Novosti Biznis

ostaje kontrolni paket

Pozadina razgovora u Budimpešti: Hrvatskoj 25 posto INA-e, ostalo strateškom partneru

ostaje kontrolni paket

Hrvatski premijer Andrej Plenković i Viktor Orban, predsjednik mađarske Vlade ocijenili su, nakon sastanaka održanog u Budimpešti u ponedjeljak, ukupne odnose između dvije zemlje dobrosusjedskim i prijateljskim, te izrazili želju i spremnost za rješavanje otvorenog pitanja INA-e i MOL-a. 

Sastanak je održan u sklopu samita šefova vlada zemalja istočne i središnje Europe i Kine, a tom prilikom je Orban prvi put potvrdio spremnost mađarske Vlade da pomogne rješavanju problema na relaciji Vlada RH - Ina - Mol.
„Imamo odlične političke odnose između dviju vlada i imamo odlične povijesne odnose između dviju nacija. Ne želimo ih trovati pitanjima poput MOL-a i INA-e“, poručio je Orban, dodajući kako Mađarska želi da se to pitanje riješi što prije, na pravičan način.

Pritom je naglasio kako to pitanje u Mađarskoj ne smatraju pitanjem Vlade, već poslovnim pitanjem, ali mađarska Vlada podupire pronalaženje rješenja i spremna je u tome pomoći. Plenković je također potvrdio da postoji jasna politička volja za rješavanje problema, napominjući kako je potrebo pronaći model koji bi bio pravičan, s obzirom na dosadašnja ulaganja s mađarske strane u Inu, ali i na realnu procjenu vrijednosti tih dionica u ovome trenutku.

- Mađarska je spremna postići dogovor koji bi bio pravičan o otkupu MOL-ovih dionica, na način da se zatvori pitanje koje, nažalost, zbog niza okolnosti predstavlja opterećenje u odnosima dvije zemlje - rekao je Plenković.

Međutim, nakon takvih izjava dvaju premijera, pitanje je tko bi u takvom raspletu situacije kupio 49 posto Molovih dionica Ine – hrvatska država ili neki strateški partner. Podsjetimo, premijer Plenković je na Badnjak prošle godine decidirano kazao kako će Hrvatska otkupiti te dionice, potom je rečeno kako će se to financirati novcem koji će se dobiti od prodaje 25 posto HEP-a, zatim je osnovano Povjerenstvo koje je trebalo odlučiti o najboljem modelu za otkup dionica, a zatim je došlo do značajne promjene jer je rečeno kako taj drugi model otkupa dionica može uključiti i novog, vjerojatno stranog strateškog partnera.

A taj novi partner bi mogao kupiti 49 posto Molovih dionica Ine, ali i oko 21 posto hrvatskih dionica Ine, čime bi našoj državi ostao kontrolni paket od 25 posto dionica. Zbog toga Vlada namjerava raspisati "natječaj" za konzultanta koji će procijeniti vrijednost Ine i predložiti neke od modela za otkup tih dionica.

No, tu nije kraj strateškim promjenama u pristupu ovom problemu, jer jeTomislav Čorić, ministar energetike u intervju Novoj TV prije nekoliko dana na pitanje novinarke Sabine Tandare Knezovićo tome "je li prodaja dijela dionica HEP-a rješenje za otkup Ine?" odgovorio kako "ne bi povezivao ta dva procesa.

Eventualna inicijalna javna ponuda dionica HEP-a je proces o kojem treba promišljati na drukčiji način. U jednoj fazi promišljalo se kako isfinancirati, ali ne povećanjem javnog duga, otkup dionica Ine od mađarskog Mola. S vremenom su dozrele neke druge ideje i pronalazak strateškog partnera, posebice u kontekstu činjenice da je energetska pozicija Hrvatske u kontekstu cijele Europske unije sve kompleksnija i mislimo da će Ina puno bolje funkcionirati uz potencijalnog strateškog partnera. U pripremi smo dokumentacije koju ćemo zatražiti od potencijalnih konzultanata da iziđu s prijedlozima pred RH", ustvrdio je tom prilikom Čorić.

Iz tog istupa dalo bi se prilično sigurno zaključiti kako je Vlada odustala od otkupa Molovih dionica novcem dobivenim od prodaje HEP-a, već je mnogo izvjesniji pronalazak strateškog partnera. Na pitanje što očekuje od konzultanata Čorić je rekao da je to "pomoć u procjeni vrijednosti Ine kao kompanije čije dionice želimo otkupiti od mađarskog Mola i pomoć u pronalasku novoga strateškog partnera".

Iz ovog odgovora bi se, pak, moglo zaključiti kako postoji i mogućnost "dvokoraka" u rješavanju problema Ine, a to je eventualno hrvatsko podizanje kratkotrajnog mostnog kredita za kupnju Molovih dionica uvjetovano klauzulom da strateški partner otkupi od Hrvatske te dionice. U prilog scenariju o strateškom partneru idu i riječi Juliete Valls Noyes, američke veleposlanice, koja je nedavno izjavila da je "upoznata s time da postoji načelni interes jedne zapadne tvrtke za MOL-ove dionice Ine. Čiji točno? Informirana sam tako. Neću ništa više o tome reći", odgovorila je tada veleposlanica kojoj uskoro istječe mandat.

Doduše, Igor Sechin, izvršni direktor ruske naftne kompanije Rosnjeft je za Jutarnji list u intervjuu Marka Biočine prije desetak dana kazao da je ta kompanija zainteresirana za kupnju Ine, ali je jednako tako Anvar Azimov, veleposlanikom Ruske Federacije u RH prije desetak dana u intervjuu za talk-show Romana Bolkovića "1 na 1" na HTV-u na izravno pitanje voditelja o tome hoće li ruski kapital ući u Inu odgovorio "vjerojatno ne".

Ako bismo baš morali rangirati moguće scenarije u ovim dinamičnim geopolitičkim i hibridnim situacijama, čini se kako je, za sada, prva opcija da Inu većinsku kupi nepoznati "zapadni strateški partner", druga da je kupi Rosnjeft ili neki drugi ruski igrač, a treća da dionice od Mola kupi Hrvatska.

S tim da ako to ne bi išlo "preko" HEP-a, kako tvrdi Čorić, onda jedine druge opcije koje automatski ne povećavaju javni dug jesu prodaja nekih drugih javnih kompanija ili zaduživanje putem javne tvrtke s posebnom namjenom (SPV-special purpose vehicle) koja bi kao kolateral imala imovinu javnih poduzeća koja nisu dio konsolidirane opće države.

Naslovnica Biznis