Novosti Crna kronika

Marija Definis-Gojanović: Naše su ćelije mučne za doživotne robijaše

Ne vidim mogućnosti da bi itko, tko bi bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora, mogao ostatak života provesti u domaćim zatvorima

Ne vidim mogućnosti da bi itko, tko bi bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora, mogao ostatak života provesti u domaćim zatvorima

Gotovo uvijek kada se u Hrvatskoj dogodi nekakvo svirepo ubojstvo, kao nedavno mladog policajca u Sesvetama, u domaćoj javnosti pojavi se “more” prijedloga da se uvede kazna doživotnog zatvora.

Ali, da Hrvatska nije spremna na izmjenu Kaznenog zakona i donošenje kazne doživotnog zatvora, smatraju mnogi, među njima je i prof. Marija Definis-Gojanović, sa splitskog Zavoda za sudsku medicinu pri KBC-u Split, koja je hrvatska predstavnica u CPT-u (Komisija za prevenciju torture i drugih oblika lošeg postupanja pri Vijeću Europe) i članica Potkomiteta za prevenciju torture i drugih oblika nehumanog ponašanja pri UN-u (SPT).

- Hrvatski zatvori nemaju ni osnovne uvjete za boravak pritvorenika, a da ne govorimo o onim zatvorenicima koji izdržavaju dugogodišnje kazne. Stoga ne vidim mogućnosti da bi itko, tko bi bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora, mogao boraviti u ‘našim’ zatvorima.

Zamislite da doživotni zatvorenici moraju boraviti u prenapučenim uvjetima, gdje nemaju mogućnosti ostvarivanja ni najosnovnijih prava. Nemaju mogućnost šetnje, školovanja, rada, tjelesnih aktivnosti...

Znam, mnogi će reći da takve osuđenike treba smjestiti u “pećinu”, ali to ne možete učiniti u 21. stoljeću, pa nismo u srednjem vijeku. Zadnja vizita CPT-a iz 2007. godine konstatirala je porast zatvorske populacije za oko 40 posto u odnosu na 2003. godinu.

To možda i nije ništa čudno, no začuđuje da je taj veliki broj zatvorske populacije smješten u iste zatvorske kapacitete kao i 2003. godine. Zamislite sada kakvi uvjeti vladaju u hrvatskim zatvorima - kazuje prof. Marija Definis-Gojanović.

Netrpeljivi odnosi

Posljedica svega ovoga velika je prenapučenost zatvora, reducirane su zatvorske aktivnosti, zatvorske šetnje, posjeti zatvorenicima, telefonski razgovori s obiteljima, a ujedno je povećana i netrpeljivost, kako međusobno među zatvorenicima, tako i prema zatvorskim čuvarima...

- Prva vizita CPT-a u Hrvatskoj bila je 1999. godine i ona je tada bila vrlo pozitivna, ali tada je bilo i manje ljudi u zatvorima. Svi nedostaci koje su iz CPT-a zatekli te 1999. godine popisani su i predani hrvatskim vlastima kako bi oni bili riješeni.

No situacija ne da se nija popravila, nego se sljedećih godina dodatno pogoršala. Prema posljednjoj CPT-ovoj viziti, u hrvatskim zatvorima nema tortura, samo ima pojedinačnih slučajeva sukobljavanja, koji su i navedeni u izvještaju CPT-a.

Svi prigovori su usmjereni na materijalne uvjete boravka u zatvorima, ali iz godine u godinu nitko te probleme ne rješava. Resorni ministar Ivan Šimonović upoznat je sa svim problemima i pokušava ih riješiti. U EU-ovim okvirima minimalni normativ je četiri kvadratna metra za jednog zatvorenika, dok ćelija od šest kvadrata može primiti samo jednog zatvorenika.

U ćeliji od 11 kvadrata mogu boraviti dva zatvorenika. Naravno, ta se odredba EU-a ne poštuje i u Hrvatskoj u ćelijama boravi i višestruki broj osoba, govori prof. Marija Definis-Gojanović.

Preporuke CPT-a su univerzalne i prvenstveno su usmjerene na promjenu pravnog odnosa prema zatvorenicima. Naime, kako bi se rasteretili hrvatski zatvori, predlaže se što više uvjetnih otpusta do trenutka kada bi se proširili postojeći zatvorski kapaciteti.

- Potrebno je sagraditi nove, suvremene zatvore u kojima će pritvorenici i zatvorenici imati humanije uvjete boravka. Do tada ne možemo govoriti o kazni doživotnog zatvora u Hrvatskoj, protiv koje sam i osobno - zaključuje prof. Marija Definis-Gojanović.

Miljević: Podržavam doživotnu kaznu

Kazna doživotnog zatvora apsolutno je potrebna Hrvatskoj. U najvišem hrvatskom predstavničkom tijelu, Saboru, napokon bi netko trebao shvatiti da se u tom smjeru treba promijeniti Kazneni zakon.

Stalno se mijenja Kazneni zakon, no još nikome nije došlo do “mozga” da u njega uvede kaznu doživotnog zatvora, mišljenje je Veljka Miljevića, jednog od najpoznatijih hrvatskih odvjetnika.

Novi zatvor u Šibeniku

Iduće godine trebala bi biti zgotovljena nova zgrada zatvora u Glini, kapaciteta 420 kreveta. Adaptirani su zatvori u Bjelovaru, Puli i Valturi i na taj način je dobiveno 68 kreveta za nove zatvorenike.

Istodobno, vodimo pregovore s Europskom bankom za razvoj u vezi financiranja izgradnje zatvora u Šibeniku, kapaciteta 1200 mjesta, kazuje nam Miroslav Mihoci, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.

Naslovnica Crna kronika
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last