Prihvati li većina gradskih vijećnika ove subote prijedlog dubrovačke lokalne vlasti, od 1. siječnja iduće godine poskupit će komunalna naknada. Ideja je da se vrijednost boda ove naknade poveća s 0,80 na euro za četvorni metar godišnje. Gradska uprava ovakav prijedlog opravdava inflacijom.
„Rast cijena dobara i usluga utječe na sve sektore pa je tako u proteklom razdoblju zabilježen značajan porast troškova materijala, energenata i radne snage koji su povezani s održavanjem komunalne infrastrukture”, objašnjenje je Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. Pozivaju se na podatak Državnog zavoda za statistiku po kojem je ukupna stopa inflacije od siječnja 2019. do svibnja 2023. godine iznosila 24,3 posto.
Prvi se o ovoj temi javno oglasio vijećnik Andro Vlahušić (Platforma Dubrovnik naš grad), koji proziva gradonačelnika Mata Frankovića da nije napravio analizu ušteda niti je našao nove prihode kako bi građanima u ovim kriznim vremenima olakšao život.
- U obrazloženju odluke piše da je inflacija u protekle četiri godine visoka, kao da građani Dubrovnika ne znaju kolike su cijene hrane, grijanja, svih računa koje im svakodnevno plaćaju – poručio je Vlahušić i dodao: „Čudna neka politika Mata Frankovića i HDZ-a pred naredne parlamentarne i europske izbore”.
Umjesto poskupljenja, štednja
Iz gradske uprave su Vlahušiću odgovorili kako je komunalna naknada u novom iznosu još uvijek najniža među većinom gradova koji svojim obilježjima i značajem odgovaraju Dubrovniku, pa navode primjere Rijeke (15,24 kuna godišnje), Samobora (10,20 kn), Zagreba (10,44 kn), Splita (9,24 kn), Šibenika (8,40 kn), Osijeka (7,80 kn) i Zadra (7,68 kuna). Oporba u Vijeću neće podići ruke za poskupljenje.
- Nedavno smo imali priliku čuti gradonačelnika Frankovića u emisiji Otvoreno kako govori da u Dubrovniku nije potrebno povećati prirez, ovdje vlada obilje, a sad vidimo da se značajno planira povećati komunalna naknada. Franković očito jednu priču ima za nacionalne medije, vodeći kampanju za ponovni ulazak u Sabor, dok je ekonomska stvarnost u koju je zapao gradski proračun nešto sasvim drugo. Dugovi su toliki da je upitno kako ćemo vraćati beskamatne zajmove čiji je povrat više puta odgađan – komentira Đuro Capor, iz Srđ je Grad.
Upravni odbor SJG-a tek se treba sastati na temu dnevnog reda nadolazeće sjednice Gradskog vijeća koja će se održati 21. listopada, ali je izvjesno da će ova najjača oporbena stranka u tom tijelu biti protiv poskupljenja komunalne naknade.
- Mislim da bi Gradu bilo mnogo pametnije postupati racionalnije kod javih investicija poput gruške place, čiji će trošak biti triput veći od realne cijene. Umjesto povećanja naknada poput ove, za 20 posto, trebali bi biti štedljiviji – poručio je nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić, koji će glasati protiv ovoga prijedloga.
U SDP-u smatraju kako je predloženo poskupljenje nedopustivo.
- S jedne strane podižu cijenu komunalne naknade, a s druge ljudima najavljuju zabranu iznajmljivanja, dakle prihoda koji građanima Dubrovnika omogućuje da ovdje žive bolje nego u nekom drugom gradu u Hrvatskoj. Vidim da gradonačelnik reagira na kritike izjavama kako je cijena komunalne naknade u Dubrovniku niža nego u Osijeku, Zadru i još nekim gradovima, ali u njima život nije tako skup kao kod nas. Ipak smatram da je takva usporedba nesmotrena – komentira Anita Bonačić Obradović (SDP).
I Ivan Cetinić iz NL Ivice Roka poručuje kako nipošto neće podržati bilo kakvo povećanje nameta na teret građana u ovim izazovnim vremenima.
Na strani građana
- Uvijek sam na strani građana. Još uvijek se nismo sastali unutar stranke, a obično se okupimo dva dana prije sjednice Gradskog vijeća kako bismo raspravili dnevni red, pa ne mogu javno govoriti kako ćemo glasati. Stranka nisam ja, nego širi krug ljudi. Vidjet ćemo što gradonačelnik ima reći o ovoj temi pa ćemo odlučiti – kaže Željko Raguž iz Dustre.
Na pitanje, jesu li ga partneri iz HDZ-a upoznali s namjerom poskupljenja komunalne naknade, Raguž kaže kako je informacija i njemu bila novost koju je saznao iz dnevnog reda, ali će se sastati uoči sjednice.
- Sigurno postoji razlog za takav prijedlog, ja bih ga volio čuti – poručio je Raguž.
Iznos komunalne naknade utvrđuje se umnoškom vrijednosti boda te koeficijenata zone i namjene. Dakle, bod je dosad vrijedio 0,80 eura po četvornom metru. Dubrovnik je podijeljen u četiri zone po uređenosti i opremljenosti komunalnom infrastrukturom. Čitavo naselje Dubrovnik pripada prvoj zoni i ima najveći koeficijent (1). Dubravica, Gromača, Kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje i Šumet spadaju u četvrtu zonu s najmanjim koeficijentom (0,40) i plaćaju najmanju komunalnu naknadu. Što se tiče koeficijenta namjene, građanima se stambeni i garažni prostori računaju po koeficijentu 1, a neizgrađeno građevno zemljište 0,05. Za poslovne prostore taj koeficijent se kreće od 4 do 10. U ovu posljednju skupinu, između ostalih, spadaju hoteli, apartmanska naselja i kampovi, s tim da njima visina godišnje komunalne naknade obračunata prema koeficijentu namjene ne može biti veća od 1,5 posto ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine.
Za stambeni prostor od 100 četvornih metara na užem području Dubrovnika trenutačno je plaća 80 eura godišnje, odnosno 6,67 eura mjesečne komunalne naknade. Najavljenim poskupljenjem, za takav stan bi se godišnje plaćalo 20 eura više, a mjesečni bi iznos dostigao 8.33 eura. Na taj iznos u računu se dodaje naknada za uređenje voda.