviste čije je ponašanje i odluke koje su donijeli, doprinijelo određivanju posljedica pucnjeva u Sarajevu".

Istraga

Ova priča je napisana na osnovi autorova znanstvenog članka u kojem su sabrane obilne povijesne spoznaje dostupne kako u Srbiji, tako i u svijetu.

S obzirom na to da je politika zataškavanja koju je 1914. počeo Nikola Pašić sve donedavno bila neka vrsta političke ispravnosti, rasprave o ovoj temi u budućnosti će vjerojatno biti puno otvorenije i na površinu će izvući mnoge zanimljive i kontroverzne činjenice i interpretacije.

 

Oskar, Jugoslaven iz Splita, osuđivao je i četnike i ustaše, a nijedna ga vlast nije voljela

Oskar Tartalja (Tartaglia), koji je u travnju 1912. pristupio kontroverznoj organizaciji "Crna ruka", nije bio velikosrpski politički brat Dragutina Dimitrijevića Apisa i Nikole Pašića. Naprotiv.
Bio je novinar i pravnik koji se rodio u Splitu 1887. u staroj plemićkoj obitelji. U mladosti, početkom 20. stoljeća, prihvatio je ideju jugoslavizma, tj. vjerovao je u proces stapanja južnoslavenskih naroda od Slovenije do Bugarske. U svojoj iskrenosti nije ni posumnjao u skrivene namjere zavađene velikosrpske braće u Beogradu.
Dakle, realistički gledano, čitavog života bio je zanesen političkom iluzijom koju je sam sažeo sljedećim dirljivim riječima:
"Zastava narodna, zastava naša... to je hrvatska zastava, ali potpuno hrvatska, nenatrunjeno i nepomućeno hrvatska, slobodno hrvatska i široko hrvatska, a to za nas znači u isti mah i srpska i slovenačka: jugoslavenska."
Tijekom Prvog svjetskog rata je, kao sumnjivac povezan sa Srbijom, Tartalja gotovo tri godine proveo u austrougarskim tamnicama u Splitu, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Mariboru i Grazu.
Nakon rata, u novostvorenoj južnoslavenskoj državi, njegovo je iskreno jugoslavenstvo došlo u sukob s vlašću vječitog Nikole Pašića i kralja Aleksandra Karađorđevića, kojima je, među ostalim, zamjerao sudsko ubojstvo Dragutina Dimitrijevića Apisa na Solunskom procesu 1917. godine.
U rodnoj Hrvatskoj skeptičnim okom je gledao populistički patriotizam Stjepana Radića i nastojanje njegova nasljednika Vlatka Mačeka da stvori federalnu Hrvatsku u okviru Jugoslavije.
Tartaljin jugoslavizam nije bio po volji sve jače hrvatskom Splitu pa mu je 1937. netko provalio u odvjetnički ured na Prokurativama i sve mu spise razbacao po Marmontovoj ulici.
Kada su se Hrvatska i Jugoslavija 1941. našle u vrtlogu Drugog svjetskog rata, Tartalju su Talijani kao nepoćudnog uhitili i gotovo dvije godine držali u koncentracijskim logorima.
Gledajući na ratne godine, Tartalja je, opet s dosta iluzija, osuđivao četnike jer su, navodno, "profanirali i prostituirali časno ime starih četničkih komita, tih drugova slobode i junaštva".
Ustaše je smatrao sinonimom svega "najgoreg i najpokvarenijeg u našem narodu".
Iako je s veseljem dočekao stvaranje druge, komunističke, Jugoslavije 1945., vrlo brzo se sukobio s novom vlašću, koja nije voljela ni slobodu mišljenja ni slobodu govora. Umro je u rodnom gradu 1950. kao progonjen i tragični pristaša jugoslavizma.

 

 

 

 

 

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
CRNA RUKA PRVA.JPG CRNA RUKA DRUGA.JPG CRNA RUKA TRECA.JPG CRNA RUKA CETVRTA.JPG
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/gdje-je-udarala-crna-ruka-u-toj-cetnickoj-organizaciji-bilo-je-i-uglednih-splicana-468548 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=0b7ba90789761a4196eb6641b5f911caa7936e1f [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Gdje+je+%26%23039%3Budarala%26%23039%3B+%26%23039%3BCrna+ruka%26%23039%3B%3F%C2%A0U+toj+%C4%8Detni%C4%8Dkoj+organizaciji+bilo+je+i+uglednih+Spli%C4%87ana%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fgdje-je-udarala-crna-ruka-u-toj-cetnickoj-organizaciji-bilo-je-i-uglednih-splicana-468548 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fgdje-je-udarala-crna-ruka-u-toj-cetnickoj-organizaciji-bilo-je-i-uglednih-splicana-468548 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => DJELOVALI JAVNO I TAJNO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
HrvatskaDJELOVALI JAVNO I TAJNO

Gdje je 'udarala' 'Crna ruka'? U toj četničkoj organizaciji bilo je i uglednih Splićana!

Piše Tihomir Rajčić
15. veljače 2017. - 22:06
CRNA RUKA PRVA.JPG

"… Zaklinjem se suncem koje me greje, zemljom što me hrani, bogom, krvlju svojih otaca, čašću i životom da ću od ovog časa pa do smrti verno služiti zadatku ove organizacije", izrekao je Splićanin "od kolina" Oskar Tartalja u Beogradu 1912..

Time je, držeći ruku na križu, nožu i revolveru, pristupio kontroverznoj tajnoj organizaciji "Crna ruka".
Ta je organizacija, uz prešutno odobravanje beogradske vlade, nastojeći uništiti Austro-Ugarsku i osvojiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, "zakuhala" Prvi svjetski rat.

Tako barem kažu najnovije povijesne spoznaje koje su u Srbiji izazvale toliku buru da je utjecajni beogradski povjesničar Mile Bjelajac dio svojih zapadnih kolega optužio za antisrpsku propagandu.

Krvava "Crna ruka"

"Crnu ruku" su 1911. osnovali srbijanski časnici k...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2024 12:20