Novosti Biznis

neravnopravan odnos

Otkrivamo uzroke krize u Agrokoru: Nijemci Lidlu davali kredite s 1 posto kamate, a Todorić se kod istih banaka morao zaduživati i po 20 posto!

neravnopravan odnos

Ivici Todoriću i njegovu Agrokoru dogodilo bi se sve isto i da nije kupio Mercator, ali samo tri godine kasnije – komentirao nam je jučer jedan od iskusnijih hrvatskih bankara.

Slično razmišlja i njegov mlađi kolega iz jedne od stranih banaka koje posluju u Hrvatskoj.

- Ne radi se samo o jednom lošem poslovnom potezu, već nekoliko njih koji su se događali u nizu. Mercator je svakako bio njegova slijepa fiksacija u jednom trenutku – kazao nam je.

Po njima, u "deal" s ruskim bankama do jučer najuspješniji domaći biznismen ušao je onog trenutka kada se više nije mogao zaduživati ni u Hrvatskoj, a ni na Zapadu, što kroz kredite, što kroz obveznice, ali drže da to nikako nije bilo presudno za ishod kojemu svjedočimo posljednjih tjedana.

Time odbacuju priče koje se mogu čuti u nekim poslovnim krugovima, ali i široj javnosti, a po kojima je Moskva svjesno ciljala u kičmu hrvatskoga gospodarstva zbog naših upletanja u ukrajinsku krizu ili povećanja svoje moći na Balkanu u trenutku kada se na globalnoj razini ponovno dijele karte.

- Da je Agrokor imao iste kamate kao njegovi zapadni konkurenti, oni danas ne bi bili dužni ni kune. Postoje izračuni koji to jasno pokazuju i koje sam vidio na svoje oči - kaže naš prvi sugovornik i nastavlja:

- Njemačka država dala je Lidlu 500 milijuna eura kredita s jedan posto kamate, a Todorić se kod tih istih banaka morao zaduživati po 8 do 15 posto, nerijetko i 20 posto. Držim da je glavni problem u našoj monetarnoj politici. Da se ona vodila kako treba, uvela bi se granična pričuva, pa se ne bi strane banke zaduživale za uvoz njihove robe.

Nikako u stečaj

- Osim toga, čista je floskula da kod nas postoji bankarsko tržište. Radi se prije o čistom kartelu, koji dogovori da će pratiti Hrvatske autoceste ili državu sa 7 posto, a Todoriću naplate 15 posto. Ako Austrija ima 700 banaka, kod nas bi ih razmjerno veličini trebalo biti 400. Da ih je barem i sto, onda bi tržište bilo to koje regulira kamatu. Ovako se svelo na dogovor tih velikih stranih igrača u bankarstvu. HNB im je išao na ruku neograničavanjem aktivne kamate, pravdajući kako, eto, tržište regulira kamatu, a tržišta nema. Mislim da to nije neznanje, nego namjera – ističe naš sugovornik.

Skreće pozornost i na poslovanje inozemnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i njihove iskazane gubitke.

- Imate primjer Mađarske, gdje je Orban rekao da oni trgovci koji u roku od tri mjeseca ne budu radili u plusu, moraju napustiti njihovo tržište. Radilo se o nelojalnoj konkurenciji – ističe, upozoravajući da ne treba zanemariti kako su Todorićeve tvrtke cijelo vrijeme bili opterećene s 30 posto viška zaposlenih.

- Čuvao je socijalni mir, ali ne toliko za sebe koliko za državu. Kada u konačnici zbrojite to s višestruko preplaćenim kamatama, nenormalnim uvozom i još čitavim nizom stvari, onda se ništa drugo nije ni moglo očekivati u konačnici. Todorić je cijelo vrijeme mislio da je dovoljno velik da ga neće sustići ti računi i tu se očito preračunao – analizira jedan od bankara.

Kakva sudbina očekuje Ivicu Todorića, a kakva njegov Agrokor?

- Agrokor neće propasti, ali Todorić mu više neće biti vlasnik – odgovor je koji smo dobili od našeg sugovornika s dugim stažem u svijetu financija.

- Dvije ruske banke, Sberbank i VTB kao najveći vjerovnici ne smiju dopustiti da Agrokor propadne, u suprotnom će se one naći u priličnim problemima. Jedna je solucija da oni svoja potraživanja ne moraju nužno pretvoriti u vlasnički udio, ali ih onda mogu prodati nekome drugome.

Druga je solucija za njih da polovicu potraživanja pretvore u kapital, dionice, a drugu bi servisirao Agrokor vraćajući je u budućnosti iz svog poslovanja. Nikome, znači, ni bankama, ni dobavljačima, ne odgovara stečaj jer s njim svi gube. Zato su djelomični otpis dugova, njihov reprogram na 10-15 godina i utjecaj koji će imati na poslovanje odreda najbolje rješenje za sve vjerovnike – dobili smo pojašnjenje.

 

Bez njega nema prehrane

Bankari ne daju baš velike šanse Vladinu pokušaju sa Zakonom o postupku izvanredne uprave, čiji se nacrt trenutačno dovršava.

- Iskustvo nas uči da svaka prisilna uprava u našim prilikama znači rasprodaju imovine, proviziju. Svatko može nešto što vrijedi 60 milijuna ili milijardi prodati za 10. Na koncu će opet država biti na gubitku jer bez Agrokora nema mjesta za Podravku, Kraš i ostale na policama, nema više ni hrvatske prehrambene industrije – poručuju.

 

Naslovnica Biznis