Zagora je spremna za turistički preporod

Pravilnim turističkim razvojem Dalmatinska zagora bi u sljedećih deset godina od turizma godišnje mogla zarađivati oko 100 milijuna eura i zapošljavati oko dvije tisuće ljudi, koji bi pružali kvalitetnu turističku uslugu u malim i obiteljskim hotelima s pet tisuća novih postelja, seoskim kućama, domaćinstvima i ruralnom turizmu.

Tako je barem predvidio razvoj tog dijela županije Plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, usvojen prije dvije godine, a koji je osnova za svako planiranje turističkih aktivnosti u tom ruralnom području.

Kada se činjenici da sada zagorski dio županije ima tek oko 500 postelja u odnosu na dva milijuna tuista koji posjećuju obalni dio Srednje Dalmacije, jasno je da se radi o nevjerojatnom potencijalu za razvoj turističke, ali i poljoprivredne i uslužne djelatnosti u tom prostoru koji sada ima tek jedan turistički krevet na kilometru četvornom prostora!

No, Zagora je danas na pravom putu postati turistički zeleni biser županije jer se poduzetnički duh u turističkoj djelatnosti ljudi na tom području budi, ali poduzetnici traže pomoć i edukaciju od javnog sektora kako bi svoje projekte napravili što je bolje moguće i stavili ih na tržište.

Čulo se to na javnoj tribini pod nazivom "Razvoj turizma na području Dalmatinske zagore", organiziranoj u petak od strane Turističke zajednice županije Splitsko-dalmatinske u splitskom hotelu "Atrium", uz sudjelovanje više od stotinu turističkih djelatnika županije, poduzetnika, predstavnika lokalnih vlasti i gostiju iz drugih dijelova Dalmacije.

- Slična turistička ruralna područja u Španjolskoj i Francuskoj ostvaruju desetke milijuna turističkih noćenja, a zeleno zaleđe Istre ima tri tisuće postelja te po stanovniku 88 turističkih noćenja, dok Dalmatinska zagora, s vrlo sličnim prirodnim i turističkim bogatstvom, danas ima manje od jednog turističkog noćenja po stanovniku – rekao je Robert Baćac, direktor konzorcija ruralnog turizma Istre.

U Dalmatinskoj zagori koju sada posjećuje tek nešto više od 15 tisuća turista godišnje, a na obali županije ih je čak dva milijuna godišnje, mogućnosti su i za uvezivanje poljoprivredne proizvodnje u turistički plasman i to za oko 20 tisuća domaćinstava koja se na tom području bave poljoprivredom, istakao je župan Ante Sanader.

U svrhu promoviranja ruralnog dijela županije TZ županije je izradila cijeli niz brošura, investirala u tematske i biciklističke staze, oznake povijesne baštine i slično, o čemu je govorio Joško Stella, direktor TZ županije.

Kao primjer dobre prakse izdvojeno je Dugopolje, o čijim razvojnim turističkim planovima je govorio načelnik općine Zlatko Ževrnja, naglasivši kako smještajnim kapacitetim i investicijom u vodeni park, Dugopolje postaje turističko „predsoblje“ Splita.

Da na putu od ideje seoskog turizma do realizacije nije lak put, svjedočio je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih hotela, koji je morao osmisliti cijeli tjedni program aktivnog odmora u triljskom kraju, kako bi zainteresirao agencije za dovođenje gostiju.

Sudionici tribine  komentirali su činjenicu da se na području županije turističke agencije nisu kvalitetno uvezale i zajednički ponudile turističke programe Zagore, pa još uvijek sve počiva na rijetkim entuzijastima i individualnim gostima. Istaknuta je i potreba bolje informiranosti o kvalitetnim kreditima sa kamatom od svega 1 posto te bespovratnim poticajima Ministarstva turizma za razvoj ruralnog turizma.

Nemojte betonizirati Zagoru

U Dalmatinskoj zagori, koja zauzima čak 75 posto Srednje Dalmacije s 3 tisuće četvornih kilometara u zaleđu splitske i Makarske rivijere, turizam je u samim začecima, jer se na jednom kilometru prostora nalazi tek jedan turistički krevet!  

U cijeloj Zagori živi 111 tisuća stanovnika, odnosno 38 stanovnika na kilometar četvorni, što taj prostor čini očuvanim, autentičnim i ekološki visoko vrijednim za seoski turizam kojega ne treba prepustiti stihiji i betonizaciji, nego vrlo pomno usmjeravati njegov razvoj, kazao je Baćac.