Novosti Hrvatska

ROBERT BENMOSCHE, ČELNI ČOVJEK AIG-a, najveće osiguravateljske grupacije na svijetu, i bLIzak PRIJATELJ AMERIČKOG PREDSJEDNIKA, OD HRVATSKE TRAŽI DOZVOLU ZA VINARIJU NA VIGNJU

Obamin savjetnik moli Sabor: Dajte mi da na Pelješcu napravim svjetsko vino

ROBERT BENMOSCHE, ČELNI ČOVJEK AIG-a, najveće osiguravateljske grupacije na svijetu, i bLIzak PRIJATELJ AMERIČKOG  PREDSJEDNIKA, OD  HRVATSKE TRAŽI  DOZVOLU ZA  VINARIJU  NA VIGNJU

Sve bi bilo pod zemljom, kao špilja, krajolik ne bi bio narušen, ništa se izvana ne bi vidjelo. Ali imamo problema s tim − ne daju nam. A ja želim da Hrvatska bude poznata po dobrim vinima. Ja zaista volim Hrvatsku! To je prekrasno mjesto...

Slobodna je Dalmacija ovih dana dobila ekskluzivni intervju s Robertom Benmoscheom, čelnim čovjekom najveće svjetske osiguravateljske grupacije, američkog AIG-a, o čijim potezima već mjesecima na svojim udarnim mjestima izvještavaju Wall Street Journal, The New York Times, CNN...

Robert Benmosche ponovno je u svojim vinogradima na Pelješcu. Nasmijan, pun energije, u kratkim hlačama i ljetnim papučama, s pelješkom vinaricom, svojom poslovnom partnericom Marom Mrgudić-Burom, obilazi lozu i planira vinariju ispod velike litice na Vignju.

Hrvatski zinfandel

O tome javljaju najpoznatiji svjetski mediji, pa je Pelješac, šire nepoznat hrvatski poluotok, zahvaljujući Benmoscheu postao svjetski poznata vinogradarska lokacija. Mnogi su ovoga ljeta tražili intervju od Benmoschea. Umoran od priča o AIG-u, željan odmora i života u svojoj ovdašnjoj priči, vinograda, vina, ljeta, Dalmacije, sve ih je odbio.

Slobodna Dalmacija dobila je ekskluzivu. Počelo je u konobi “Antunović” u Kuni na Pelješcu, gdje je Robert Benmosche donio na degustaciju svoje prvo vino, prvi hrvatski zinfandel. Zanimljivo, obećavajuće vino... Uz ekipu ”Slobodne”, kušali su ga i Michel Rolland, najpoznatiji svjetski enolog koji ovih dana ima posebna posla na Dingaču, te Ernest Tolj, poduzetnik koji ima velike vinarske planove na Pelješcu, sa suprugama.

A onda je Benmosche poveo ekipu “Slobodne” iza Vignja, prema špicu Pelješca. Čovjek visok gotovo dva metra, srdačna osmijeha, s ponosom nas je proveo po svojem vinogradu. Na strmini, na tipičnim dalmatinskim terasama, zeleni se loza ograđena starinskim, ali friško napravljenim suhozidima. Tek koji metar od loze plavi se more, prođe poneka jedrilica ili jahta... Iza stijene napravljeno je nekoliko stepenica do malog zemljanog platoa na kojemu su – tri loze.

Malo je na svijetu Benmoscheu dražih stvari od tih triju loza. “To je originalni kaštelanski crljenak! Dali smo ih na DNK analizu i to je zaista stari, još živi otac zinfandela. Našli smo ih ovdje kad smo raščišćavali teren za vinograd”, veli oduševljeno. “Mare će vam to bolje ispričati. Mare je ovdje moj boss”. − Umalo ih je bager dokrajčio – počela je priču Mare.

− Ovo je, kad smo kupili, sve bilo zapušteno. Raščišćavali smo teren za vinograd i bager je upravo krenuo da će zagrabiti ovaj dio, kad je moj muž Anto ugledao ovu lozu. Zazvao me je i vidjela sam da loza nije divlja, da je to pitoma loza koja je podivljala.

Mali list, oblik, ma to je kaštelanski crljenak! Odmah sam nazvala profesora Maletića, došao je, obavili su analizu i utvrđeno je da je to stvarno kaštelanski crljenak, originalni, stari. Očistili smo ih, sredili, a Bob je htio da do njih napravimo stepenice i evo prvih grozdova.

− Zašto od svih mjesta na svijetu upravo ovdje želite uzgajati lozu i proizvoditi vino?

− U Hrvatsku sam prvi put došao prije 23 godine, još prije rata. Došao sam u Dubrovnik, koji je zaista posebno mjesto, a vratio sam se odmah nakon nesretnih ratnih vremena. Razmišljao sam što ću raditi kad odem u mirovinu i mislio sam da bi bilo lijepo stvoriti dom u Dubrovniku. Tako sam kupio kuću u Dubrovniku, a 2006. godine i ovaj komad zemlje. Kušao sam najbolja hrvatska vina, a kad sam probao Dingač Bura, rekao sam: to je dobro vino!

Poželio sam upoznati ljude koji ga proizvode i tako sam upoznao Maru i njezinu obitelj, prekrasne ljude koji su mi prijatelji. Razmišljajući o hrvatskim vinima, pomislio sam: vino zinfandel došlo je iz Hrvatske, lijepo bi bilo kad bih ja taj zinfandel prvi mogao vratiti natrag u njegov zavičaj.

Benmosche i Mare zajedno su kupili jedan hektar vinograda na Dingaču, gdje su posadili plavac mali, te još šest hektara zemljišta kod Vignja, gdje je na jednom hektaru posađen prvi američki zinfandel u Hrvatskoj. Zašto baš kod Vignja? Kažu: povjerovali su − Marinoj babi i brnistri, odnosno žuki.

Kušanje prvog hrvatskog zinfandela: Robert Benmosche, Mare Bura, Michel Rolland i naša novinarka

Priča u Wine Spectatoru

− Bob je jednom htio da ga odvedemo do špilje Nakovan, ovdje u blizini. Vidjeli smo da se ovdje sve žuti od cvijeta žuke, a moja je baba govorila da je tamo gdje je žuka, dobra zemlja za vinograd. Svi su nam govorili da smo ludi, jedino smo Benmosche i ja vjerovali da žuka zna – kazuje Mare. – I još vjerujemo. Zemlja je ovde odlična. Benmosche je priču o babi i žuki i Pelješcu ispričao i za najčuveniji vinski magazin Wine Spectator.

Poveo nas malo dalje pod liticu gdje bi ukopana, posve nevidljiva, trebala biti njihova vinarija. − Sve bi bilo pod zemljom, kao špilja, krajolik ne bi bio narušen, ništa se izvana ne bi vidjelo. Ali imamo problema s tim − ne daju nam. Sad radimo na tome, moramo im dati priliku da shvate da moramo ovdje napraviti vinariju i kušaonicu. Kako ćemo bez toga? Veli, sačuvao bi i konzervirao i dvije ruševine koje su zatekli pod liticom.

“To su ostaci starog austrougarskog bunkera i vojarne iz vremena Viške bitke. Da je Pelješac otok, mogli bismo napraviti vinariju u vinogradu, ali propisi su drukčiji za poluotok. A gdje praviti vino ako ne u vinogradu? Sada smo to dali saborskim zastupnicima da prezentiraju u Saboru. Možda je rješenje u hrvatskom parlamentu”, rekao je Benmosche. I na posljetku kaže: − Vrlo je obećavajuće to što je i najčuveniji svjetski enolog Mischel Rolland ovdje na Pelješcu. Imamo šansu napraviti vino svjetske klase, ali moramo kreirati tržište.

U Hrvatskoj ima vinara koji imaju visok nivo, ali i onih koji imaju skroz nizak. A ljudi pamte loša vina. Imam namjeru ovdje na Vignju proizvoditi najbolje vino na svijetu i znat će se da je to vino iz Hrvatske, da je to hrvatsko vino. Želim da Hrvatska bude poznata po dobrim vinima. Ja zaista volim Hrvatsku!

piše MERI ŠILOVIĆ
SNIMIO DENIS JERKOVIĆ

‘Nevina zemlja i čisti zrak’

− Pogledajte ovo! Ne postoji mjesto na svijetu koje ima ovakav pogled, prekrasno more, čisto, bistro, a Korčula, stoljetni kameni grad, nalazi se preko puta – veli mi Robert Benmosche. − Ovdje je potpuno nevina, čista zemlja i zrak, bez imalo kemikalija. A sad ćete vidjeti što je ipak najljepše od svega − kaže Amerikanac i pokazuje nam ono najljepše − svoj vinograd.

Neka Predsjednik sačeka jematvu

Ljubav Benmoschea i Hrvatske postala je nadaleko poznata kada ga je, podsjetimo, lani krajem ljeta američki predsjednik Barack Obama pozvao da pomogne u spašavaju AIG-a, kojemu je upravo američka država bila dala veliku financijsku injekciju od stotine i više milijardi dolara. Benmosche mu je odgovorio da će doći, ali kad završi jematvu u svojem vinogradu u Hrvatskoj. Nakon toga su o Benmoscheovoj berbi u vinogradu u Hrvatskoj danima razglabali svi svjetski mediji. Bolju reklamu Hrvatskoj, njezinim vinima i vinogradima nitko nikad nije napravio. Niti će!

Sporan Zakon o obalnom pojasu

Mare Mrgudić objašnjava kako po Zakonu o obalnom pojasu nikakva gospodarska aktivnost nije dopuštena 300 metara od mora: − A nama je 300 metara od mora – vrh brda. I tako nigdje po čuvenom obalnom vinogorju Pelješca ne smije biti vinarije, ni na Dingaču, ni u Vignju. Ovih sam dana bila na skupu o usklađivanju hrvatskog vinarskog zakona sa zakonima EU-a i to nam je dalo nade. Naime, prema zakonima EU-a, da bi vino moglo dobiti oznaku vrhunskog, mora biti proizvedeno u vinariji u vinogradu u kojemu je nastalo.

Kaštelanski crljenak na Vignju

− Fascinantna je ta priča o kaštelanskom crljenku, no tako se zove jer je pronađen u Kaštelima. Ali mi smo ovdje na našoj zemlji u Vignju pronašli tri stare loze kaštelanskog crljenka. Više nego u Kaštelima, dakle, možda je zapravo to viganjski crljenak – veli Benmosche trudeći se točno izgovoriti “viganjski crljenak”.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last