Novosti BiH

'Prijetili su mi'

Bojnik HVO-a Jašarević optužuje Tužiteljstvo BiH: Tražili su da lažno svjedočim protiv Gotovine i Jelića

'Prijetili su mi'

U BiH se rat i danas vodi, samo drugim sredstvima - preko medija, podizanjem dvojbenih optužnica i sudskim procesima u kojima se jednima sudi po jednom kaznenom zakonu a drugima po drugom, blažem.

To se može vidjeti i u slučaju zapovjednika HVO-a Zdenka Andabaka, koji je bio optužen od Tužiteljstva BiH, da bi ga nakon dugotrajnog procesa proteklih dana Sud BiH oslobodio optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1993. godine u livanjskom selu Grborezi.

Protiv Andabaka se vodi još jedan postupak u kojem ga se tereti da je u okviru širokog i sustavnog napada HVO-a i Vojne policije HVO-a, usmjerenog protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti općine Livno, u razdoblju od travnja 1992. do srpnja 1993. godine, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Vojne policije HVO-a privodio civilno stanovništvo srpske nacionalnosti u prostorije škole "Ivan Goran Kovačić" u Livnu.

Pola godine zatvora

U tom procesu, u kojem je Andabak oslobođen, sud BiH osudio je Muamira Jašarevića i Seada Velagića na ukupno dvije i pol godine zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u Livnu. Jašarević je osuđen na godinu i šest mjeseci za nečovječno postupanje prema dvojici zatvorenika i mučenje jednog, kao izvršitelj i suizvršitelj.

Sudsko vijeće je utvrdilo da su ova djela Jašarević i Velagić počinili kao pripadnici Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Livno. Nezadovoljan presudom, Jašarević je uputio otvoreno pismo u kojem detaljno opisuje kakve je sve muke prošao suočavajući se s Tužiteljstvom BiH:

- Kako bih se branio sa slobode, morao sam založiti obiteljsku kuću jer su mi odredili pritvor do tri godine. U jesen 2016. godine pred kuću mi dolazi lokalna policija i obavještava me da se javim FMUP-u radi davanja izjave. Uzimanje moje izjave u svojstvu svjedoka na sve je više sličilo nego na to. Između svega ostalog prijetili su mi, ako ne svjedočim protiv generala Ante Gotovine i Zlatana Mije Jelića, da će mi natovariti još jedan UZP, pitali zašto ih štitim više nego svog oca itd. Na to sam im odgovorio da su to časni ljudi i da nemam što drugo reći.

To nedolično, neprofesionalno i nekorektno ispitivanje trajalo je četiri sata, a koliko sam rastresen bio poslije toga najbolje zna moja supruga - piše u otvorenom pismu Jašarević, dodajući da je sve ove godine podnosio pritvor, pritiske i prijetnje.

Iznuda za blažu kaznu

Ovdje treba podsjetiti da je u travnju Policijska uprava Trebinje navodno dostavila Tužiteljstvu BiH izvješće protiv generala Ante Gotovine zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv čovječnosti na području općine Livno tijekom 1992. Moguće je da se "dokaze" protiv generala Gotovine pokušalo "iznuditi" za blažu kaznu ili oslobađajuću presudu Jašareviću, a da zauzvrat tereti svojim svjedočenjem Gotovinu.

Istina, general Gotovina je 1992. godine, nakon ranjavanja i oporavka, nakratko bio zapovjednik HVO-a Livno. Prvi zapovjednik Livanjske brigade HVO-a bio je Sreten Bego, kojeg je u svibnju 1992. zamijenio upravo Gotovina. Nakon što se Gotovina u rujnu 1992. vratio u Hrvatsku, na njegovo je mjesto postavljen Stanko Vrgoč, koji je Livanjskom brigadom zapovijedao do 1994. godine.

Srpska optužnica protiv generala Gotovine u javnosti se pojavila točno 25 godina otkako se dogodila bitka za obranu Livna. Dana 13. travnja 1992. napadom srpskih snaga na planinski prijevoj Korićinu između Livna i Glamoča započela je bitka za Livno. Cilj srpskog napada bio je ovladati Livnom i spojiti se sa snagama u dolini Neretve. Ostvarenje ovih planova dovelo bi u vrlo tešku situaciju cijelu Dalmaciju i Split, a u gotovo bezizlaznu Hrvate Hercegovine i središnje Bosne.

Politikantska odluka

Jašarević navodi da je 14. lipnja prvostupanjskom presudom Suda BiH proglašen krivim te da je Sud prihvatio svjedočenja trojice oštećenih, iako su izjavili da njega nisu poznavali, već da su naknadno čuli da je to bio on.

- Moje dokaze da uopće nisam bio ni blizu općine Livno sud nije prihvatio. Ova odluka suda me je zaprepastila jer nakon dokazivanja da nije bilo UZP-a i zapovjedne odgovornosti, a što se odnosilo na 17 točaka, ova odluka sliči na politikantsku. Ne mogu se pomiriti s oznakom ratnog zločinca jer uistinu to nisam i ne želim biti. Borit ću se do zadnjeg jer želim da istina pobijedi - napisao je u otvorenom pismu Jašarević.

Naslovnica BiH