Novosti Hrvatska

MEDITERAN KAKAV ĆE NEKAD BITI

Naša šansa: 1. ekohrana, 2. energija, 3. turizam

MEDITERAN KAKAV ĆE NEKAD BITI

Ekološki proizvedena energija uz pomoć vode, vjetra i sunca mogla bi Dalmaciju pretvoriti u energetskog izvoznika /Tonči Plazibat / CROPIX

Ako je Europska unija uistinu država regija, onda i Dalmacija ima svoju šansu. Premda do ujedinjenja četiriju županija očito nikada neće doći zbog bojazni da bi Split u tom slučaju bio središte, pa prema toj ideji postoji zazor i u Zadru i na krajnjem jugu, činjenica je da povijesna regija Dalmacija živi u memoriji njezinih stanovnika.

Ako ne ništa, tu su i neki simboli: Hajduk, Mišo, Smojino Malo Misto, “Slobodna”... Administrativno smo rasitnjeni, ali sve nam je, od prošlosti, tradicije, jezika i kulture, manje-više zajedničko. No, u ovom trenutku na prostoru od Paga do Prevlake, situacija nije sjajna. Osim turizma, koji, izvještaji kažu, ipak ne donosi očekivane prihode, sve je ostalo u krizi.

Brodogradilišta u Splitu i Trogiru su privatizirana, pa je krenuo veliki val otkaza; građevinarstvo je, nakon prosperitetnih godina i bjesomučnog rasta cijena nekretnina, na koljenima. Razlog? Nema velikih infrastrukturnih radova u režiji države koja se bori s dugovima dospjelim na naplatu novim zaduživanjima.

Zar samo konobari i kuhari

Zbog svega toga trgovina posljedično trpi golemu štetu: smanjila se kupovna moć građana, svaka se kuna okreće dva puta, pa ni u ribarstvu, koje je primorje i otoke izdržavalo godinama, ne cvatu ruže, iako potražnja za ribom u svijetu, unatoč svemu, raste.

Industrija, u bazičnom smislu riječi, ako izuzmemo “Cemex” u Kaštelima ili šibenski TEF, gotovo i ne postoji. E, da, Dalmacija još preživljava zahvaljujući pomorcima i stranim mirovinama, s tim da je takvih penzija sve manje, a pomoraca, zbog nezaposlenosti na kopnu, sve više.

S obzirom na navedeno, Dalmatincima različitih stručnih kvalifikacija, dobnih struktura i spola, postavili smo pitanje kako vide budućnost zavičaja.

Tražili smo odgovore trebamo li nužno biti regija konobara, recepcionara i kuhara, u kojoj je turizam forte i vuče sve za sobom, ili i na drugim područjima imamo šanse, dapače, zicere koje samo treba zakucati, pa okrenuti rezultat.

Neka svaki grad osmisli svoju ulogu

Trebaju nam:
1. održivi turizam
2. odgovoran prostorni razvoj
3. razvoj prehrambene, uslužne i zelene industrije
Gradonačelnik Sinja Ivica Glavan mladi je čovjek koji se dva puta potvrdio na izborima. Ključni mu je projekt poslovna zona Kukuzovac, koja je trenutno najveće gradilište u Dalmaciji jer na njoj istodobno niče osam objekata, pa čujmo i njegovo razmišljanje o tomu gdje bismo mogli biti za koju godinu i što nam je raditi da bi se ovdje živjelo bolje.

- Vjerujem u Dalmaciju. Ona je pouzdan brod koji najviše pruža kada njime upravljaju vješti moreplovci. Vjerujem u našu pamet, mogućnosti i prilike koje nam se pružaju unutar EU-a. Dalmacija je jedna od najstarijih i najprepoznatljivijih europskih regija. Sve njezine županije imaju jednako velike šanse i prilike za uspjeh. Pozivam ih na intenzivnu suradnju. Dalmacija luta jer je razjedinjena, a naša zemlja je centralizirana i mogućnosti su vrlo ograničene za ozbiljniji razvojni ciklus.

Povežimo se jače, surađujmo na svim poljima. Dio smo bogate različitosti Hrvatske. Dio smo ujedinjene Europe koja potiče regionalnu prepoznatljivost, a naša regionalna prepoznatljivost je višestruka: ambijentalna, kulturna, povijesna i gospodarska. To je naša konkurentna snaga. Visoko pozitivan ugled i imidž Dalmacije naš je prioritet i zajednički cilj.

Postići ćemo ga tako što ćemo mi, dalmatinski gradonačelnici, uvijek stavljati javni interes ispred privatnoga. Svijetli primjer Dubrovačke republike nas je tome naučio. Da nije tako bilo, Dubrovnik ne bi bio hrvatski i svjetski biser. Postići visoku razinu društvene  svjesnosti i stručnosti, razviti ljudski i društveni kapital.

Nitko nam neće pomoći

Idealan je trenutak da postavimo i nastavimo graditi okružje za integralan razvoj: održivi turizam plus odgovoran prostorni razvoj, proizvodnja i izvoz prehrambene, uslužne i zelene industrije. Nezaposleni Dalmacije, njih 50.000, naša su obveza, ali i razvojna snaga. Trenutak je da svaki dalmatinski grad osmisli i do kraja definira svoju ulogu, kao pokretača i generatora dalmatinskog razvoja.

Kao sinjskom gradonačelniku, Sinj je moj prioritet i najvažniji fokus mog interesa i interesa tima kojem sam na čelu. Naši razvojni projekti, objedinjeni u integralnom konceptu “Sinj u sridu” snažan su razvojni zamašnjak. Integriramo našu najveću prepoznajnicu Sinjsku alku u kompleksnu, razvojnu “Integralnu tematsku cjelinu Sinjka alka”. Jedna od najvažnijih stvari koje moramo shvatiti jest da nam nitko ne može pomoći koliko sami sebi. Gađajmo razvoj i uspjeh. Gađajmo u sridu – poručuje.

Dalmacija kao regija znanja

‘Naša regija treba ići putem odgoja obrazovanih,
tolerantnih, pouzdanih i odgovornih ljudi’
U posljednje vrijeme mnogi Dalmaciju vide kao mjesto na kojem bi se mogla, zašto ne, razvijati i IT industrija. Marijana Puljak, vijećnica u Gradskom vijeću Splita i najveće iznenađenje lokalnih izbora, po struci je informatičarka. Nije čudno što je u izlaganju o Dalmaciji budućnosti naglasak stavila na nove tehnologije:

Povratak Splita

– Ulaskom u EU, kao i sve intenzivnijim korištenjem novih tehnologija i znanja, Dalmacija se, kao i cijela Hrvatska, našla na važnoj prekretnici. Sada je jedino bitno kako će se ovaj trenutak iskoristiti za pozicioniranje Dalmacije u Europi, te što će nam to značiti s političkog, društvenog, kulturnog i razvojnog aspekta. Split je kao centar regije, unatoč izvrsnom geografskom položaju i raznim potencijalima, još uvijek nedovoljno afirmiran i strateški neusmjeren. Vrijeme je za afirmaciju i ulaganje u grad znanja, na način da se iz Europe prihvate i usvoje pozitivne smjernice i iskustva koja su brojnim regijama omogućila znatan napredak na industrijskom i društvenom području.

To bi konkretno značilo apliciranje za sredstva europskih i drugih fondova kvalitetno i stručno izrađenim projektima. Split kao značajan sveučilišni grad, s aktivnim civilnim društvom i educiranim građanstvom, to može i zna.

Regija treba jak centar na temelju kojeg bi se razvijala i ostala područja, kako urbana, tako i ruralna sa svim svojim mogućnostima. Split je do sada bio taj centar, administrativnim ograničenjima i neaktivnošću je pomalo gubio značenje i utjecaj, ali ga ništa ne sprječava da taj utjecaj ponovno izgradi i zauzme mjesto u razvoju Dalmacije koje mu pripada i koje se od njega očekuje.

Kako bi takav pristup uopće bio moguć, potrebno je pogledati u budućnost, kako želimo živjeti, kako vidimo Split i Dalmaciju 2021. godine. I na toj zamisli raditi odmah. Kroz program pametne pokretljivosti treba riješiti probleme optimizacije transporta. Za Dalmaciju je to toliko potrebna brza cesta Trogir – Omiš, ali i izgradnja koridora prema zaleđu, koje uključuje cijelu BiH, kao i Podunavlje.

Nova ekonomija nas navodi na odgovorno promišljanje budućnosti; vratiti se proizvodnji potrebnog, a ne masovnog, postati konkurentan na temelju znanja i razvijenih vještina. Poduzetnička edukacija o novim tehnologijama, projektima i izvorima financiranja sigurno bi potaknula nove i inovativne industrije u regiji. Razvoj industrije sinonim je i za zadovoljavajuću razinu zaposlenosti svih vrsta resursa.

Vrlo važna aktivnost za budućnost Dalmacije jest razvijanje cjelogodišnjeg turizma utemeljenog na kulturnoj, znanstvenoj i gospodarskoj ponudi, kao i agronomiji i održivom razvoju, te zdravstvenim i wellness-uslugama. Dalmacija napredak treba ostvariti i kroz strategiju prostornog razvoja na način da se, uvažavajući stručna znanja i mišljenja, postave dugoročni ciljevi usklađeni s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem.
Planom konkretnih aktivnosti treba privući ulagače i dokazati se kao regija s visokim potencijalom, regija koja gradi planski, sa svrhom i ciljem. Ako se grade hoteli ili drugi sadržaji, potreban je dugoročan plan iskoristivosti i osmišljenih aktivnosti.

Kako bi postavljeni ciljevi bili ostvarivi, prijeko je potrebna otvorena i transparentna komunikacija Uprave s građanima i javnošću jer je samo zajednička vizija ujedno i perspektivna vizija. Obrazovanje je danas prioritet svih modernih društava, stoga i naša regija treba ići putem odgoja obrazovanih, tolerantnih, pouzdanih i odgovornih ljudi.

Ništa bez plana

Riječ je o vrijednostima koje mijenjanju percepciju i stvaraju proaktivne i produktivne članove društva. Pametna regija vodi računa o navedenim aspektima i zajednički stvara temelje razvoja, što je Dalmaciji sada prijeko potrebno. Dobro organizirano planiranje svakako je ulog u budućnost, u turistički i gospodarski razvijenu Dalmaciju, regiju znanja i zadovoljnih ljudi.

Dalmaciju zamišljam kao pametnu regiju, koja iskorištava sve svoje prednosti, razvija se ravnomjerno i održivo i preuzima mjesto vodeće regije u jugoistočnoj Europi. Za to će nam trebati promjena načina razmišljanja i djelovanja, puno volje, entuzijazma i nadasve rada, ali vjerujemo da je ovakva vizija Dalmacije ostvariva.

Inteligentna i zelena regija

1. Inteligentna Dalmacija: Splitsko i Zadarsko sveučilište moraju
osmisliti tržišno konkurentne studijske programe
2. Zelena Dalmacija: Ekološka komponenta ekonomije
je naša najvažnija vrijednost
Možemo se složiti da je u regiji u kojoj nema većih zaliha nafte i plina ili bar za njih ne znamo – veliki, nenaseljeni prostor na otocima i u zabrđu najveće bogatstvo.

Arhitekt Dražen Pejković, koji se svojedobno u ime struke nije libio priznati da je prema tom prostoru, a konkretno je u pitanju bio splitski Žnjan, počinjen zločin, Dalmaciju u budućnosti vidi kao inteligentnu i zelenu regiju:

– Hrvatska je konačno postala punopravna članica Europske unije. Ta činjenica znači da naše buduće nacionalne, regionalne i lokalne politike moraju biti osmišljene, formatirane i realizirane u kontekstu koji je značajno kompleksniji od dosadašnjega. Pojednostavljeno, dolazi vrijeme snažnih i neizbježnih promjena, i to svi osjećamo, bez obzira na naša različita politička i svjetonazorska uvjerenja.

“Stari svijet završava, a kako će izgledati novi, nitko ne zna”, misao je koja na najprecizniji način objašnjava složenost izazova naše europske budućnosti.

Iako smo to očekivali, bili svjesni dilema i odnosa ekonomskih i političkih snaga koji nam ne idu na ruku, i vjerojatno nam neće biti od pomoći u traganju za novim rješenjima, jednom za sva vremena ubuduće, na početku europske svakodnevice, trebali bismo se otresti ružne i ponižavajuće navike da druge pitamo što mogu učiniti za nas, ili da od drugih očekujemo odgovore na pitanja koja se tiču naše budućnosti.
Ne trebamo pitati druge

Nepotrebno je pitati druge ono što znamo da nam je činiti. Hrvatska je oduvijek bila zemlja sa snažnim regionalnim obilježjima, i svi znamo da samo kao takva može u budućnosti opstati na političkoj i gospodarskoj karti Europe. U tom kontekstu, Dalmaciju prepoznaju od antičkih vremena do danas, kada je ponovno otkrivaju kao oazu bogatog povijesnog naslijeđa, ugodne klime s prekrasnom obalom i zaleđem, i gastronomskim užicima koje je surova globalizacijska utakmica u drugim dijelovima Mediterana gotovo pa “hamburgerizirala”.
Kada bih u jednoj rečenici morao izreći ideju ili misao kojom bih opisao naše najbolje izglede u neizvjesnoj budućnosti, onda bih rekao da Dalmacija uspješnu budućnost može dosegnuti samo kao inteligentna i zelena europska regija.

Inteligentna znači da samo znanje i edukacija mogu oplemeniti naše temeljne vrijednosti. Ako to ne učinimo mi, napravit će netko drugi, no, s posve drukčijim očekivanjima i po svojoj mjeri. Tu našu mjeru trebalo bi prepoznati Splitsko i Zadarsko sveučilište, i buduće napore usmjeriti k osmišljavanju tržišno konkurentnih studijskih programa.

Razvoj informatičkih, robotičkih i ekoloških tehnologija, turizama i “kulturnih industrija” cilj je koji možemo dosegnuti i realizirati jednako uspješno kao i konkurenti u Europi.

Krasna obala nije sve

O važnosti ekološke komponente u suvremenim ekonomijama, više ne treba trošiti riječi. To je naša najvažnija temeljna vrijednost. Čak i danas neki je shvaćaju, pa čak i interpretiraju, samo kao ambijentalnu kategoriju, pa se često može čuti kako imamo prekrasnu obalu. To je istina, no naslijedili smo i razvijali “kulturu” masline, loze, ulja, vina, sira i zdrave prehrane.

U osmišljenom spoju sa smještajnim kapacitetima i zanimljivim kulturnim i zabavnim programima, ubuduće ne bismo trebali osjećati nepredvidljive ćudi turističkog tržišta. Sve navedeno u osmišljenoj i ne pretjerano kompliciranoj kombinaciji jamči uspješnu budućnost, no to i nije novost koju nismo znali. Ono što ne znamo jest odgovor na pitanje: “Što nas priječi da to ne napravimo i tko je taj tko ne bi potpisao ovaj plan koji donosi nova radna mjesta i pristojne plaće?” Na kraju bih ponudio odgovor i na to pitanje: “stari svijet” uistinu je završio, a kako bi naš “novi svijet – Dalmacija” mogla izgledati – znamo, ostaje još samo da prepoznamo ljude kojima ćemo dati priliku da nas tamo povedu.

Kultura kao ‘tržišna niša’

‘EU investira u europski film, jer im je cilj pedeset
posto europskih filmova u kinima. Zašto se u tome
ne profilirati, razviti školski i sveučilišni predmet
europskog filma?’
Blažena Radas, književna prevoditeljica, koordinatorica projekta “Kroatien Kreativ 2013.”, kojim se predstavlja hrvatska kultura u Njemačkoj, rođena je 1967. u Beču. Studirala je germanistiku i slavistiku na sveučilištu u Heidelbergu, predavala njemački jezik i književnost u Heidelbergu, Zadru i Londonu. Od 2007. živi u Splitu. Kulturu vidi kao jedan od načina da se Dalmacija predstavi Europi.

– U poticajnim programima EU-a pod nazivom “Kreativna Europa 2014.–2020.” ovih se dana raspravlja o povećanim investicijama u kulturnoj i kreativnoj branši u zemljama EU-a. Kao argumenti navedeni su: značajan doprinos ekonomskom rastu, zaposlenje, inovacija i socijalna povezanost. Programom “Kreativna Europa” želi se održati i poticati jezična raznolikost i konkurentnost kulturne i kreativne branše.

Kultura je reklama

Nisam stručnjak za kulturnu politiku ili turizam, jedino mogu govoriti iz osobne perspektive i kroz iskustvo u međunarodnim projektima u kojima radim. Zato bih istaknula primjer koji ilustrira da kulturni programi imaju značajne i dugoročne posljedice: pisci Nicol Ljubić i Clemens Meyer iz Njemačke proveli su mjesec dana na rezidencijalnom programu u Splitu. Oboje su pisali o svojim iskustvima u prestižnom tjedniku “Die Zeit”. Bolju reklamu ne mogu zamisliti, niti se ona može platiti.

Uvjerena sam da kultura, odnosno kreativna branša u Dalmaciji, ima potencijal koji nije dovoljno iskorišten. A s članstvom u EU-u možda možemo pronaći i svoju nišu: naime, ako Unija investira u poticaj europskog filma, jer im je cilj pedeset posto europskih filmova u kinima, zašto ne promisliti o tome i u tome se profilirati?
Mogao bi se izraditi koncept za školski i sveučilišni predmet europskog filma koji bi to pratio, jer je obrazovanje, naravno, usko vezano uz kulturu.

Energetski centar Hrvatske

Trebamo osvojiti Bruxelles, a ne da nam jedna osoba  trenutno
radi kao ‘podstanar’ u uredu jedne poljske regije
Kako je Splitsko-dalmatinska županija najveća na jugu Hrvatske, onda je župan Zlatko Ževrnja, kada je u pitanju politička hijerarhija u Dalmaciji, na vrhu. Što kaže o budućnosti regije danas, kada je predizborna kampanja iza njega?  

– U čestim susretima s građanima iz svih krajeva Splitsko-dalmatinske županije uočio sam nekoliko predrasuda izgrađenih na nedostatnom poznavanju mjesta i uloge Županije u sustavu vlasti. Tijekom kampanje, čak i od nekih kandidata za dužnost župana, mogle su se čuti neutemeljene, neobjektivne primjedbe glede velikog broja nezaposlenih, nedostatka većih ulaganja, zanemarivanja Dalmacije od strane središnjih vlasti...

Suradnja sa susjedima

Za objektivnu ocjenu (do)sadašnjeg djelovanja i procjenu budućih nastojanja i realizaciju planova županijskih institucija, treba znati prava i odgovornosti, nadležnost i položaj Županije u okomici vlasti između Vlade, gradova i općina, do mjesnih zajednica i gradskih kotareva.

Zajedno sa suradnicima, predizborni program temeljio sam na realnoj slici gospodarskih i ljudskih potencijala kojima Splitsko-dalmatinska županija raspolaže, vodeći računa o provedivosti planova i projekcija u realnom prostoru, u bliskoj budućnosti, recimo to tako, “europske Dalmacije”.

I sada, kad imam bolji uvid i jasniju sliku mogućnosti razvoja županije, vidim da smo postavili ostvarive ciljeve. Realizacija će ovisiti prije svega o redovnom punjenju proračuna, ali i sposobnosti naših općinskih, gradskih i županijskih dužnosnika da na vrijeme i stručno pripreme kvalitetne programe za različite EU fondove.
Županija će, nadam se u doglednoj budućnosti, sama ili u suradnji s nekom drugom regijom ili zemljom, imati ured u Bruxellesu, jer jedna osoba koja trenutno radi kao “podstanar” u uredu jedne poljske regije neće moći pravodobno reagirati na liniji buduće suradnje Županije i EU institucija – kaže župan Ževrnja.

Napominje da je već nakon nekoliko tjedana od preuzimanja dužnosti župana bio u prigodi supotpisati s načelnikom općine Grude iz BiH jedan od projekata prekogranične suradnje financiranih iz EU fondova, projekt navodnjavanja i melioracije Imotsko-bekijskog polja.

– U pripremi ili procesu ugovaranja su projekti očuvanja autohtonih pasmina, razvoja prekograničnog eko-etno turizma, promocije održivog poduzetništva kroz razvoj ekološke poljoprivrede te različiti regionalni projekti i projekti namijenjeni obnovi kulturne baštine, turizma itd.

Biti prvi u državi

Ipak, preduvjet kvalitetnoga pomaka u pravcu privlačenja značajnijih ulaganja i većega zapošljavanja jest skoro donošenje izmjena i dopuna Prostornog plana županije. Usvajanje Plana svakako će biti pozitivan signal i otvoreni poziv investitorima da krenu u realizaciju svojih projekata. To će dinamizirati razvoj otoka, priobalja i zaobalja.

Slika tunela “Sv. Ilija”, koji je jedini spoj makarskog priobalja s autocestom i mjestima Imotske krajine, najbolje govori o relativnosti (ne)mogućega, kao i našim prednostima koje je lako pretvoriti u nedostatke.
Možda su se tek rijetki vizionari među našim precima usudili sanjati i na mjestu nekadašnjeg kamenjara vidjeti autocestu i uz nju poslovne zone u Dugopolju, Čaporicama, Imotskom, Zagvozdu... Ževrnja misli da je realno očekivati da za nekoliko godina sva naša mjesta imaju potpunu uređenu cestovnu infrastrukturu, uključujući tu i dovršenje brze ceste između Trogira i Omiša, izgradnju mosta kopno – Čiovo i sličnih projekata.

– Splitsko-dalmatinsku županiju u ne tako dalekoj budućnosti vidim kao europsku destinaciju broj jedan za vrhunski kongresni i zdravstveni, ali i ruralni, vjerski, sportski i kulturni turizam. Županija ima potencijal i na dobrom je putu da postane energetskim centrom Hrvatske s velikim potencijalom u području obnovljivih izvora energije. Nećemo dugo čekati da u svakom pogledu postane najuspješnija u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe – nada se splitsko-dalmatinski župan.

Naše bogatstvo je u  hrani

1. ‘Nedostatak hrane svijetu će biti najveći izazov,
i to već za 10 do 15 godina. A mi vodu i klimu imamo’
Suvlasnik jednog od najvećih hrvatskih turoperatora za dječji i omladinski turizam i prvog specijaliziranog hotela za mlade “Eklata”, Klišanin Tonči Glavina, deset je godina proveo u SAD-u. Iako je tek zakoračio u tridesete, Glavina ima bogato iskustvo kad je u pitanju biznis, pa je tom logikom i izabran za dopredsjednika Hrvatske interesne udruge ugostitelja, te sudjeluje i u radu vanjskog odbora Sabora za turizam. Baš zato Glavina misli da je najjači adut Dalmacije turizam i oživljavanje poljoprivrede koja bi mu bila neka vrsta podrške.

Nerazvijena obala je sreća

– Hrvatska je zemlja koja danas funkcionira u političkom sustavu tržišne ekonomije, ali je također zemlja u kojoj većina birokratskog ustroja i pravne regulative, te sustava vrijednosti, potječe iz socijalizma. To su neke od glavnih otegotnih okolnosti koje gospodarstvo čine nekonkurentnim i iznimno neatraktivnim investitorima.

Svako pokretanje novog posla ili investicije, opterećeno je birokratskim preprekama, poslovni subjekti su opterećeni nekim od najvećih poreza, fiskalnih i parafiskalnih davanja u Europi, radna snaga je vrlo skupa. U Dalmaciji industrija više ne postoji, brodogradnja kakvu poznajemo također je prošlost. S obzirom na te činjenice, značajno je sužen prostor kvalitetnog ekonomskog djelovanja i bez radikalnih reformi bespredmetno je razgovarati o ekonomskom razvoju i strategiji temeljenoj na industriji.

Stoga se postavlja pitanja što je ostvarivo danas. U skladu s mogućim, moramo iskoristiti prednosti i resurse koje imamo na raspolaganju, a to su turizam i poljoprivreda. Gospodarimo jednom od najljepših obala na svijetu. Prednost nam je i to što je ta obala u velikom dijelu još pretežno nerazvijena. Turizam je već danas prva gospodarska grana u Hrvatskoj.

Već smo počeli, a u tome trebamo ustrajati, transformaciju našeg turizma iz kupališnog u cjelogodišnji. U tome posebnu priliku ima Dalmatinska zagora s preduvjetima da razvija turizam koji može trajati cijelu godinu, turizam koji je kombinacija aktivnog odmora, poljoprivrednog, kulturnog i ekoturizma.

Dalmatinska zagora je još uvijek vrlo nerazvijena te zemljišta za razvoj u ovom segmentu ima napretek. U segmentu kupališnog turizma već smo sada vrlo konkurentni, a u segmentu aktivnog odmora, zelenog i ekoturizma, nismo ni pokucali na vrata i ne naslućujemo potencijale.

U navedeno treba ulagati danas, a efekti će biti vrlo brzo vidljivi – mišljenja je Tonči Glavina, koji ističe kako u Dalmaciji danas ima jako puno neobrađenog zemljišta.

Kvalitetom do tržišta

– Živimo u klimi u kojoj možemo uzgajati praktično sve, a voda nam nije problem. Živimo u svijetu u kojem će nedostatak hrane biti jedan od najvećih izazova, i to već za 10 do 15 godina. Zemlje, odnosno regije koje budu proizvodile hranu, ponovno će biti bogate regije. Vjerujem da je budućnost poljoprivrede u voćarstvu, maslinarstvu i vinogradarstvu.

Trebamo se baviti poljoprivredom koja je manje radno intenzivna. Vjerujem da je budućnost poljoprivrede kod nas u ekoproizvodnji te u proizvodnji robe visoke kvalitete. Cijenom ćemo teško konkurirati, ali kvalitetom možemo. Ovakva poljoprivredna politika mora biti integralno vezana uz turizam.

S obzirom na nejednaku i neravnomjernu razvijenost regije, integralno povezivanje turističkih proizvoda i poljoprivrede daje najbolju mogućnost apliciranja i iskorištavanja sredstava iz europskih fondova.
Samo tako možemo otvoriti radna mjesta, ono što nam danas najviše treba. Uspjeh u navedenom sigurno će rezultirati i razvojem nekih novih i možda trenutno manje atraktivnih gospodarskih aktivnosti – ističe Glavina.

SaŠA LJUBIČIĆ

Naslovnica Hrvatska