Novosti BiH

korak ka istinskom pomirenju

Komemoracija u Srebrenici: 'Srbi, prihvatite istinu i prestanite nijekati genocid'

korak ka istinskom pomirenju

Pomirenje u Bosni i Hercegovini moguće je samo na temelju iskrenog priznanja krivnje za počinjene ratne zločine među kojima je najgori bio genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 1995. godine, istaknuli su u utorak sudionici komemoracije održane u memorijalnom kompleksu Potočarima gdje su se ponovno okupile tisuće ljudi kako bi odali počast za više od osam tisuća ubijenih prije 22 godine.

"Pomirenja i bolje budućnosti neće biti sve dok u potpunosti ne bude poražena ideologija koja je kreirala genocid u Srebrenici. Zato danas s ovog svetog mjesta još jednom upućujemo poziv srpskom narodu i njegovim političkim predstavnicima, vjerskim i intelektualnim elitama da prihvate istinu i prestanu nijekati genocid koji je ovdje počinjen, da konačno učine taj korak ka istinskom pomirenju i boljoj budućnosti za sve nas", kazao je u govoru na komemoraciji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Ta istina, kako je istaknuo, traži od srpskog naroda da prestane poklanjati svoje povjerenje onima koji nude izmišljene mitove i vode u sukobe i kojima narod treba samo kao suučesnik u zločinu.

Izetbegović je upozorio kako takvi nijekanjem ratnih zločina i dodjelom odličja ratnim zločincima vrijeđaju i preživjele ali i mrtve a uz to "nastavljaju svakodnevno prijetiti otcjepljenjem dijela BiH".

"Poručujemo im da u tome neće uspjeti", kazao je Izetbegović ističući kako mjesta masovnih zločina poput Srebrenice i Tomašice kod Prijedora, mjesta koja su na području teritorija Republike Srpske, nikada neće biti ništa drugo nego sastavni dio BiH.

Kazao je kako su odredi smrti zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića u Srebrenici ciljano pogubili na tisuće zarobljenih muškaraca i dječaka želeći zatrijeti postojanje cijelog jednog naroda.

"Sva krivnja Damira Suljića koji je imao 15 i Alije Salihovića koji je imao 72 godine čije ćemo kosti sahraniti u Potočarima je ta što su bili muslimani-Bošnjaci i što su rođeni u Srebrenici", kazao je Izetbegović podsjećajući na predstojeći pokop 71 žrtve srebreničkog genocida.

Poručio je kako i nakon svega toga Bošnjaci "preziru ideju nasilne osvete" čime ujedno nude izlaz iz začaranog kruga zla.
"Naša osveta je jedino borba za pravdu i istinu", kazao je Izetbegović pozvaši da Srebrenica postane mjesto pomirenja.

Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carmel Agius kazao je kako su on i njegove kolege proteklih četvrt stoljeća nastojali odlučno služiti pravdi i pri tom posebice utvrditi razmjere i karakter zločina u Srebrenici.

"Tisuće muškaraca i dječaka Bošnjaka ubijeni su i bačeni u masovne grobnice koje su izmještane sve dok ih nismo pronašli. Počinitelji tih užasnih zločina znali su što rade i činili su sve u pokušaju da prikriju svoje zločine no istina će kao i ulje kad tad isplivati na površinu", kazao je Agius ističući kako je ponosan jer je upravo ICTY doprinio da istina o genocidu bude otkrivena i potvrđena brojnim sudskim presudama.

Upozorio je kako unatoč tome još uvijek ima puno onih koji niječu karakter i razmjere genocida a njima je poručio kako takvim nečasnim postupcima ne mogu dovesti u pitanje potvrđene činjenice.

"Vi koji niječete nikada nećete uspjeti prikriti razmjere zločina", poručio je predsjednik Haaškog tribunala ističući da će djeca i unuci takvih jednoga dana doznati istinu a onda će svoje roditelje pitati što su im to još pokušavali prikriti.


Onima koji su zločine preživjeli poručio je pak kako ne smiju dopustiti da ih negatori genocida uvuku u zamku trajne mržnje.
"Istina treba biti katalizator koji će ujediniti ljude u BiH u pravcu pomirenja", zaključio je sudac Agius.

Numan Kurtulmus, zamjenik premijera Turske, kazao je kao je obljetnica srebreničkog genocida prilika i za samopreispitivanje i podsjetnik da se i danas širom svijeta ponavljau slični zločini.

"Pitanje je zašto ne učinimo nešto da se takvo što prestane zbivati", kazao je Kurtulmus.

Poručio je kako Turska vidi BiH "kao svoj dio". "Ako se vama nešto dogodi... i naš narod zajedno s vama pati", kazao je turski dužnosnik.

Voditelj delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako se mračni dani 1995. godine ne smiju zaboraviti, posebice u svjetlu današnjih izazova diljem svijeta.

"Zajednička je dužnost svih nas kao Europljana... pamtiti što se ovdje dogodilo", kazao je Wigemark podsjećajući kako se cijela ideja EU-a temeljila na odlučnosti da se strašni zločini počinjeni u Drugom svjetskom ratu nikada ne ponove a u tome je Unija zakazala upravo u slučaju BiH.

Voditelj misije OESS-a u BiH Jonathan Moore je podsjetio kako je u Srebrenici počinjen najveći ratni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Kazao je kako se uz odavanje počasti žrtvama mora voditi više računa i o preživjelima i pri tom inzistirati na istini o onome što se zbilo. 

"Najoštrije osuđujemo relativiziranje i nijekanje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca", kazao je Moore dodajući kako u javnom životu ne može biti mjesta za ratne zločince.

Ćamil Duraković, predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 22. obljetnice genocida, upozorio je kako se Bošnjacima na teritoriju RS i danas uskraćuju elementarna prava poput onoga na školovanje na vlastitom jeziku. Zatražio je od svih poduzimanje koraka kojima će se osigurati da prestane veličanje ratnih zločinaca i vrijeđanje preživjelih te dostojanstva.

"Nećemo odustati i nećemo otići", poručio je Duraković dodajući kako će Bošnjaci učiniti sve da se njihovoj djeci ne ponovi ono što se zbilo 1995. godine.

Većina inozemnih izaslanstava na ovogodišnjoj komemoraciji u Srebrenici bila je zastupljena na razini akreditiranih diplomatskih predstavnika a hrvatsko je predvodio veleposlanik Ivan Del Vechio.

U Srebrenicu nije došao nitko od predstavnika srbijanske vlade no zato su tamo stigli lideri oporbe Nenad Čanak i Čedomir Jovanović.

Obojica su novinarima kazali kako je obveza Srbije suočiti se s tim da je u Srebrenici počinjen genocid i da nijekanje te činjenice neće umanjiti razmjere tog strašnog zločina.

"Ovo nije pitanje vjere ni nacije nego odnosa prema ljudskim bićiima. Ovaj genocid mora ući u školske programe u svim zemlja a posebice u Srbiji, mora se raspetljati to klupko mržnje", kazao je Čanak ističući kako su politikanstvo i relativiziranje zločina "najgnusniji vid odnosa prema žrtvama". 

Nakon komemoracije u memorijalnom centru u Potočarima na groblju na kojemu već počivaju tijela više od šet i pol tisuća ubijenih bit će pokopani posmrtni ostaci još 71 žrtve genocida pronađeni nakon rata u masovnim grobnicama.

Naslovnica BiH