Novosti Hrvatska

SILOBRČIĆEVA SILA

Profesor moralne etike i čelnik svjetskog udruženja za kliničku bioetiku razmatra slučaj ministra Barišića: Odbor za etiku zastranio je – etički

SILOBRČIĆEVA SILA

Nakon što je saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju stavio u središte svoga zanimanja predmet HDZ-ova ministra prof. dr. sc. Pave Barišića iz 2008. godine, njegov predsjednik, akademik Vlatko Silobrčić, brojnim je medijskim istupima mjesecima najavljivao sjednicu Odbora te bez zadrške objavio raspravu o prijavi za plagiranje protiv aktualnog ministra.

Znatno prije najavljene sjednice Odbora za etiku uslijedila su prilično burna događanja, javni istupi „pro et contra“ s razvidnim političkim ambicijama sučeljenih strana, uključivo i zahtjevi za smjenu ministra, a dvojica uglednih članova napustila su i rad Odbora. Ostavku je podnio i sam predsjednik, akademik Silobrčić.

Politizirana rasprava

Rektorski zbor RH smatra da je, donijevši odluku, Odbor za etiku djelovao izvan zakonski zadanog okvira, što je učinjeno izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa, te ističe kako je taj slučaj u redovitom i legitimnom postupku bio okončan prije pet godina. R

ektorski zbor je podržao zahtjeve Sveučilišta u Zagrebu za podnošenje ustavne tužbe, kojom se osporavaju nelegitimno proširenje ovlasti Odbora za etiku i njegov rad izvan zakonski zadanog okvira. Pri donošenju takvih zaključaka Rektorski zbor imao je u vidu mišljenje Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Splitu (ožujak, 2011.) i Etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu (travanj, 2012.) u kojima su slične prijave odbačene kao neosnovane.

Odbor za etiku Sabora RH s preostalim članovima krajem prošle godine, pod predsjedanjem drugog predsjedatelja, Ivice Vilibića, utvrdio je da je ministar Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofaSchlesingera bez navođenja izvora. S druge strane, ministar Barišić u svojoj obrani navodi da je riječ o tiskarkoj pogrešci koja je u drugom izdanju njegova teksta otklonjena već 2010., dakle prije podnesene prijave četvorice kolega Odboru za etiku. No, time rasprava nije prestala, nego se, naprotiv, sve više politizira.

Stoga, kao profesor kršćanske etike (moralne teologije) i predsjedatelj Svjetskog udruženja za kliničku bioetiku dopuštam si otvoreno razmišljati o ovom predmetu, ali s etičkoga gledišta, te postaviti neka pitanja Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Sabora RH u slučaju ministra Barišića. Je li bivši predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju djelovao etično u slučaju Barišić ili je namjerno politizirao slučaj i manipulirao javnošću?

Pritisci i manipulacije

Je li Odbor za etiku raspravio djelovanje akademika Silobrčića, s obzirom na kršenje odredbi Pravilnika kojim se rad Odbora za etiku štiti od medijskih i političkih pritisaka i manipulacija. Također se izričito zabranjuje iznošenje u javnost povjerljivih podataka i spominjanje osobnih imena vezanih uz raspravu (čl. 30. Poslovnika). Ako je raspravljao, kakva je odluka donesena?

Je li se Odbor za etiku ikada odredio o djelovanju svoga predsjednika, ujedno aktivnog člana Predsjedništva jedne oporbene stranke (Pametno), s obzirom na zloporabu Odbora za etiku u evidentnom neprincipijelnom obračunu s predstavnikom druge političke stranke?

Je li Odbor raspravljao o evidentnoj činjenici da je postao sredstvo političkih pritisaka i manipulacija?

Ako je Odbor raspravljao o navedenom: Kakav je zaključak donio?

Je li o tom zaključku (ili o tim zaključcima) izvijestio Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), odnosno svoga osinivača, to je Sabor RH?

Imajući u vidu zanimanje široke znanstvene i druge javnosti, koja je uvučena posve nepotrebnim, štetnim i neetičnim ponašanjem svoga predsjednika, je li Odbor za etiku o svojim zaključcima izvijestio tu javnost?

Ako se Odbor nije oglasio priopćenjem, je li to učinjeno zbog izvanjskih političkih pritisaka ili nekog drugog razloga? Kojega?

Imajući u vidu potencijalni sukob interesa akademika Silobrčića i njegovo neetičko djelovanje i kršenje odredaba Etičkog kodeksa, je li on bio izuzet pri odlučivanju o slučaju Barišić?

Čini mi se da valja upozoriti i na u najmanju ruku čudno ponšanje Sabora, odnosno njegova predsjednika Bože Petrova, jer se ni Sabor ni njegov čelnik u ovom slučaju nisu ponijeli baš etično, dopustivši neke ispade, pa i poruke, a da nisu doveli u pitanje etičnost i vjerodostojnost, odnosno pravovaljanost svoga Odbora za etiku.

Otvorena pitanja

Nadalje smatram da nije etično da Sabor raspravlja o slučaju Barišić prije negoli utvrdi je li njegov Odbor za etiku radio etično i s potrebnim kvorumom.

Valja dobiti i očitovanje Odbora po ovim i drugim otvorenim pitanjima koja se tiču slučaja Barišić, jer neutralni promatrač stječe dojam da se njegov bivši predsjednik, akademik Silobrčić, poslužio medijskim prostorom i pritom instrumentalizirao Odbor za etiku, a sve sa sračunatim ciljem političkog obračuna s ministrom, inače članom druge političke opcije.

Razgolićeno neetično postupanje Odbora za etiku u znanosti i obrazovanju i njegova bivšeg predsjednika, akademika Silobrčića, nadmašilo je sva etička zastranjenja što ih je nacionalna povijest akademske zajednice zabilježila u ovih nešto više od četvrt stoljeća hrvatske samostalnosti.

Naslovnica Hrvatska