Dijelovi dosjea zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca koje su o njemu vodile tajne službe totalitarnih sustava njegova doba - nacistički Gestapo i komunistička Ozna, odnosno Udba - prije nekoliko tjedana objavljeni u knjizi dr. Gordana Akrapa "Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i Ozne", djelovali su kao širom otvorena vrata kroz koju se prosulo još svjetla na Stepinčev lik koji je kroz pedesetak godina komunističke vlasti, ali i sve do danas ocrnjivan prema navodima iz optužnice montiranog procesa iz jeseni 1946. godine.
Stepinac je tada osuđen na 16 godina robije, prisilni rad i petogodišnji gubitak građanskih prava zbog "suradnje s okupatorom, protunarodni rad i propagandu" i sličnih floskula tog vremena, iza kojih se krilo Stepinčevo odbijanje da prihvati suludu ...