Novosti Biznis

još nema velike štete

Bankama prepolovljena dobit: prvi su osjetili posljedice 'Agrokora'

još nema velike štete

Problemi s Agrokorom za sada nisu ostavili veliki trag na domaćem gospodarstvu. Ceh su jedino platile, značajnim padom profitabilnosti, domaće banke zbog velikih rezervacija na kredite koje su davale tom koncernu i njegovim poduzećima.

U prvih devet mjeseci ove godine banke su ostvarile dobit prije oporezivanja od 2,63 milijarde kuna, ili 47 posto manje u odnosu na 4,96 milijardi kuna realiziranih u istom razdoblju prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

Pritom je zanimljivo kako je, umjesto "vječno" prve Zagrebačke banke, po dobiti ove godine prevlast preuzela Privredna banka Zagreb (PBZ) u iznosu od 916,7 milijuna kuna, što je 27 posto manje nego lani. Razlog tome je što su u PBZ-u ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke porasli s prošlogodišnjih 226,24 milijuna kuna na više od 473,22 milijuna kuna na kraju rujna ove godine, odnosno za više od 109 posto.

Druga po dobiti je Erste & Steiermaerkische banka, koja je imala 700,4 milijuna kuna bruto dobiti (10,5 posto manje nego lani), dok je treća Zagrebačka banka sa 601,2 milijuna kuna dobiti (57,2 posto manje dobiti). Zabi su, međutim, troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosili čak 1,12 milijardi kuna i veći su za 655 milijuna kuna nego lani.

Na četvrtom mjestu je Raiffeisebank Austria s 339,2 milijuna kuna, što je smanjenje za 13,1 posto, a na petom Addiko Bank s dobiti od 123,1 milijun kuna, ili 53,8 posto manjom dobiti nego u rujnu 2017. Zanimljivo je da je i Kreditna banka Zagreb, bivša banka u vlasništvu Agrokora, a trenutno u vlasništvu tvrtki pod suvlasništvom i upravljanjemDubravka Grgića, imala dobit od 14,5 milijuna kuna, što znači da je, bar za sada, uglavnom izbjegla Agrokorove škare. To navodimo u kontekstu činjenice da je od ukupno 27 banaka njih 13 ostvarilo gubitak u prvih devet mjeseci, dakle gotovo 50 posto.

Najmanji gubitak je imala Hrvatska poštanska banka (HPB), od 109 tisuća kuna, koja je prošle godine u istom razdoblju imala dobit od 146,4 milijuna kuna. Najveći gubitak realizirala je Splitska banka, u iznosu od 76,46 milijuna kuna, dok je prošle godine imala dobit od 390,2 milijuna kuna.

Pet stambenih štedionica u prvih devet mjeseci ove godine ostvarilo je ukupnu dobit u iznosu od 52,9 milijuna kuna, što je za 10,2 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.

Banke prodaju loše kredite uz poopust od 77 posto

Podaci HNB-a pokazuju nastavak trenda pada udjela loših kredita koji su krajem rujna pali na 12,51 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), s tim da je na godišnjoj razini ostvaren pad od 2,14 postotna boda.

Od ukupno plasiranih 259,9 milijardi kuna kredita, djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bilo je 32,5 milijardi kuna. Analiza središnje banke je utvrdila i kako su banke u prvih devet mjeseci ove godine prodale oko 5,3 milijarde kuna potraživanja u nominali, čija je kupoprodajna cijena bila 1,28 milijardi kuna, što znači da su prodana uz diskont od oko 77 posto.

Sektorski izračun pokazuje da nefinancijska poduzeća, od 84,6 milijardi kuna ukupnih kredita, imaju 21,9 milijardi kuna loših kredita, što je udjel od 25,92 posto. Pritom kod građevinara taj udjel dostiže 62,97 posto jer, od 8,7 milijardi kuna kredita, na loše plasmane otpada 5,5 milijardi kuna.

Udjel rizičnih kredita kod građana bio je znatno manji, 8,77 posto, tako da je, od 113,5 milijardi kuna kredita, 9,9 milijardi kuna bilo djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Dodatna analiza pokazuje da je, od 47,3 milijarde kuna stambenih kredita, njih 6,5 posto, ili 3,1 milijarda kuna, teško naplativo.

U veljači padaju rate kredita

Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) koju dio banaka u Hrvatskoj koristi kao promjenjiv parametar na postojeće i nove kredite građanima, prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2017., pala je za 0,07 do 0,10 postotnih bodova za kune i 0,13 do 0,16 za eure u odnosu na prethodno tromjesečje.

Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS, najnovija promjena bit će vidljiva na anuitetima koji dospijevaju u veljači iduće godine, a kao i do sada, sve banke koje koriste NRS poslat će svojim klijentima obavijest o utjecaju novog NRS-a na njihove kredite i anuitete.

Od početka primjene do danas, NRS je kontinuirano u padu, tako da su kamatne stope na kredite kod kojih se, primjerice, primjenjuje 12M NRS umanjene u zadnje četiri godine između 1,52 i 2,23 postotna boda za kredite u kunama, te između 1,95 i 2,46 postotnih bodova za kredite u eurima.

Iako je nemoguće točno prognozirati kretanje NRS-a u budućnosti, u Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da u sljedećim tromjesečjima i dalje postoji prostor za pad, jer je NRS najviše povezan s kretanjem kamatnih stopa koje hrvatske banke plaćaju na depozite fizičkih i pravnih osoba, a ne direktno s inozemnim referentnim stopama (na prmijer EURIBOR-om).

Dobit u prvih devet mjeseci

- Privredna banka Zagreb (PBZ) 916,7 milijuna kuna
- Erste & Steiermaerkische banka 700,4 milijuna kuna
- Zagrebačka banka 601,2 milijuna kuna
- Raiffeisebank Austria 339,2 milijuna kuna
- Addiko Bank 123,1 milijun kuna

Naslovnica Biznis