More Ribolov

BRUMA I BRUMAVANJE

Sve tajne uspješnog primamljivanja: obilato predjelo - bogatiji lov

BRUMA I BRUMAVANJE

Da je primamljivanje važan čimbenik uspješnosti ribolova udicom, dobro je poznato većini udičara. Štoviše, iskusni tvrde da se primamljivanjem može i udvostručiti količina ulova, ali samo ako se postupa na ispravan način i s prikladnom primamom. Pogrešnim postupanjem, pak, ne samo što se neće postići željeni učinci, nego oni mogu biti negativni.

Velika zabluda

Jedna od najvećih pogrešaka vezanih uz primamljivanje posljedica je zablude velike većine ribolovaca. Naime, dominantno je mišljenje da što je neka lokacija bogatija ribljom hranom, ribe u njoj slabije uzimaju mamac jer su, navodno, uvijek site. Stoga, tvrde, na takvim lokacijama treba loviti bez ili s minimum primamljivanja.

Do posve suprotnih spoznaja došli su ruski ihtiolozi proučavajući u duljem razdoblju fenomen gladi morskih i slatkovodnih riba. Rezultati istraživanja pokazuju da obilje hrane u vodi povećava riblji apetit! Ribe u vodi bogatijoj hranom puno se više vremena hrane od onih koje imaju manje hrane. To su prije znanstvenika znali ribolovci natjecatelji, koji pripremajući se za natjecanje i tijekom njega, ako smiju, obilato hrane ribe, bez straha da će se one prejesti i prestati uzimati mamce.

Nerijetko se događalo da razočarani udičar, koji je cijeli dan primamljivao na žličicu, čekajući da riba počne jesti, pri kraju ribolovnog dana odjednom u vodu istrese svu preostalu količinu primame, pa taj prehrambeni udarac izazove pomamu kod do tada nezainteresiranih riba. Tad je moguće u vrlo kratkom vremenu naloviti veliku količinu ribe.
Pogrešno je i dominantno mišljenje da je najbolje primamljivati onim čime se lovi. To ima prednosti, ali još i više mana.

Najbolje je primamljivati posebno za to pravljenim smjesama, jer ne samo što su učinkovitije, nego se lakše čuvaju i transportiraju, a nerijetko su i jeftinije od mamaca. Sastav, oblik, ali i način plasmana takvih smjesa, među ostalim, ovisi i o veličini riba koje se žele primamiti, a u ovom ćemo se tekstu pozabaviti smjesama namijenjenim primamljivanju malih i srednjih riba.

Da bi primamljivanje bilo uspješno, osim izrade kvalitetne primame, nužno je precizno je plasirati u onaj dio lovne zone i vodenog stupca gdje je postavljen mamac. To nije moguće svuda učiniti samo s jednom, pa je nužno praviti razne vrste primame – za površinsko, na pola dna i pridneno primamljivanje.

Površinska se primama mora raspadati i što duže zadržavati tek nekoliko centimetara ispod površine. Zato se izrađuje od što sitnijih čestica i obilato nakvasi. Kvašenje, odnosno smanjenje kompaktnosti primame, izvodi se vodom ili, još bolje, mlijekom budući da je ono i samo primama, kako mirisom, tako i vidljivošću. Osnovni sastojci ove primame su fino samljeveni osušeni bijeli kruh, dvopek ili krušne mrvice, zatim mlijeko u prahu (oko 10 posto), te brašno od sira i kozice (5-10 posto). Uz njih se kao mirisi u površinske primame dodaju samljeveno sjeme korijandera i koromača te korice cimeta. Dobar miris postiže se i ako se krušne mrvice lagano zapeku u pećnici. Svim tim tvarima pod površinom se primamljuju cipli, rjeđe gavuni, te još neke manje brojne ribe.

Korisni dodaci

U srednjem sloju mora na bolje uzimanje hrane najčešće se potiču bukva, ušata, šarun i i skuša. Da bi do njih stigla, primama se mora kasnije raspadati, a to je moguće samo ako nije od brašnastih sastojaka, nego onih malo krupnijih. To je najčešće samljevena srdela, slana ili svježa, s dodatkom sitne soli. Drugi obvezni sastojak jesu mekinje. Osim osnovnih, nužne su i tvari koje će ih držati na okupu dok ne potonu na željenu dubinu. Nekada se za to koristilo samo riblje ulje, a danas se rabe fino samljevene mekinje ili ljepljivi glutaminati. Osim toga, reguliranje dubine na kojoj će se primama raspasti i zadržati obavlja se i razrjeđivanjem vodom.

Premda se koristi i za primamljivanje najcjenjenijih riba, dubinska se primama najčešće na dno polaže zbog primamljivanja pridnenih vrsta cipala. To se radi relativno gustom masom koju najčešće čine samljevene srdele pomiješane s tijestom od bijeloga kruha. Toj se smjesi dodaje riblje brašno (do čak 20 posto) od sira te kikirikija. Kao vezivo se najčešće rabe kukuruzno i brašno od riže. Za dodatno provociranje čula mirisa riba, dodaju se kakao prah, riblje brašno, samljeveni korijander, koromač i češnjak...

Dubina i kompaktnost

Kad se lovi na većim dubinama, za primamljivanje na dnu, čak i u srednjim slojevima mora, primama mora biti puno kompaktnija nego za primamljivanje u ribolovu s obale ili uz nju. Takvu je najlakše napraviti dodavanjem u smjesu veće ili manje količine pijeska i zemlje, najbolje gline jer je masna pa poboljšava kompaktnost primame. Osim toga, glina raspadanjem u moru stvara uočljive i mirisne oblake.

Na dno je primamu najlakše spustiti nakon što se oblikuje u kuglu. Odlično je rješenje, čak i za primamljivanje na pola dna, primamu staviti u papirnatu vrećicu koja se zatim konopom spusti na željeno mjesto pa snažno protrese tako da vrećica pukne i iz nje ispadne primama. Na taj se način na bilo koju dubinu može spustiti čak i vrlo rastresita, kašasta ili prašnjava primama.

BRUMA OD STOČNE HRANE

Primama mora biti što ukusnija, ali i sitnija kako bi se riba samo namamila, ali ne i nahranila. Sve te zahtjeve iznimno dobro ispunjava koncentrirana hrana za perad i stoku, jer sadrži brojne mirisne i ribama ukusne tvari vrlo malih dimenzija. Te mješavine obvezno sadrže i riblje brašno, pa se mogu rabiti same, ali ih je bolje doraditi. Najjednostavnije i najjeftinije je dobro ih natopiti salamurom od usoljene ribe, ali im se mogu dodavati i usitnjeni komadići tvari koje će se mamčiti.

Naslovnica Ribolov