More Vijesti

SUBVENCIJE I KONCESIJE

Jadrolinija obara rekorde s 12 milijuna putnika

SUBVENCIJE I KONCESIJE

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta imenovan je prije svega mjesec i pol dana, a po preuzimanju dužnosti najavio je da se neće susprezati od donošenja teških odluka i držanja pravog smjera razvoja i podizanja efikasnosti poslovanja. Sopta je relativno nepoznat hrvatskoj javnosti, iako ima zanimljiv životopis. Radio je u propalom Croatia Lineu, bio je zamjenik ministra vanjskih poslova 2004. i 2005. godine zadužen za razvoj gospodarske diplomacije, a zatim je uglavnom radio kao menadžer u osiguravajućim društvima.

Godine iskustva u visokom menadžmentu, vođenju međunarodnih i nacionalnih poslovnih projekata, kao i iskustvo u diplomaciji smatra ozbiljnim temeljem za zahtjevan profesionalni izazov koji ga čeka. Kao pridošlica u kompaniju još uvijek hvata konce i u fazi je upoznavanja sa svim detaljima poslovanja Jadrolinije, ali to ne znači da već nema definirane najvažnije ciljeve u četverogodišnjem mandatu.

Kako Jadrolinija danas izgleda u brojkama, gdje je tvrtka po broju prevezenih putnika i vozila u svjetskim relacijama?

- Jadrolinija je danas lider hrvatskog pomorstva, kompanija koja ove godine slavi 70 godina, koja je iza sebe ostavila značajan trag u hrvatskom pomorstvu, ali i koja ucrtava smjernice budućih trendova. Jadroliniju čine njezini zaposlenici, njih oko 1700 od čega oko 75 posto pomoračkih zvanja i 50 brodova bijele flote. Prometujemo na ukupno 34 linije u domaćem prometu i četiri međunarodne linije povezujući Italiju i Hrvatsku te Italiju i Crnu Goru. Međutim, Jadroliniju čine i njezini putnici koji su zajedno s posadama duša naših brodova. Svi trenutni pokazatelji govore kako ćemo ove godine prevesti oko 12 milijuna putnika, što će biti rekordan promet. Samo u razdoblju sezone, od svibnja do listopada ove godine, brodovi Jadrolinije prevezli su ukupno 8,6 milijuna putnika i 2,1 milijun vozila što predstavlja povećanje od 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, sveukupni kapacitet bijele flote od oko 30.000 putnika i 4.000 vozila svrstava Jadroliniju u top 10 svjetskih linijskih putničkih brodara. Sve navedeno daje kredibilitet izjavi kako je Jadrolinija lider hrvatskog pomorstva, ali i značajan brodar na svjetskoj razini.

Očekujemo rast prihoda

Rekordna sezona je odrađena, prati li povećanje prihoda i racionalizacija poslovanja odnosno smanjenje troškova?

- Obzirom na rast broja putnika i vozila, očekuje se i rast prihoda, međutim finalni obračun bit će dostupan s obračunom knjigovodstvene godine. Pokazatelji su u ovom trenutku pozitivni, a trendovi očekivani kako na prihodovnoj tako i na rashodovnoj strani što predstavlja temelj za realizaciju strateških ciljeva kao što su obnova flote čime će se dodatno unaprijediti sigurnost i kvaliteta prijevoza.

U kolikoj mjeri "Jadrolinija" još ovisi o državnim potporama, kolike su one ukupno u ovoj godini? Je li točna procjena da je samo pet trajektnih linija tržišno isplativo?

- Nije točno reći da Jadrolinija ovisi o državnom proračunu. Riječ je o kompaniji koja posluje slobodno na tržištu kao i svi ostali brodari. Sustav linijskog pomorskog prometa na Jadranu organiziran je tako da svaki brodar s regulatornim tijelom, Agencijom za obalni linijski pomorski promet, ima potpisan ugovor za održavanje svake pojedine linije. Održavanje linije se ugovara temeljem provedenih javnih natječaja, a država definira budžet za održavanje svih linija.

Najbolja ponuda, odnosno, brodar ugovara održavanje linije te je račun vrlo jasan. Ukoliko linija bilježi gubitke, odnosno kada je riječ o nerentabilnoj liniji, država brodaru nadoknađuje opravdani gubitak. Ovakav sustav potpora je neophodan i omogućava život i razvoj otoka. Ukupni proračun za 2017. godinu za linijski pomorski promet u RH iznosi 310 milijuna kuna. Dodatno, u ukupnoj strukturi prihoda Jadrolinije vidljivo je kako iz koncesijskih ugovora dolazi tek 27 posto prihoda, stoga se ne može govoriti o ovisnosti o državnom proračunu.

Planira li se "Jadrolinija" još značajnije uključiti u natjecanje za održavanje brzobrodskih linija?

- Sukladno mogućnostima i raspoloživim brodovima, Jadrolinija se javila na objavljeni natječaj za brzobrodske linije te su naše ponude izabrane za svaku liniju za koju smo se prijavili. Zbog toga smo iznimno zadovoljni te se spremamo za novi krug natječaja za preostale brzobrodske linije. Jadrolinija u svakom trenutku daje svoje najbolje ponude uz poštivanje načela odgovornog gospodarstvenika.

Pomlađivanje brodovlja je važan cilj. Koji brodovi su spremni za rashod, čime će flota u narednom kratkoročnom razdoblju biti ojačana?

- Modernizacija flote zadatak je broj jedan. Trenutno analiziramo stanje svih brodova u floti, očekujemo i završetak koncesijskih natječaja, i redovito razgovaramo s pomorskim stručnjacima i projektantima. Svakako je potrebno zamijeniti najstarije brodove u floti te obnoviti flotu za brzobrodske i međunarodne linije.

Pomladit ćemo flotu

Kakva je situacija s putničkim brodom vrijednim 50 milijuna eura kojega projektira poljska Remontowa? Koja će biti njegova namjena ako se sagradi?

- Detaljno razmatramo ovaj ambiciozan projekt te ispitujemo kako najbolje zadovoljiti potrebe naših putnika i otočana na linijama prema vanjskim otocima. Kao što sam ranije istaknuo, modernizacija flote je naš strateški cilj, pa se tako i ovaj projekt detaljno sagledava kako bismo što ranije mogli donijeti smjernice daljnjih aktivnosti.

Od bivše Uprave naslijedili ste strateški dokument razvoja kompanije u kojem se predviđa do 2027. nabavka čak 26 brodova od čega su 23 novogradnje. Taj program obnove flote vrijedan je čak 281 milijun eura. Smatrate li taj plan realnim??

- Osnovna ideja je da Jadrolinija na najvažnijim linijama ima brže, mlađe, veće i komfornije brodove nego danas, ali i da osigura dostupnost do svakog otoka na što ugodniji i efikasniji način. Brojke će se morati revidirati i uskladiti. To jest ambiciozan plan te je za konačnu procjenu potrebna temeljita stručna analiza.

Kakvi napori se ulažu u poboljšanje kvalitete usluga?

- Cilj je modernizirati uslugu Jadrolinije u smislu da ona bude jednostavnija i komfornija za svakog našeg putnika, od otočana koji su s nama tijekom cijele godine do turista koji su tijekom sezone s nama u milijunskom broju. Različitim detaljima, povećanjem razine i raznolikosti ugostiteljske usluge na brodovima, informiranjem o turističkoj ponudi, bržom i jednostavnijom kupnjom karata, dostupnijim informacijama oko pristaništa i organizacije ukrcaja u lukama, nastojat ćemo biti prijatelj svakom putniku. Digitalizacija je svakako smjer budućeg razvoja kojem se treba posvetiti. Nastavljamo s razvojem projekta "e-Jadrolinija" i s korištenjem svih online platformi i kanala prodaje kako bismo olakšali putnicima kupnju karata i dostupnost svih potrebnih informacija.

Gledamo i izvan Jadrana

Razmišlja li se u ekološkom pravcu?

- Moramo biti svjesni kako Jadrolinija već danas posluje sukladno sukladno normama i zakonima Europske unije te razrađenom Planu gospodarenja otpadom. Mali broj ljudi zna kako upravo Jadrolinija danas za svoje brodove koristi najčišće gorivo, eurodizel s manje od 0,01 posto sumpora, čime zadovoljava u svijetu najstrože ekološke standarde.

Također, Jadrolinija godišnje zbrine preko 800 tona različitih vrsta ulja i maziva, preko četiri tone filtera za ulje na brodovima, oko 10 tona zauljenih voda iz radionica… Mnogo je još brojki i podataka koji potvrđuju kako Jadrolinija posluje na "plavo-zelenoj" osnovi, ali svakako treba raditi i na daljnjem razvoju ideja koje su ekološki prihvatljive.

Postoji li u vašim planovima i mogući iskorak Jadrolinije na tržišta izvan Jadrana?

- Jadrolinija u svojim razmišljanjima nije ograničena na područje Jadrana te aktivno prati i ostala tržišta. Sukladno analizi postojeće situacije, kako unutar kuće, tako i na tržištu, napravit ćemo akcijski plan za buduće razdoblje te tako osigurati spremnost za poslovne poduhvate kako to bude potrebno.

Kakva je bliska vlasnička budućnost Jadrolinije, kao državne tvrtke ili je poželjan proces privatizacije i traženja strateškog partnera bilo manjinskog ili većinskog? Kakav bi oblik privatizacije inače bio najoptimalniji za Jadroliniju?

- Jadrolinija je kompanija od strateškog i razvojnog značaja za Republiku Hrvatsku, a pitanje vlasništva je pitanje koje Vlada Republike Hrvatske, kao vlasnik Jadrolinije, prema mojim informacijama u ovom trenutku ne razmatra.

 

VRAĆANJE DUŽOBALNE LINIJE
Tražimo brod za liniju Rijeka-Split-Dubrovnik

Vlada je donijela odluku o ponovnom uspostavljanju skupe i nerentabilne dužobalne linije Rijeka-Split-Dubrovnik, i to kroz cijelu godinu, s brodom koji će imati minimalni kapacitet od 650 putnika i 70 vozila. U proračunu je za tu liniju predviđeno čak 40 milijuna kuna subvencije. Ima li Jadrolinija brod za održavanje takve linije, razmišlja li se o odustajanju zbog nerentabilnosti i previsokih troškova?

- Pozitivna je odluka resornog Ministarstva kojim se najavljuje vraćanje dužobalne linije. Vjerujem kako dužobalna linija može pronaći svoju nišu na tržištu, a za to su potrebna nova rješenja i poslovni modeli. Različite su opcije moguće, a intencija je pronaći financijski održiv model. Svakako je riječ o liniji koja uz definiranje karaktera linije, atraktivnih luka ticanja i dobre ponude na samom brodu, uz dobru prodaju i marketing, može naći svoje mjesto u turističkoj ponudi Hrvatske. Uz razvoj poslovnog modela, Jadrolinija konstantno prati tržište brodova i traži brod koji bi potencijalno mogao odgovarati novom modelu dužobalne linije.

Naslovnica Vijesti