Novosti Hrvatska

Poslodavci očajni

"Kakav je ovo zakon?! Pa kako da u željezari ili cementari zaposlimo invalidne osobe..."

Poslodavci očajni
Od studenoga prošle godine do danas je, posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ukupno zaposleno 1756 osoba s invaliditetom, u pravilu s nižim stupnjem obrazovanja. Među zaposlenima najviše je čistačica, njegovatelja, radnica za pomoć u kući i administrativnih službenika, a slijede radnici na proizvodnoj liniji, šumski radnici, te radnici na razvrstavanju otpada. U evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda trenutno se nalazi 6814 invalidnih osoba, što nije velika brojka i te bi se osobe bez problema zaposlile kada bi odgovarale profilima koji poslodavcima trebaju.
Poslodavci, kažu u Zavodu, od lanjske jeseni pokazuju povećani interes za zapošljavanjem osoba s invaliditetom, što je rezultat novih odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji. A te odredbe, koje su stupile na snagu početkom ove godine, propisuju da svi poslodavci s najmanje 20 radnika među svojim zaposlenicima trebaju imati i najmanje tri posto osoba s invaliditetom ili će, u protivnom, po svakom nezaposlenom radniku s invaliditetom morati u državni proračun uplaćati naknadu od trećine minimalne plaće, što trenutno iznosi 905,28 kuna mjesečno.

Te novosti, međutim, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i u Mreži udruga osoba invaliditetom Dalmacije (MUOSID) ocjenjuju nepoštenima i prema onima koje bi trebalo zaposliti, ali i prema onima koji bi invalidne osobe trebali zaposliti. Sporno je, u prvom redu, upravo to što propisana kvota od tri posto uključuje sve poslodavce, neovisno o djelatnosti kojom se bave i neovisno o tome ima li takvog kadra uopće na burzi rada.

– To znači da bi i željezare, cementare ili građevinske tvrtke sada morale zaposliti određeni broj invalidnih osoba, a jasno je da one ne mogu biti osposobljene za te poslove. No, i kada poslodavac na Zavodu za zapošljavanje ne može naći osobu s invaliditetom s potrebnim kvalifikacijama, on mora plaćati penale državi. To je, zapravo, udar na proizvodnju, u kojoj smo “najtanji” – ističe Hrvoje Marušić, prvi čovjek HUP-a za Dalmaciju, dok Ante Raos, predsjednik MUOSID-a, dodaje kako nije ni pošteno tražiti od osobe s invaliditetom da, primjerice, radi na gradilištu.

Raos potvrđuje kako u ovom trenutku u državi nema dovoljno osoba s invaliditetom koje su konkurentne na tržištu rada, navodeći i primjer jedne informatičke tvrtke koja je nedavno tražila 60 programera želeći zaposliti upravo osobe s invaliditetom. Međutim, to nije bilo moguće jer osoba s takvim kvalifikacijama nema na burzi, a tvrtka će, unatoč svojoj dobroj namjeri, morati plaćati naknadu.

Za Marušića i za Raosa sporno je i što ta naknada od 905 kuna mjesečno po nezaposlenom radniku odlazi u državni proračun, a ne izravno za obrazovanje i osposobljavanje osoba s invaliditetom.

– Nije mi jasno zašto Zavod za profesionalnu rehabilitaciju nema svoj račun, pa da se taj novac ondje slijeva, a ne da se naknadno određuje koliko će novca Zavod dobiti iz proračuna. Na žalost, moram kazati da se ovakvim Zakonom preko leđa osoba s invaliditetom puni državna blagajna – kaže Raos.

Raos žali i što je sada palo u vodu ono što su postigli projektom “Drugo lice invalidnosti”, u sklopu kojeg su uspostavili dobru suradnju s poslodavcima i stvorili platformu za realno povećanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. A te realne osnove su upravo ono što, kako potvrđuje Raos, nedostaje ovakvom kvotnom zakonu.

I Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, upozorava na problem postojeće obrazovne strukture osoba s invaliditetom, s obzirom da čak 83 posto onih koji su prijavljeni Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imaju završenu trogodišnju srednju školu.

– Apsolutno pozdravljamo svaki napor države da osobe s invaliditetom budu aktivnije zastupljene na tržištu rada, no da bi Zakon funkcionirao u svom punom smislu, potrebno je napraviti promjene u sustavu obrazovanja kako bi se osobama s invaliditetom omogućio jednak pristup tržištu rada i povećala njihova zapošljivost. Isto tako, važno je da se novac od “penaliziranja” tvrtki transparentno i do zadnje lipe utroše na obrazovanje osoba s invaliditetom - zaključuje Jakelić.

divna zenić rak


Ministar Mrsić bez sluha

Iz HUP-a navode wi kako je prije usvojene kvote od tri posto u Pravilniku koji potpisuje ministar rada Mirando Mrsić, stanje bilo još drastičnije. Naime, u pojedinim granama djelatnosti, primjerice u prerađivačkoj industriji, predložena kvota Ministarstva iznosila je čak šest posto, što je, objašnjava Jakelić, postotak koji je, u ovim teškim gospodarskim okolnostima, mogao ugroziti opstojnost nekih tvrtki i postojećih radnih mjesta. HUP je predlagao da se taj broj snizi na dva posto, odnosno da se, općenito, u industrijama gdje se osobe s invaliditetom lakše mogu zapošljavati propiše veća kvota, a tamo gdje se radna mjesta teže prilagođavaju, niža kvota, no Ministarstvo je, kao što smo naveli, za sve djelatnosti odredilo kvotu od tri posto.



Naslovnica Hrvatska