Dalmacija Zadar

postale domaće životinje

Nakon velikih požara u Dalmaciji lisice se spustile u gradove: u Biogradu slobodno šeću među kućama, građani strahuju od bjesnoće

postale domaće životinje

Lisice su, prema svemu sudeći, postale domaće životinje na zadarskom području, jer ih toliko ima i toliko su se udomaćile u gradovima i mjestima da se slobodno kreću i ne zaziru od čovjeka niti se boje kad ga susretnu.

Ljudima nije svejedno kad vide lisice kako se, čak i s pomlatkom, usred dana šeću pored kuća, kao da su mačke ili kokoške, a ne lisice.

Posebno ih ima puno na području oko Crvene luke i Biograda. Čitatelji s tog područja javljaju nam da imaju "nepozvane goste", a to su lisice koje su uočili u blizini svojih kuća. Kako objašnjavaju, lisice im se čine pitome jer se bez straha približavaju kućama. Bude ih po čitavom naselju, a dođu čak i do plaža, ali ne bježe od ljudi. Vidjeli su ih u svojim dvorištima, i to najčešće oko kanti za smeće, a kako nam kažu ljudi – najviše ih je strah zbog bjesnoće.

'Pitoma lisica'

Dipl. ing. agr. Žarko Lovrinov, stručni savjetnik za stočarstvo pri Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Zadarske županije, kaže da postoji velika mogućnost kako su lisice iz svojih prirodnih staništa prema gradovima i naseljenim mjestima potjerali učestali požari koji ovoga ljeta haraju dalmatinskim zaleđem.

- Ako su se udomaćile i ponašaju se pitomo, to baš i ne bi bio dobar znak jer je "pitoma lisica" uvijek bila znak za eventualnu bjesnoću. Ja nisam imao nekih posebnih dojava o pojavi lisica na ovom području. Povremeno se netko javi da mu je lisica zaklala kokoš ili nešto slično, ali to su uobičajene dojave. Ne bih pridavao tome neku posebnu pažnju. Ja sam tu u Biogradu i poljoprivrednici i stočari nisu mi nešto značajno rekli o većem broju lisica. Više se žale na vuka nego na lisicu. Vuk je ovdje veći problem, odnosno veće su štete od vuka nego od lisice. Ako se i primijetio trenutno veći broj lisica, onda je to sigurno posljedica požara zbog kojih su životinje počele gubiti svoja prirodna staništa i onda se razmile svugdje. A ako ima pojave bjesnoće, onda bi to veterinari prvi morali znati – kaže nam Lovrinov.

- Postoje legla oko Crvene luke, ali to je domaća lisica i od nje nema straha od bjesnoće. Već četiri godine nismo imali slučaj bijesne lisice, a Hrvatska oralno cijepi lisice već dvije godine. Svaki put odstrijeljenu lisicu koju lovci donesu u vrijeme kad je dopušten njihov lov mi analiziramo i već četiri godine nismo imali potvrđen slučaj bijesne lisice - zaključio je veterinar Toni Kurtov iz Biograda.

Cijepljenje

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sredstvima iz IPA predpristupnog fonda EU 2011. godine započela je provedbu projekta Oralne vakcinacije lisica u Republici Hrvatskoj. Mjera se provodi dva puta godišnje, u proljeće (ožujak-svibanj) i jesen (rujan-studeni). Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, dok se proljetna akcija provodi oko dva mjeseca nakon štenjenja lisica, kako bi se procijepio i pomladak. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

Lisice koje se mogu vidjeti na biogradskom području, a i ostalim dijelovima Zadarske županije, prema svemu navedenom ne bi trebale biti opasne, mada uvijek treba biti na oprezu. Jer one ipak nisu domaće životinje. Ili barem - ne bi trebale to postati.


Mamci stavljeni svugdje osim na otoke

U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.

Mamci su se tijekom 2011. godine polagali na površini od 35.000 kvadratnih kilometara, te je tijekom dvije kampanje distribuirano 1.750.000 mamaka. Tijekom 2012. godine distribucija mamaka se provela na sjevernom dijelu Republike Hrvatske u proljeće, te na cijelom području Republike Hrvatske u jesen, izuzev jadranskih otoka, te je tijekom svake kampanje položeno 1.413.550 vakcinalnih mamaka, tj. 2.827.100 godišnje.

U 2013. i 2014. godini oralna vakcinacija lisica provela se na cijelom području Republike Hrvatske, osim jadranskih otoka.


Antibiotik kao mirisni kolačić

Cjepivo je u obliku otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka

Mamak je izrađen od smjese ribljeg brašna te ima specifičan i intenzivan miris i okus koji je privlačan divljim životinjama. Tamnosmeđe je boje i izgledom podsjeća na kolačić.

Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu.

Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci.

Mamak sadrži antibiotik tetraciklin (150 mg po mamku), koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

 

Naslovnica Zadar