Novosti Hrvatska

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE Dr. don Josip Dukić: Dosta je manipuliranja žrtvama likvidacija

Samostalni istraživački projekt  ‘Hrvatska povijest 1941. do 1948.’ nije obračun s bilo kim, ovo je obračun s neistinom - naglašava Dukić u ime tima istraživača, dodajući kako će ‘sve staviti na papir, pa neka ljudi sami zaključuju’: ‘Objavljivan

Dr. don Josip Dukić
Siguran sam da će na naša istraživanja ratnih i poratnih zločina u Dalmaciji i šire biti svakakvih reakcija, da će neki pokušati protumačiti rezultate kroz prizmu dnevnopolitičke optike i svojih interesa, ali to nas uopće ne zanima! Nas zanimaju samo činjenice o prešućivanim epizodama suvremene hrvatske povijesti, jer bez cjelovite faktografije o svim ratnim i poratnim zločinima, s kojima se predugo manipuliralo u različite svrhe, ovo društvo neće moći izići iz zatvorenog kruga u kojemu se nalazi praktično od Drugog svjetskog rata do danas.

Kad ovo govori, dr. don Josip Dukić, inače profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, i te kako je svjestan da smo u izbornoj godini, i da će mnogi, iz nekih svojih računica, opet mahati brojem žrtava, recimo, komunističkih vlasti, dok će drugi već u samom istraživanju partizanskih likvidacija civila, zarobljenih ustaša i domobrana, odnosno objavljivanju ranije izostavljanih detalja o “razračunavanju s klasnim neprijateljem” vidjeti tobožnju nakanu da se relativizira ishod rata i sam antifašizam. Kao da je moguće biti osjetljiv samo na neke nepravde i na samo neke zločine!

Provjereni podaci

- Ne opterećujem se takvim stvarima. Iza nas ne stoji ni jedna institucija ili stranka, nisam ograničen ideologijom. Ovo nije ni projekt Crkve, ako baš hoćete. Zanima me samo istina! Ovo nije naš obračun s bilo kim, ovo je obračun s neistinom. Znate, za razliku od vremena komunističke vladavine, danas se često i slobodno govori o tim događajima, ali često na razini neprovjerenih podataka i obiteljskih predanja, koja također treba uzeti u obzir. Malo tko se pri tom bavio istraživanjem arhiva koji sadrže obilje materijala.

Žalosno je da u čitavoj Dalmaciji nema institucije koja bi se znanstveno bavila tim događajima, kao što se do ukidanja bavio Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, istina, prilično selektivno. I zato sada stavljamo na papir tko je što radio, bilo da se radi o ustašama, domobranima, partizanima, Nijemcima, Talijanima ili četnicima, pa kome pravo, kome krivo – kaže Dukić i dodaje: - Naša istraživanja ne daju odgovore o motivima, nego napokon daju pregled prešućivanih događaja, s imenima izvršitelja, što je osnovni uvjet za istraživanje motiva određenih likvidacija. Ništa ne isisavamo iz prsta, sve provjeravamo, svaki podatak.

Knjige kao dokazi

Dukić je jedan od pet istraživača koji sudjeluju u samostalnom istraživačkom projektu “Hrvatska povijest 1941.-1948., a u kojemu su asistirali i studenti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu. U tisku je knjiga “Žrtvoslov Dugopolja”, koja razotkriva manipulacije brojem i načinom ubojstva žrtava tog mjesta, što se, kako kaže Dukić, pokazuje indikativnim i za ostala mjesta u Dalmaciji.

U pripremi za tisak je i “Zbornik dokumenata o komunističkim ratnim zločinima i represijama”, koja prati događaje od rujna 1943., odnosno nakon pada Italije, do 1948., odnosno godine koje je likvidirana većina križarskih skupina i kada glavnim unutrašnjopolitičkim problemom postaju pristaše rezolucije Informbiroa.

“Zbornik” donosi pregled događaja od Zadra do Dubrovnika, uključujući zaleđa i otoke, a trebao bi imati do 1000 stranica. - Mi ćemo sve staviti na papir, pa neka ljudi sami zaključuju. To je osnovni uvjet da bi ovo društvo moglo dalje normalno funkcionirati – kaže Dukić.

Piše HRVOJE PRNJAK

Treba znanstveno istražiti i sve zločine Domovinskog rata

Nemar, hrvatska neorganiziranost i neizbježna politička prepucavanja glavni su razlozi što ovi događaji do sada nisu znanstveno obrađeni. Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije je, do prestanka s radom krajem srpnja 1989., objavio 45 izdanja, među kojima 10 zbornika dokumenata koji obuhvaćaju razdoblje od travnja 1941. do ožujka 1944. godine. No, zbornici koji se odnose od travnja do prosinca 1944. ostali su neobjavljeni. Osim toga, objavljeni dokumenti birani su po svojevrsnom načelu podobnosti, a iz onih koji su ušli u uži izbor izbacivani su “nepodobni” dijelovi, što upućuje na potrebu sustavnog istraživanja Drugog svjetskog rata i poraća - tvrdi naš sugovornik. Manipulacije nikome ne donose dobra, kao ni rat uostalom, uvjeren je. Također dodaje da bi ova iskustva trebala koristiti i pri istraživanju događaja iz Domovinskog rata, kako se ne bi ponavljale slične pogreške, a o ratu se govorilo diskursom “partizanskih priča”.


Iživljavanja

U Dugopolju smo naišli i na primjere neviđene brutalnosti, pravog iživljavanja nad žrtvama. Tako smo otkrili da su Talijani početkom listopada 1942. godine, kad su poklali 32 Dugopoljca, istodobno ustrijelili i jednu svinju. Odsjekli su potom glave jednom ubijenom čovjeku i svinji te ih zamijenili, i tako ostavili – kaže Dukić.


Partizani u Dugopolju ubijali kao sve druge vojske zajedno

U Dugopolju smo došli do saznanja da su partizani ondje ubili gotovo isti broj vojnika i civila kao sve vojske zajedno – otkriva Dukić.

Inače, knjiga “Žrtvoslov Dugopolja” prati popis žrtava urezanih na pločama pokraj središnjeg križa podignutog u sjećanje na sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. “Uz središnji križ na mramornim pločama urezana su imena 409 osoba i trojice Dugopoljaca poginulih u Domovinskom ratu. Na starom spomen-obilježju, podignutom 1971., bila su urezana imena 209 osoba, tj. 77 partizana i 132 civila poginulih za Drugog svjetskog rata.

Mi smo došli do podatka o gotovo 450 stradalih osoba, kažem gotovo jer zbog nedostatka relevantnih izvora imamo odrđenih dvojbi oko utvrđivanja konačnog broja. Valja naglasiti, razliku između tada priznatih 209 i gotovo 450 čine ponajviše žrtve partizanskih likvidacija! No, one su dosad bile nepriznate i prešućivane, iako su mnogi likvidirani na najbrutalniji način. Utvrdili smo da su čak i podaci o godinama rođenja na spomen-obilježju iz 1971. bili prilično aljkavo prikupljeni jer su se, što je lako provjeriti uvidom u matične knjige iz onoga vremena, pokazali točni u samo 25 posto slučajeva.


‘Objavit ćemo i imena nalogodavaca i egzekutora’

Sigurno će naša otkrića uznemiriti neke ljude, jer ćemo objaviti i imena nalogodavaca i egzekutora, gdje god imamo takve podatke, što bi moglo šokirati njihove potomke, ali što mi tu možemo. Nije na nama da išta prikrivamo. Kriterij je bio - staviti sve ili nikoga. Ima i apsurdnih situacija: tako smo u Dugopolju otkrili da među partizanske žrtve nisu upisani niti svi pripadnici partizanskih postrojba.


Cetinska krajina: 197 žrtava

U Cetinskoj krajini partizani su sastavili kompletan popis likvidacija od listopada 1944. do 1947., s napomenama kada je netko, zbog čega i od koga likvidiran. Tako je ubijeno 197 ljudi. Očito je da je taj popis služio nalogodavcima i likvidatorima za svojevrsno hvaljenje zaslugama, odnosno za daljnje napredovanje na temelju tog “hrabrog čina”. U šibenskom kraju, primjerice, još je više žrtava likvidacija do 1948. godine. Svi se ti podaci inače nalaze dokumentirani u Beogradu i drugim arhivima – kaže Dukić, koji je, istražujući samo prostor Cetinske krajine, proučio oko 2500 dokumenata.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 10FirstPrevious[1]2345678910Last