Novosti BiH

200 NA SAT

Na mjestu ostali mrtvi: mladići iz BiH sletjeli s ceste pa se zabili u betonsku ogradu, nekoliko sati prije se hvalili snimkom jurnjave

200 NA SAT

Rođaci Enes (21) i Ahmed Muratović (21) poginuli su u teškoj prometnoj nesreći kod Živinica u BiH, a šesnaestogodišnjak koji se s njima nalazio u Passatu teško je ozlijeđen i prebačen u bolnicu u Tuzli.

Nesreća se dogodila kada je automobil kojeg je vozio Enes sletio s ceste i udario u obližnju betonsku ogradu, javljaju Nezavisne novine.

Enesov suvozač bio je Ahmed, a tijela stradalih rođaka satima su izvlačili vatrogasci iz smrskanog automobila.

Ahmed Muratović je samo nekoliko sati prije tragične nesreće na Instagramu objavio video na kojem se vidi da su se vozili brzinom od oko 200 kilometara na sat po skliskom kolniku.

Policija i dalje utvrđuje uzrok nesreće, a sumnja se kako je uzrok upravo velika brzina neprilagođena uvjetima na cesti.

U Hrvatskoj broj nesreća koje su skrivili pijani vozači porastao za više od 15 posto
 

Broj prometnih nesreća koje su skrivili pijani vozači porastao je u ovogodišnjih prvih deset mjeseci za 15,5 posto, u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj nesreća koje su skrivili mladi pijani vozači u istom vremenu porastao za 20 posto, pokazuju podaci MUP-a, predstavljeni na skupu o konzumaciji alkohola i sigurnost prometa.

Podaci koje je iznio Darko Grac iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije pokazuju također da su alkoholizirani vozači u prvih deset mjeseci ove godine skrivili 3659 prometnih nesreća u kojima je poginulo 70 osoba, dok ih 2060 teže ili lakše ozlijeđeno.

Osim toga, dodao je Grac, alkoholizirani vozači skrivili su svaku četvrtu nesreću u kojoj je neka osoba izgubila život, dok su mladi pijani vozači skrivili otprilike četvrtinu prometnih nesreća s poginulima koje su skrivili svi alkoholizirani vozači i svaku petu nesreću od ukupnog broja nesreća.

Od 70 poginulih u prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači, njih 46 je stradalo u nesrećama koje su izazvali vozači s koncentracijom alkohola višom od 1,5 promila. Osim toga, od svih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači najveći broj zabilježen je uslijed prebrze ili neprilagođene vožnje, pokazuju MUP-ovi podaci.

Smanjivanju 'crnih brojki' trebao bi doprinijeti Zakon o sigurnosti cestovnog prometa po kojem se na izvanredni liječnički predmet šalje svaki vozač uhvaćen s više od 1,5 promila alkohola u krvi, kao i vozači uhvaćeni tri puta pijani i zbog toga pravomoćno osuđen bez obzira na količinu alkohola.

Grac kaže da je kao u većini pokazatelja u ovoj godini došlo do blagog rasta prometnih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači zbog čega će policija maksimalnu pozornost posvetiti sprječavanju alkoholiziranosti, nepoštivanja dopuštene brzine, nekorištenja pojasa i upotrebe mobitela.

S obzirom da je preporuka EU da se svaki peti vozač testira na alkohol jednom godišnje, novinari su pitali Graca koliko je u Hrvatskoj testirano vozača, no odgovorio je da takve pokazatelje nemaju, ali imaju podatak po kojem je ove godine utvrđeno nešto više od 36 tisuća prekršaja alkoholiziranosti.

Tajnik udruge Sigurnost u prometu Georg-Davor Lisicin rekao je, pak, da je Europska unija došla do zaključka kako je najučinkovitija mjera suzbijanja pijane vožnje kombinacija prevencije edukacije i represije.

Predlaže se stoga povećanje broj kontrola i njihovo provođenje u blizini mjesta konzumiranja alkohola i tijekom cijele godine, a ne kako se najčešće dogodi oko Martinja i Božića te smanjivanje dopuštene granice alkohola za amatere na 0,2 promila.

Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti rekao je, temeljem provedenog istraživanja, da su klasične crne točke za pješački promet u Zagrebu glavne gradske ulice uz gusto naseljena mjesta, kao što su Ilica, Savska, Vukovarska čemu treba pridodati područja oko bolnica i trgovačkih centara.

Za biciklistički promet opasna mjesta su glavni biciklistički koridori koji se križaju sa sporednim ulicama, kao što je Slavonska avenija na raskrižju s Nehajskom ulicom, Savska cesta za koju su karakteristične lokacije na kojima nema izgrađene biciklisičke prometnice, staze ni trake te Heinzlova na raskrižju s Podaupskom.

Nalet vozila na pješaka učestalo se događaju na onim prometnicima koje imaju veliki intenzitet pješačkog i motornog prometa, ali i na mjestima bez semafora.  Rizik dodatno pojačava ako takve prometnice imaju dva ili više prometnih traka u jednom smjeru, upozorio je Ćosić.

Stručni skup ''Značaj konzumacije alkohola na sigurnost cestovnog prometa'' organizirala je udruga Sigurnost u prometu u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Fakultetom prometnih znanosti u sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti.

Hina

Naslovnica BiH