Nigdje nas nema, ni u jednom prometnom koridoru, od cestovnog preko željezničkog sve do zračnih i pomorskih luka – praznina?! Nove strahove od prometne izolacije krajnjeg juga pobudila je prošlotjedna rasprava o povezanosti Jadransko-jonske regije koja Hrvatsku smješta na 4 europska prometna koridora, no već i letimičan pogled na njih pokazuje da ni jedan ne dotiče dubrovačku regiju.
U TEN-T mreži
Konferenciju o prometnoj povezanosti Jadransko-jonske regije suorganizirala su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te vanjskih i europskih poslova. Na naš upit je li u novim projekcijama Dubrovnik opet ostao na repu, iz Ministarstva prometa odgovaraju:
- Revidirana, odnosno izmijenjena Uredba o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T Uredba) usvojila je novu cestovnu trasu od pristupnih cesta Pelješkom mostu preko novog čvorišta Osojnik i Dubrovnika pa sve do granice s Crnom Gorom, kao dio osnovne TEN-T mreže. Kad govorimo o toj mreži, treba pojasniti da postoji pojam Osnovne mreže, Proširene sveobuhvatne i Sveobuhvatne mreže te europskih prometnih koridora. S obzirom na navedeno, cestovna trasa od pristupnih cesta Pelješkom mostu preko novog čvorišta Osojnik i Dubrovnika do granice s Crnom Gorom, dio je Osnovne TEN-T mreže, a ne i koridora. Razlog je u tome da se koridor po definiciji mora sastojati od najmanje dva vida prijevoza, a što u ovom dijelu nije slučaj budući da nedostaje željeznička poveznica, koja se planira u daljnjoj budućnosti. Uz to, u susjednim zemljama u Jadransko-jonskoj regiji nisu još pokrenute predradnje za projektiranje i izgradnju pa u tom slučaju uvođenje Jadransko-jonske trase trenutno nije realno, međutim, realno je za očekivati da će isto biti moguće uvrstiti u koridor prilikom sljedeće revizije TEN-T Uredbe, vjerujući da će susjedne zemlje pokrenuti projekte za željezničko i cestovno povezivanje na Jadransko- jonskoj trasi – objašnjavaju nam iz Ministarstva prometa, uz napomenu kako sama činjenica da spomenuta trasa nije dio koridora ni na koji način ne utječe na status izgradnje autoceste do Dubrovnika, koja se upravo nalazi na Jadransko-jonskoj trasi.
- Vlada je donijela odluke o osiguranju sredstava i pokrenula aktivnosti za izgradnju i preostalih autocestovnih dionica na tom Jadransko-jonskom pravcu, čemu svjedoči i činjenica da je u tijeku natječaj za radove na dvije od ukupno tri poddionice dionice Rudine-Osojnik (Dubrovnik), od Rudina do PUO Mravinjac, procijenjene vrijednosti oko 380 milijuna eura, dok se za treću poddionicu PUO Mravinjac-Osojnik planira raspisati natječaj za izgradnju krajem 2026. godine. Također se radi na procjeni utjecaja zahvata na okoliš za dionicu od Metkovića do Pelješca – izvijestili su nas iz Ministarstva i dodali kako na dovršetku cestovnih dionica koje na međunarodnom pravcu prolaze našim teritorijem jasno pokazuje namjeru da se ne odustaje od povezivanja unutar Jadransko-jonske regije.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije poručuju kako nema govora o odustajanju od kapitalnih prometnih cestovnih projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije:
- Kao što je poznato i više puta u javnom prostoru komunicirano, u tijeku je javna nabava za izvođenje radova na izgradnji poddionica autoceste od čvora Doli do Mravinjca, to slijedi i za poddionicu Mravinjac - Osojnik, dok se za dionicu od čvora Metković do Pelješkog mosta radi dokumentacija. Točno je da dionice autoceste od Čvora Metković do Osojnika (još) nisu na, vjerujemo, budućem novom koridoru, za koji još nisu stvorene sve pretpostavke, međutim ušle su u osnovnu TEN-T mrežu, kao i brza cesta do Zračne luke Ruđera Boškovića (granice s CG), a inače je za njihovu gradnju Vlada RH osigurala sredstva. Javna nabava za gradnju provodi se i za obilaznicu Orebića, a za brzu cestu Brijesta - Orebić u tijeku je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš – kazali su nam iz Županije. Prometni stručnjak Boris Orešić podsjeća kako dubrovačku regiju Jadransko-jonski koridor dotiče kroz autocestu, ali...
- Ide li ona kroz Popovo polje ili teritorijem RH, to još ne znamo. Svakako, to je poveznica Hrvatske s Crnom Gorom i Albanijom do Grčke. Tako bi barem trebalo biti, a kako je pravac prostorno smješten, nije poznato. Možda ne prolazi direktno preko dubrovačkog područja, ali je u blizini - ističe Orešić i dodaje kako bi koridor u teoriji trebao slijediti i željeznicu.
- Hoćemo li ostati bez autoceste ili će ona kasniti? Uvjeravaju me da je projektna dokumentacija pri kraju, da ide natječaj za izvoditelje i da bi izgradnja trebala početi ili krajem ove ili početkom sljedeće godine. No, kako su već nekoliko puta počinjali radovi na autocesti Dubrovnik, neću vjerovati dok ne vidim stvarni početak radova. A brza cesta? Ona bi trebala biti u sklopu izgradnje autoceste i poveznice s aerodromom. To bi zapravo bio pristup autocesti koji de facto više ne ide direktno iz Dubrovnika prema aerodromu kao prema ranijim planovima, nego od spoja na autocestu prema aerodromu s druge, sjeveroistočne strane Srđa, preko Omble i mosta, a vidjeli smo da je to ekolozima sporno - primjećuje umirovljeni inženjer prometa.
Terminal na Srđu
Oko dolaska željezničke pruge do Grada nije optimističan:- Do 1970-ih smo imali spoj s ostatkom države, a sad smo odsječeni. Davno prije rađena je studija povezanosti Dubrovnika putem željezničke mreže. Štoviše, na platou Srđa je bio zamišljen željeznički terminal. No, studija je pokazala da za Dubrovnik željeznica nije rentabilna. Međutim, ako bi se tračnicama povezali s Crnom Gorom i Albanijom, to bi bila druga priča. A željezničko povezivanje samog Dubrovnika nije rentabilno. Naš grad je premalen da bi željeznica samo njemu došla, ali kao dio tranzitnog područja sigurno bi postao isplativ - uvjeren je naš sugovornik.