Novosti Hrvatska

krah socijalne države

Sedam tisuća ljudi ne može preživjeti bez pomoći - uključite se u tri akcije u Dalmaciji

krah socijalne države

U Hrvatskoj je siromašno više od 1,3 milijuna ljudi

Pomaganje ljudima u nevolji, onima koji su postali socijalno, zdravstveno ili stambeno ugroženi, postojalo je i prije nego što se Hrvatska, početkom ove godine, ujedinila u prikupljanju novca za skupo, neizvjesno eksperimentalno liječenje petogodišnje djevojčice Nore Šitum.

No, upravo je taj slučaj – zbog stupnja postignute solidarnosti, zbog velikog iznosa koji je trebalo prikupiti, zbog vremena s kojim se trebalo utrkivati, zbog svih pitanja koja je otvorio – postao svojevrsno razgraničenje na humanitarno pomaganje “prije i poslije Nore”.

Akcija pomoći “Nora u srcu” pokazala je, naime, ne samo snagu solidarnosti i udruživanja, nego je učinila da se javnost snažnije fokusira na ljude kojima je pomoć potrebna, a onih koji sebi ne mogu priuštiti skupo liječenje, koji nemaju osigurano stanovanje, kojima je cjelokupna egzistencija ugrožena − svakim je danom sve više.

− Primjećujemo, doista, da je posljednjih nekoliko godina, osim beskućnika, onih koji dolaze u naše prihvatilište, puno obitelji, samaca – muškaraca i žena − pa i mladih ljudi koji traže konkretnu pomoć: hranu, posao, smještaj − kaže Đordana Barbarić, predsjednica splitske Udruge “MoSt”, nevladine organizacije angažirane na pružanju konkretne pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

Sve više im se javljaju i osobe koje nikad nisu bile u sustavu socijalne skrbi, donedavni pripadnici srednjega društvenog sloja, koji se, međutim, polako osipa.

Danas oko 600 ljudi svaki dan jede u Pučkoj kuhinji, njih oko 150 hrani se pri Caritasu Splitsko-makarske nadbiskupije, a prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, od 30. travnja ove godine samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji pomoć za uzdržavanje dobilo je 3418 samaca i obitelji, odnosno tom je kategorijom pomoći obuhvaćeno ukupno 6990 osoba u županiji.

Sve je više beskućnika

− Prije 13 godina, kad smo otvorili prihvatilište, bilo je samo nekoliko beskućnika. Prihvatilište ima 22 mjesta, a osoba bez adekvatnog smještaja trostruko je više – prema posljednjim evidencijama, njih 59 živi potpuno neadekvatno, u napuštenim prostorima, kamp-kućicama, prespavaju u automobilima ili brodovima pa to mjesto napuste rano ujutro da ih se ne vidi. Puno ih je i izvan sustava, neke crne brojke sigurno postoje − kaže Đordana Barbarić.

U “MoStu” napominju da je situacija slična i u svim drugim prihvatilištima u Hrvatskoj – svugdje je najmanje dva puta više beskućnika nego što ih se može smjestiti. Prema podacima kojima raspolažu u Udruzi “MoSt”, u Hrvatskoj je 1200 beskućnika na ulici, 7000 je onih koji žive u neadekvatnim uvjetima. Prema nedavno objavljenim podacima, u Hrvatskoj je siromašno više od 1.300.000 ljudi.

Da je veliki problem zbog kojega ljudi trebaju pomoć to što ih sve više ostaje bez posla, slaže se i Tatjana Vukman, ravnateljica splitskog Centra za socijalnu skrb. Navodi, međutim, još jedan problem:

− Puno je onih koji nemaju novca za svakodnevni život, a imaju nekretnine, što im onda otežava dobivanje nekih prava iz socijalne skrbi.

Tatjana Vukman navodi i da je točno da ima sve više akcija za humanitarnu pomoć, ali se Centar za socijalnu skrb u tome često preskače.

− Kad se preko Centra dođe do obitelji kojoj se organizira pomoć, mi obavimo detaljan uvid, postavimo ciljeve i pokušamo akciju prilagoditi tim ciljevima. Sve ostalo je rasipanje energije i sredstava − kaže ravnateljica Vukman.

Na pitanje što to u sustavu “škripi” pa je pomoć nedostatna i često se “nadopunjava” raznoraznim akcijama, ravnateljica Vukman kaže:

− Pritisak na službe Centra je velik, a mi imamo svoja ograničenja u odnosu na Zakon. Uz to, nismo ni jedini u lancu pomoći.

Dobra ilustracija suradnje Centra i udruga jest akcija koju upravo priprema Udruga “Pomoć ugroženima”. Kako nam je rekao njezin voditelj Orel Bračulj, za pet socijalno ugroženih obitelji koje je predložio Centar, te još pet obitelji iz cijele Hrvatske koje je izabrala sama Udruga, u dvomjesečnoj akciji koja bi trebala startati sredinom srpnja prikupljat će se humanitarna pomoć, a Centar za socijalnu skrb na koncu će odlučiti kako dobivenu pomoć najbolje rasporediti.

LIDIJA GNJIDIĆ

Nazor: Društvo klizi prema dolje

Đordana Barbarić iz Udruge “MoSt” primjećuje da su ljudi sve senzibiliziraniji na potrebu da nekome pomognu. O tome psihologinja Mirjana Nazor kaže kako je poznato da će, što je neka situacija teža, više ljudi imati sluha za pomoć.

− Možda je tako zato što se u društvu koje, što se materijalnog statusa tiče, sve više klizi prema dolje, mnogi pitaju hoće li i njima zatrebati pomoć. To ih potiče da budu altruističniji, da pomažu drugima.

Na pitanje postoji li opasnost da, s obzirom na sve više zahtjeva i potrebe za pomoći, na to postanemo imuni, psihologinja Nazor kaže da je to doista moguće.

− Oko nas je puno socijalno ugroženih, pa čak ako sami imate i tri puta više, kad vidite da biste mogli podijeliti sve, a svejedno ne biste pomogli, onda to dovede do reakcije – kad ne mogu pomoći svakome, neću nikome − kaže Mirjana Nazor.

Makarska: Operacija u Turskoj za Dinu je jedini spas

Dina Franić, samohrana majka devetogodišnjeg dječaka Adriana, bori se za život! Nakon šesnaest mjeseci bezuspješnog liječenja na splitskoj onkologiji, 24 kemoterapije i 50 unutarnjih i 25 vanjskih zračenja, kako bi suzbila zločudan tumor u mišiću zdjelice, spas nalazi u Turskoj.

Međunarodna klinika u Instanbulu jedina je pristala operirati izraslinu nabujalu na vrlo delikatnom mjestu, ugrožavajući vene i živce. U pratnji prijateljice, Dina za Tursku putuje u subotu. Konzilij međunarodnih liječnika će je pregledati i, kako je dogovoreno, po hitnom postupku operirati laparoskopskom metodom.

- Hvala vam dobri ljudi što želite pomoći. Ni jedna klinika nije me htjela prihvatiti za operaciju, bojeći se konačnog ishoda. Onda smo doznali za bolničku međunarodnu korporaciju u Turskoj. Poslala sam nalaze i liječnici su me nakon deset dana moje strepnje i čekanja pozvali na operaciju. Jedino laparoskopiju mogu podnijeti. Izgubila sam kilograme i nepokretna sam u krevetu. Od veljače prošle godine se liječim. Tumor je samo rastao. Obolili su mi i drugi organi.

Vjerujem da će mi operacija vratiti zdravlje i da ću nastaviti odgajati svoga sina. Najviše mi je moga mališana žao, što uz mene trpi - vidno iscrpljena govori Dina Franić.

Sa sinom i mamom živi u podstanarstvu, u garaži, s 2400 kuna prihoda, od čega na podstanarstvo odlazi 1300 kuna. Za nju je župa sv. Marka pokrenula akciju pomoći. U Splitskoj banci otvoren je, pod brojem 3243051578, račun za pomoć Dini Franić.

ANA DRAGIČEVIĆ

Split: Zaposlimo Alena, da mu djeca ne gladuju

Sudbina nezaposlenog hrvatskog branitelja Alena Gospodnetića iz Splita i njegove četveročlane obitelji, potaknuo je studente Sveučilišta u Zadru na akciju prikupljanja pomoći. Branitelj je u jednim dnevnim novinama objavio pismo u kojemu navodi kako je, skoro kao maloljetnik, otišao u Domovinski rat, da bi se nakon povratka našao u teškoj situaciji s dijagnozom PTSP-a, počeo se drogirati i sve više tonuti. ‘Izvukla’ ga je supruga, dobro se oporavio, ali sada oboje ne rade i ne mogu uzdržavati svoju obitelj.
Marta Bulić Tokić, Lorena Treskavica i Andrea Bogdanić prikupljaju pomoć / Luka Gerlanc / CROPIX
Zapravo sve što on traži je - zaposlenje, međutim ne može ga naći, barem ne ono koje nije „na crno“. Svi su digli ruke od njega, čak i crkvene organizacije koje su mu ponudile tek pokoji kilogram šećera, tjestenine i litru ulja, pa se obratio javnosti jer, kako tvrdi, nikada do sada nije ništa tražio, ali sada traži - posao.

- Kada smo pročitale to pismo, odlučile smo nešto pokušati promijeniti. Pokrenule smo preko društvenih mreža zajednicu „Mali ljudi za velika djela“ i organizirale prikupljanje novčanih priloga na Sveučilištu. I zadarski srednjoškolci iz Medicinske škole Ante Kuzmanića, te poljoprivredno-veterinarske Stanka Ožanića su se uključili u ovu akciju, potporu nam daju i „Žene Domovinskog rata“ iz Zadra, a priloge su dali i naši profesori s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti. I kolege sa Sveučilišta u Splitu pridružit će se ovoj humanitarnoj akciji.

- Prikupljanje novca zapravo je jednokratna pomoć obitelji Gospodnetić koja se nalazi u teškoj situaciji i čija djeca gladuju. Najviše očekujemo od medija, jer se nadamo da će neki poduzetnik ovo pročitati i ponuditi posao Alenu, to je sve što on traži, jer stalno naglašava da ne želi nikakvu milostinju već samo mogućnost na pošteni rad - kaže nam studentica novinarstva i odnosa s javnosti Marta Bulić Tokić iz Zadra, koja s kolegicama Lorenom Treskavicom iz Solina i Andreom Bogdanić iz Biograda „čuva stražu“ kod kutija s dobrovoljnim prilozima na porti Novog kampusa Sveučilišta u Zadru.

MIŠEL KALAJŽIĆ

Dubrovnik: Pomognimo Damiru da opet prohoda

Agencija “Travel Europe” organizira humanitarnu plovidbu brodom ‘Viking’ u petak 14. lipnja pod nazivom ‘Zaplovimo za Damira’ te se time priključila akciji pomoći bivšem plivaču PK Jug Damiru Đuriću (17). Cijelim tijekom plovidbe prikupljat će se dobrotvorni prilozi.

- Damir je bio dobar plivač i osvajao medalje na natjecanjima dok na povratku s jedne zabave nije ispao iz vozila i teško ozlijeđen. PK Jug je već organizirao humanitarnu zabavu i natjecanje kako bi potaknuli širu javnost na pomoć roditeljima jer smo znali kako će liječenje dugo trajati, da će Damir trebati dugotrajni tretman i posebnu njegu. Trenutačno je u Igalu kao najbližem adekvatnom lječilištu, a njegova je obiteljska situacija još složenija nakon što mu se otac razbolio.

Nakon niza terapija Damir je ojačao, ali je daljnje intenzivno liječenje nužno jer je, na žalost, još uvijek nepokretan. U pomoć se uključila i poznata humanitarka dr Nela Sršen koja želi organizirati liječenje u Milanu - rekli su nam i plivačkom klubu Jug. Đurić je preživio unatoč teškim ozljedama kralježnice opasnim po život, a pomoć brojnih pojedinaca i tvrtki nužna je kako bi se mogli podmiriti troškovi skupog liječenja.

Jer, uz veliku želju za oporavkom te upornost, disciplinu i stručni tim liječnika i fizioterapeuta koji su u tome angažirani, pred Damirom je još dug put do oporavka.

AHMET KALAJDŽIĆ

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last