Osamdeset posto privatnih autobusa u Dubrovniku parkirano na ledinama čeka neka sretnija vremena, a taksisti bi vozili preko Boninova bez kazni

Iako se očekivala, točka o zabrani prometovanja turističkih autobusa i taksista preko Boninova u smjeru Pila nije se našla na Dnevnom redu 31. sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Predsjednik dubrovačkog Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Miše Miloslavić prokomentirao je trenutnu situaciju.

- Ja sam to i u početku rekao: kad se vidi kako je bolje, da će se to uspostaviti tako. Uvijek sam bio za to da onaj tko donese odluku o njoj i raspravlja, to je doneseno na osnovu nekih studija i vjerojatno se mijenja na osnovu toga. Jer, mi smo samo korisnici toga, svatko ima svoju želju, netko bi ovako, netko onako, a netko je stručan da to donese. Ne možemo mi to 'pobijati', kazao je Milosavić.



Predsjednik udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika „Plavi taksi“ Ivica Smoljko pozdravlja povlačenje točke.

- To je jako dobra odluka, to je zakonska odluka zato što autobusi javnog prijevoznika „Libertas Dubrovnik“ i vozila autotaksi prijevoza spadaju u potpuno istoj skupini. Znači, mi smo javni prijevoz putnika i potpuni isti, imamo pravo koristiti iste prometnice na području grada koje su obilježene za javni prijevoz putnika. To je tako zakonom, to je članak 47. i 48. u Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, istaknuo je Smoljko.

No, još uvijek postoji znak upozorava sve taksiste koji namjeravaju krenuti Ulicom branitelja Dubrovnika prema Pilama.

- Taj znak postavljen je odlukom gradonačelnika krajem prošle godine i njega bi trebalo skinuti tako da više ne plaćamo kazne. Sadašnji znak omogućava samo javnom komunalnom prijevozu i vozilima s dozvolom prometovanje ulicom u tom smjeru, a javni komunalni prijevoz uopće nije prijevoz putnika u cestovnom prometu, to je jedan solidaran, ugovoreni, neprofitabilan prijevoz, to možete pročitati od točke 1 do točke 11 Zakona o komunalnom gospodarstvu. Naime, sada je skuplji autotaksi prijevoz, na primjer, uzet ćemo korisnike s Montovjerne koji, kad se ide niz Boninovo, plaćaju taksi oko 20 kuna, sad ih to negdje dođe oko 30 kuna. Skuplji je prijevoz za desetak kuna za građane grada Dubrovnika. Trebalo bi ukloniti znak i staviti kao što je prije bilo - 'za vozila javnog prijevoza putnika', a onda je na prometnim redarima da kontroliraju svako vozilo koje dođe jer, po novom zakonu, prometni redari imaju potpuno iste ovlasti kao inspektori cestovnog prometa. Oni mogu kontrolirati svako vozilo, sve detalje, to bi trebalo početi kontrolirati, apelira Smoljko.



Više su se puta obraćali gradskom upravi i još nisu dobili obećanje da će znak biti uklonjen.

- Mi nemamo loš odnos s gradonačelnikom, ne vladaju zategnuti odnosi niti njega krivimo za ovu cjelokupnu situaciju. Sve drugo je u uredu, mi bismo mu bili zahvalni kad bi se skinuo taj znak jer upravo je prije 15 godina nama dopušteno da se spuštamo niz Ulicu branitelja Dubrovnika jer već tada su nastajale velike gužve! U to vrijeme nije bilo otvoreno niti 50 posto hotela koji su danas otvoreni, a već su se tada nastajale gužve koje su trajale po pola sata, sat, podsjeća Smoljko napominjući kako ni on ni njegove kolege ne koriste taj dio prometnice jer u potpunosti poštuju još uvijek važeći gradonačelnikov zaključak.
Predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus Vesna Lukić ne krije oduševljenje što se, bar zasad, odustalo od još jednog nauma.



- Sretni smo i zadovoljni što je Grad Dubrovnik s dnevnog reda povukao točku kojom se namjeravalo da „Libertas Dubrovnik“ preuzme shuttle prijevoz. Uvjetovano nam je da moramo ispoštovati normu Euro6, što je isto bilo nemoguće iz razloga što se ne može proglasiti eko-zona za jedan smjer, za jednu vrstu vozila, nego, ako se proglašava eko-zona onda se proglašava cijelo područje grada i tome onda podliježu svi, ne samo privatni prijevoznici, nego i javni gradski prijevoz, kao i lokalno stanovništvo. Ipak je naša borba naišla na odaziv u Gradu Dubrovniku. Svjesni smo i mi da je to samo trenutno i da se odgađa, ali i mali pomak je dobro došao. No, ako je Grad potrošio novac za kupnju autobusa onda definitivno to nije nešto što će se tek tako povući, autobusi koji su kupljeni za tu namjenu su tu, a uz nas su stali Sindikat prometa i veza jer smo podružnica u Dubrovniku, pisali smo Ministarstvu, udruga Glas poduzetnika je obratila pažnju Gradu Dubrovniku na nezakonitosti tih poteza. Uz to što se kosi sa Zakonom o cestovnom prometu, Zakon o komunalnom gospodarstvu, to je protuustavno, kazala je Lukić.



Autobuseri su nekoliko puta ukazivali na financijske poteškoće i gubitke zbog koronakrize. Na pitanje kakva im je dosadašnja sezona, Lukić je odgovorila:

- Nikakva! Naša se zona ne postoji. Sigurno nekih 80 posto autobusa u Dubrovniku su već sad neregistrirani, parkirani na raznoraznim parkinzima, ledinama i čekaju neka sretnija vremena. Kroz inicijativu prijevoznika u povremenom prijevozu, kroz udrugu Glas poduzetnika organizirali smo prosvjede koji su bili po Dubrovniku i na Markovom trgu. Nažalost, kad smo krenuli s tim prosvjedima, izbori su bili raspisani, a tehnička Vlada nije imala ovlasti donositi neke odluke, HANFA je odmah kontaktirala Vladu i ukazala im na sve te probleme. Međutim, kako tad - tako sad! Jedino što se tražilo i što se dobilo jest to da uđemo u skupinu „3+1-+1+1“ za pomoć u očuvanju radnih mjesta, navela je Lukić te nastavila:



- Što se tiče moratorija, lizinga i sredstava za likvidnost, nije bilo apsolutno nikakve pomoći. Nama je problem jer lizing kuće već sada polako pokreću zadužnice, a u našem slučaju nije to da mi sad možemo 'samo' vratiti vozilo. U slučaju da se to vozilo i vrati, a lizing kuća ga ne uspije prodati po procijenjenoj vrijednost, mi ga plaćamo i lizing nam sjeda na našu privatnu imovinu. Ako stvarno dođe do toga da oni krenu 'dizati' te aute, ljudi će završavati na ulicama jer su tu kuće i stanovi pod hipotekama i definitivno je ogroman broj ljudi u toj industriji, radi se barem od 100 tisuća ljudi! Ako idemo na 20-30 tisuća radnih mjesta pa puta četiri po obitelji, znači mi smo debelo premašili 120 tisuća ljudi koji su u tom momentu egzistencijalno, ne mogu čak reći 'ugroženi', koliko uništeni, upozorava Lukić na kraju.