Novosti Biznis

svemoć (ne)pogrešive države

Nekad najveći hrvatski obrtnik, pa 'najveći porezni dužnik' dobio bitku desetljeća, a sad bi od države mogao 'utjerati' 200 milijuna kuna: Novac mi nije najvažniji, želim pravedno rješenje cijelog slučaja!

svemoć (ne)pogrešive države
Rapić će, kaže, tražiti i pojedinačnu odgovornost kako oni koji su napravili teške propuste više nikad ne bi došli u situaciju da ponove iste pogreške

Mirko Rapić, nekad najveći hrvatski obrtnik, pa "najveći porezni dužnik" i potencijalno najveći utjerivač dugova od države, dobiva bitku desetljeća.

Upravni sud u Splitu upravo mu je dao za pravo u ključnoj točki dugotrajnog spora s poreznim činovnicima – poništena su rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, i rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave – Područni ured Dalmacija, koja su ignorirala Rapićev zahtjev za utvrđivanjem zastare u njegovu predmetu.

Presuda Upravnog suda je pravomoćna i na nju nije dopuštena žalba, a prvostupanjsko tijelo Porezne uprave upućeno je da donese rješenje kojim će odlučiti o Rapićevu zahtjevu.

Iako presuda djeluje tek kao vraćanje predmeta korak natrag, nije tako. Sud je, naime, naredio Poreznoj upravi da u roku od 30 dana učini ono što godinama izbjegava – da utvrdi relativnu i apsolutnu zastaru prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze, a time onda, posljedično, i zastaru prava na naplatu poreznog duga.

Osporenim rješenjem od 7. prosinca 2015. bio je, naime, odbačen Rapićev zahtjev za utvrđivanje zastare prava na naplatu duga, ali nije odbačen njegov zahtjev za utvrđivanje zastare prava na utvrđenje porezne obveze i kamata. O tome nije odlučeno ni posebnim rješenjem, a to je prethodno pitanje za postupak naplate, stoji u obrazloženju presude u kojemu se ističe da rješenja Porezne uprave "nisu ni pravilna ni zakonita".

Porezni činovnici koji su godinama brutalno griješili i nezakonito postupali više nemaju manevarskog prostora za razvlačenje trakavice i izbjegavanje suočenja s posljedicama vlastitog djela. Laičkim rječnikom rečeno, rješenje Porezne uprave mora konstatirati činjenično stanje – R.L.E. "Mirko Rapić t.p." nema nikakvih financijskih obveza prema državi.

Zvuči nevjerojatno, ali Mirko Rapić od 2006. do siječnja 2016. godine nikada nije dobio nijedno porezno zaduženje, no svejedno mu je naplaćeno nekoliko desetaka milijuna kuna, blokiran mu je račun i de facto mu je onemogućeno normalno poslovanje. Iznos duga koji mu je pripisivan mijenjao se kao na licitaciji.

Ako se porezni činovnici ne ogluše o sudsku presudu (valjda to ipak nije moguće), bio bi završen prvi čin višegodišnje drame. U nastavku bi se lovina pretvorila u lovca, a završni čin trebao bi dovesti i do imena krivaca za ovaj "gorki cirkus".

Još prije nekoliko godina procijenjeno je da bi na ime prava na naknadu štete, izgubljene dobiti te povrata pogrešno, nezakonito i prisilno naplaćenog novca uz pripadajuće zakonske kamate Rapić od države mogao potraživati više od 200 milijuna kuna (danas je taj iznos još uvećan za desetke milijuna).

Rapić godinama kao porezni obveznik opsjeda službenike Porezne uprave i uporno inzistira na tome da mu se precizno utvrdi stanje duga i usklade kartice. Bez uspjeha.

Potpuno iziritiran odnosom poreznika, koji su uporno ignorirali njegova nastojanja, znao je odbiti napustiti prostorije Porezne uprave do dolaska policije, iz protesta, ali i potrebe da se to njegovo nastojanje evidentira barem u policijskom zapisniku.

Cijeli slučaj izišao je u javnost objavom liste poreznih dužnika ("lista srama"). Mirko Rapić bio je na prvome mjestu s dugom većim od 50 milijuna kuna, a potom, korekcijom, od 42 milijuna. Šokiran, upozoravao je na nevjerodostojnost liste i isticao da je Porezna uprava zaduživala pogrešnog poreznog obveznika i takvim postupcima izgubila potraživanja koja navodi.

Ubrzo je Nagodbeno vijeće Fine Trgovačkom sudu u Zadru – Stalnoj službi u Šibeniku podnijelo prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka radi brzog namirenja vjerovnika. Sud je, međutim, u postupku utvrdio da stečajni dužnik (Mirko Rapić t.p.) nema dospjelih obveza te je obustavio postupak.

Problem su zakuhale, pogreškom ili neznanjem, porezne ispostave još 2006. godine. Obrt R.L.E. prešao je tada vrijednost prometa iznad određenog iznosa, pa je po sili zakona morao promijeniti pravni oblik, odnosno obaviti novu registraciju i staviti obrt u mirovanje.

Da bi izvršio takvu promjenu, morao je platiti sve obveze prema Poreznoj upravi proizišle iz obrta. Registriran je u pravni oblik "trgovca pojedinca". Novi pravni subjekt R.L.E. t.p. počeo je poslovati nastavljajući poslovanje obrta.

Porezna uprava, tko zna zašto, nije prihvatila izmjenu pravnog oblika te je zaduženja knjižila na Mirka Rapića kao fizičku osobu, negirajući subjekt poslovanja. Rapić je tražio objašnjenja i upozoravao na nelogičnosti jer su zaduženja bila neispravna i nezakonita. Novčana sredstva kojima je raspolagao "R.L.E. trgovac pojedinac" poreznici oduzimaju, uplaćuju i knjiže na obrt.

Porezna uprava pogriješila je u utvrđivanju i identifikaciji poreznog obveznika, odnosno u utvrđivanju i identifikaciji jamačko-dužničkog odnosa. Zamijenila je uloge tako da je negirala postojanje dužnika, a porezne obveze zaduživala na jamca. To je dovelo do paradoksalne situacije da dužnik ima preplaćene porezne obveze i potražuje 456.000 kuna od Porezne uprave, a jamac dug u iznosu od više desetaka milijuna kuna.

Rasplet se konačno nazire. Nakon silnih godina Mirko Rapić sigurno neće odustati od zadovoljštine za oduzetu imovinu, dio propuštenih poslova i urušavanje poslovnog ugleda. Kad se postupak završi, kaže, tražit će i pojedinačnu odgovornost, kako oni koji su napravili teške propuste više nikad ne bi došli u situaciju da ponove iste pogreške.

– Učmali rad, nepoštovanje propisa i skrivanje poreznih spisa ne smiju ostati nekažnjeni. Novac mi nije najvažniji, želim pravedno rješenje cijelog slučaja – kaže Rapić.

Za pogreške i nezakonitosti, nečinjenje i prikrivanje dosad nitko nije proglašen krivim, a posljedice je snosio samo poduzetnik i državni proračun. U pitanju su stotine milijuna kuna i stotine radnih mjesta, ali činovnici ostaju netaknuti izvan i iznad zakona.

Nikada ova država neće donijeti "lex Rapić", ali bi "slučaj Rapić", bizarni primjer bahate svemoći nepogrešive države, koja preko poreznih činovnika čini ogromnu štetu, mogao barem zaoštriti pitanje poslovne i kaznene odgovornosti onih koji odlučuju o životima i novcu poreznih obveznika pod velom porezne tajne i s neograničenim pravom da nekažnjeno griješe.

Naslovnica Biznis