Novosti Hrvatska

BANKE BEZ MILOSTI PREMA GRAĐANIMA

Blokirano 223.840 Hrvata, svaki duguje 63.974 kune; Obrtnik Marko: Sada je važno samo opstati pa i na minimalcu

BANKE BEZ MILOSTI PREMA GRAĐANIMA

Foto: Jakov Prkić / Cropix

Svaki dan po 426 ljudi u Hrvatskoj spozna da su im svi računi u bankama blokirani zbog ovrha. U zemlji se naveliko govori o galopirajućoj nelikvidnosti i neplaćanju računa poduzetnika, no ni s građanima situacija nije bolja.

Dapače. Koncem svibnja njih 223.840 imalo je blokirane račune u bankama zbog neplaćanja kredita, telefona, mobitela, vode, TV pretplate... na ukupno 14,3 milijarde kuna. Kad im se pribroje poduzetnici kojih je u blokadi bilo 74.196, s 44,56 milijardi kuna duga, ispada da je u Hrvatskoj ukupna nelikvidnost došla na golemih 58,88 milijardi kuna.

Prema podacima Financijske agencije (Fina) koja provodi ovrhe na svim računima u bankama, uključujući i one štedne, krajem svibnja ljudi su bili blokirani na 700 milijuna kuna više nego prije mjesec dana.

Broj blokiranih građana u svibnju se povećao za njih 12.792, ili po 426 ljudi svakog dana. Trenutačno je to po svakom blokiranom čovjeku 63.974 kune neplaćenih kredita i raznih računa, dok su u ožujku ljudi bili blokirani na 13,08 milijardi kuna, a po svakom blokiranom to je bilo 61.605 kuna.

Kupuje se samo nužno

 - Itekako se primijeti taj trend rasta blokada. Svakodnevno nam se javi po stotinjak građana koji se žale na ovrhe, a mnogi i imaju razloga za žalbe, ističe Nela Kovačević, voditeljica splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača, koja kaže da se računi moraju plaćati, vjerovnici imaju pravo naplatiti svoja potraživanja, a Fina u tom procesu samo provodi ovrhe.

Međutim, u ovoj masi blokada računa građana, uvjerena je, i neki su iznosi koji su neopravdano zaračunati.

- Nikako se ne može za neplaćenu TV pristojbu od 180 kuna naplatiti odvjetnički trošak od 980 kuna, a to se radi. Dobili smo jednu presudu gdje je sudac odlučio da se na dug od 250 kuna TV pretplate ne može naplatiti 1250 kuna odvjetničkih troškova i presudio je da taj trošak iznosi 400 kuna.

Postoji i povlaštena odvjetnička tarifa za sporove male vrijednosti do 500 kuna, prema kojima odvjetnički troškovi ne mogu biti veći od vrijednosti tog predmeta. Ta nam je presuda prva lasta, nadamo se da će ih biti više, kaže Kovačević.

U samo dva mjeseca, u travnju i svibnju, građani su nakupili 1,2 milijarde kuna novog duga, i jasno je da su mnogi od blokiranih pali kao žrtve nezaposlenosti, otkaza, smanjenih ili neisplaćenih plaća, rasta cijena struje i porasta PDV-a koji je poskupio ne samo hranu i gorivo, nego se kao tsunami obrušio i na sve režije jer se plaća na ukupan iznos utrošenih kilovata, kubika vode, impulsa...

Ova četvrta krizna godina zaredom mnogima je postala preteška. Krediti u bankama stagniraju, pogoršao se udjel loših s nekadašnjih predkriznih od tri do četiri posto na današnjih 12,5 posto svih kredita stanovništva, ljudi potrošnju obaraju gdje god mogu pa je promet u maloprodaji u svibnju kleknuo 4,4 posto.

Jedino što su kupovali više u odnosu na lanjski svibanj jest kruh čiji je promet skočio osam posto i duhan – 7,5 posto, dok su istodobno oborili potrošnju alkohola i ostalih pića za 13 posto, prodaja automobila manja je 14,4 posto, odjeće 4,6 posto...

Stvari neće biti mnogo bolje ni do kraja godine. Takva su očekivanja Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Societe Generale Splitske banke:

- Neto plaća u travnju je iznosila 5403 kune i bila je realno manja na godišnjoj razini za 2,5 posto, a takav snažan pad posljednji smo put imali u prosincu 2009. Ljudi smanjuju potrošnju u maloprodaji, cijene proizvoda nužnih za osnovne životne potrebe ubrzano rastu, trenutačno je taj rast 3,9 posto. Cijene će nastaviti rasti jednako što će se plaće smanjivati u idućim mjesecima. Sve to rezultira padom u maloprodaji, ali i većim problemima u otplati kredita i plaćanju troškova. Dogodine bi BDP mogao rasti oko jedan posto, a Hrvatskoj treba oko tri posto rasta za otvaranje novih radnih mjesta.

 SANJA STAPIĆ

Šibenik: Nemaju ni za kruh

 - Naravno da nam se obraćaju ljudi kojima su zbog ovrha blokirani računi, tako da im doslovno nije ostalo ni za kruh i vodu, što je protivno i zakonskim propisima, ali i hrvatskom Ustavu koji, laičkim rječnikom kazano, svakom građaninu jamči mogućnost preživljavanja, ističe Erika Popović, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Šibensko-kninske županije “Plavi val“.

Naglašava kako je uglavnom riječ o ljudima koji nemaju dovoljno znanja u toj oblasti i koji zapravo u Udruzi prvi put saznaju da postoje zaštićena primanja koja su izuzeta od ovršnih postupaka.  

- Oni naprosto ne znaju svoja osnovna prava po kojima im se ovrhom može opteretiti tek trećina primanja, čude se kada im objasnimo da mogu otvoriti zaštićeni račun za uplatu dviju trećina plaće, omjera koji je izuzet od ovrhe kao što su također socijalna pomoć, dječji doplatak, porodiljna naknada. Rijetke koji nam se, sluteći zlo, obrate prije nego što Fina, ne vodeći računa o zakonskoj osnovanosti, blokira račune, upućujemo da otvore zaštićeni račun. Svaki takav slučaj je priča za sebe, uglavnom je riječ o starijim ljudima slabog imovnog stanja. Uglavnom nakon nekoliko dana uspiju odblokirati primanja, ali im za to pojede živce i zdravlje, kaže nam Erika Popović.

Metković: Ostala mi samo dva radnika

Zbog krize i recesije propali su brojni obrti i obrtnici. Pritisnuti dugovima, neki su na rubu siromaštva završili u evidencijama nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ipak, naš sugovornik Marko Marušić, koji ima elektroinstalacijski obrt u Metkoviću, za sada je uspio prebroditi krizi i opstati u iznimno teškim vremenima za privatni sektor.

Priznaje da se s krizom vrlo teško nosi jer je svakim danom posla sve manje, dok istodobno obveze ostaju. Treba isplatiti plaće djelatnicima, za njih uplatiti doprinose. Zbog lošeg financijskog stanja, bilo je i otpuštanja zaposlenika. I njegovo poduzeće dijeli sudbinu ostalih hrvatskih obrtnika, koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Nekada je imao dvadesetak djelatnika, a sada je broj spao na dvojicu.  

- Sada je važno samo opstati pa i na minimalcu, kaže nam Marko, koji je unatoč svemu nada boljim vremenima. Njega u poslovanju opterećuju brojne obveze koje mora platiti bez obzira radi li ili ne radi. Tu su porezi i davanja za zaposlenike. Poglavito je teško stanje s porezima, koji se moraju platiti bez obzira je li naplaćena odrađena usluga,  kazuje Marko. Zbog toga su brojni obrtnici dovedeni na rub opstanka ili su odjavili obrte kojima su se godinama bavili.

- Teško je raditi i ne moći naplatiti usluge, a novac treba za funkcioniranje obrta i za svakodnevni život, zaključuje Marušić.

M. Jurković / S. Soldo

Splićanka: Svaki misec mi skinu 800 kuna, a mirovina mi 2140

 Sjećate se vremena kada su gotovo svakom drugom susjedu stizali misteriozni telefonski računi? Ljudi su, navodno, pozivali neke automate u inozemstvu, da bi se tek nakon nekog vremena otkrilo kako je riječ o “dialerima”.

No, kako bilo, dialeri su donekle postali prošlost, ali napumpani računi ne. Naša sugovornica je prije par godina imala isti problem, račun za telefon je bio vrtoglav, ona ga je odlučila ne platiti, pa se žalila, pa na kraju i zaboravila na to.

Prisjetila se naglo, kada joj je prije godinu dana stigla obavijest da joj je račun u blokadi, kako će joj se od mirovine svakog mjeseca skidati 800 kuna, i tako osam mjeseci, dok se ne podmiri njezin dug, troškovi opomene, kamate na kamate...

- Svaki misec 800 kuna, a meni penzija 2140, ostajalo mi taman da platin režije, sad se već na svoj račun može smijati Marica (74) iz Splita.

- A nije mi prije bilo za smijat se! Da mi nije dice, umrla bi od gladi, kaže. Ima sina i kćer koji bi svakog mjeseca majci dali po nekoliko stotina kuna, da joj se nađe, a u biti bilo je to za kruh.

- Tužno, jel tako? Radila san 40 godina i dobila ovo bokun jada, a onda mi i to uzeli za nešto šta nisan učinila. Misli li se žaliti i dalje, tužiti operatera, nabrajamo, a Marica odmahuje glavom:

- Ko se s vragom zarati, uvik rat izgubi.

M. Budimir

Fina: 44,5 milijardi kuna dugovanja poslovnih subjekata, 14,3 milijardi kuna građana

Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 74.196 blokiranih poslovnih subjekata u svibnju je iznosila 44,56 milijardi kuna, a zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 14,32 milijardi kuna na kraju svibnja bili su blokirani računi 223.840 građana, objavila je Financijska agencija.

Broj blokiranih građana bio je za 6 posto ili njih oko 12,8 tisuća veći nego krajem travnja, a njihov je dug povećan za 700 milijuna kuna.

Dugovanja poslovnih subjekata pak povećana su za više od milijardu kuna u odnosu na prethodni mjesec, dok je broj blokiranih poslovnih subjekata veći za oko 2,5 posto, pokazuje usporedba s ranije objavljenim podacima Fine za travanj.

Iz Fine u informaciji o dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanja za svibanj, navode kako je više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 81,2 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, duže od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,7 posto.

Od ukupno 74.196 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine pravne su osobe (52,1 posto), s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 82,6 posto.

Dospjele nepodmirene obveze na kraju svibnja imale su 38.663 pravne osobe sa 43.204 zaposlenih, u ukupnom iznosu od 36,8 milijardi kuna.

Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 850,4 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 29,2 milijarde kuna.

Nepodmireni dugovi 35.533 fizičkih osoba odnosno obrtnika, sa 25.186 zaposlenih, iznosili su više od 7,7 milijardi kuna.

Kao i kod pravnih osoba, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 46,1 milijun kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 6,96 milijardi kuna.

Veliki dio pravnih osoba (76,8 posto), odnosno njih 22.421, koje su u dugotrajnoj blokadi, su bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 17,3 milijarde kuna.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 59,6 posto ili 15.901, su bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 3,9 milijardi kuna.

Hina

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last