Dalmacija Zadar

PUN i NIJE TIJESAN

Najstariji hrvatski kraljevski grad rekorder je po povećanju broja stanovnika tijekom turističke sezone: 'Ljeti nas bude kao Kineza, a još da imamo kanalizaciju ...'

PUN i NIJE TIJESAN

Za statistiku kažu da je kao bikini jer uvijek skriva ono najbitnije. Može li se isto reći i za procjenu Hrvatske gospodarske komore (HGK) objavljene ovog tjedna prema kojoj je grad Nin hrvatski rekorder po povećanju broja stanovnika tijekom ljeta?

Prema podacima HGK, grad Nin u Zadarskoj županiji, s oko 3000 stanovnika, i općina Medulin u Istarskoj županiji, s oko 6500 stanovnika, zbog turista se tijekom sezone povećaju za gotovo pet i pol puta. Broj žitelja Nina, kažu stručnjaci iz HGK, u kolovozu skače za 461 posto, dok se broj stanovnika Medulina poveća za 447 posto. Preračunato Nin, dakle, ljeti ima 16.500 stanovnika, a Medulin 35.750 stanovnika.

Da bismo provjerili vjerodostojnost tih procjena, uputili smo se u Nin, mali gradić udaljen 20 kilometara od Zadra, najstariji hrvatski kraljevski grad, koji je prošle godine u izboru portala "European best destination" proglašen za najromantičniju destinaciju Europe. Dok se vozimo, koristimo vrijeme da već u startu dovedemo u pitanje procjene HGK.

Naime, samo desetak kilometara od Nina je otok Vir, općina koja ima oko 4000 stanovnika. Tijekom ovog kolovoza, prema riječima načelnika Kristijana Kapovića, na otoku je dnevno boravilo između 35.000 i 40.000 ljudi. Dakle, deset puta više od broja stanovnika na otoku.

Idemo dalje, otok Silba. Administrativno pripada gradu Zadru i na njoj živi 290 stanovnika. Kako nam je potvrdila Paula Bolfan, članica otočnog Mjesnog odbora, broj stanovnika na Silbi u kolovozu se kreće između 5000 i 6000, znači povećanje između 17 i 20 puta!

Bez da navodimo i druge primjere, kojih na našoj obali sigurno ima, već sada se procjene HGK čine u najmanju ruku nevjerodostojnima. Istina, HGK je svoje procjene za ovu godinu radio na temelju povećanja broja noćenja od pet posto u odnosu na lanjsku sezonu, što se pokazalo prilično konzervativnim, ali opet, kako je općina Medulin mogla dobiti "prednost" nad općinom Vir, koja je "šiša" za dvostruke brojke? Ili mi tu nešto ne shvaćamo kako treba ili su bikiniji, u skladu s drugim konzervativnim trendovima u našem društvu, sada postali i jednodijelni kostimi.

Ali pustimo šalu na stranu. Procjene HGK ipak nepogrešivo ukazuju na problem koji je Dalmaciju zapljusnuo ovoga ljeta, možda kao nikad prije: preveliki broj gostiju, ultramasovni turizam, koji u naše gradove sa zapuštenom i nedostatnom infrastrukturom stvara komunalni kaos. Primjerice, ako se jedan Zadar zbog ljetnog rasta broja stanovnika od 20 posto pretvori u komunalno slijepo crijevo, što se tek događa u samom Ninu, s registriranih 1300 stanovnika i njih još 1500 u pet okolnih naselja, a nitko nema kanalizaciju? Kao, uostalom, ni Vir, ali i Silba koja, usput, nema ni vodovod!

– Nin je spremno dočekao ovo povećanje jer navedeni rekordni turistički bum nije nešto što se dogodilo preko noći, nego je rezultat strpljivog dugogodišnjeg sustavnog rada na uređenju i obnovi svih resursa koje ovaj gradić ima – dočekuje nas gradonačelnik NinaEmil Ćurko, spreman odgovoriti na svako pitanje zbog kojega je Nin proglašen apsolutnim rekorderom.

Odmah na početku razgovora raščišćavamo joj jedan "bikini efekt": većina gostiju koja se statistički pripisuju Ninu zapravo su gosti obližnjeg Turističkog naselja Zaton, u vlasništvu "Turisthotela". Kad je naselje puno, kao što je sada, u njemu boravi 8200 gostiju, a tijekom sezone maksimalan popunjenost bude i 60 dana. No, to ne znači da u Ninu i okolnim mjestima koja mu administrativno pripadaju, Grbama, Ninskim Stanovima, Žeravi, Poljica Brigu i Zatonu, nema gostiju. Naprotiv, i tu su svi kapaciteti puni. Grad Nin, bez TN Zaton, ima registriranih 5000 kreveta, plus tri kampa i vikendice...

– Nin nema velikih smještajnih objekata. Nemamo hotele, nemamo hostele, a naša tri kampa imaju ukupno mjesta za oko 300 vozila. Turizam Nina počiva na privatnom smještaju. Grad dnevno preko ljeta obiđe između 7000 i 6000 turista. Ovo je izletnička destinacija, najveće mjesto u ovoj mikroregiji koje ima atraktivne kulturne spomenike i svi zbog toga dolaze vidjeti Nin – govori nam gradonačelnik Ćurko, a njegova zamjenicaDalija Pavlović Peroš otkriva prave brojke ovogodišnje turističke sezone.

– HGK je svoju procjenu radio s pretpostavljenim povećanjem broja gostiju od pet posto, no naše brojke iz sustava eVisitor pokazuju da u prvih sedam mjeseci Nin ima povećanje od 14, 15 posto, a taj se trend nastavio i u kolovozu. To znači da Nin ne raste pet i pol puta tijekom sezone, nego znatno više – zaključuje dogradonačelnica.
No, kako gradska uprava s dvadeset zaposlenika može upravljati takvim brojkama i kako gradska infrastruktura, bez kanalizacije i s neadekvatnim vodovodom, to sve skupa podnosi? Odgovori su jednako zanimljivi.

– Nin nema kanalizaciju, nego crne jame koje se, nažalost, nerijetko prazne na nelegalan način negdje u zaleđu ili u moru. Mi takve slučajeve redovito prijavljujemo. Pravo rješenje za problem fekalne kanalizacije, ali i vode koja ljeti ima slab pritisak, jest izgradnja cjelovitog sustava fekalnih i oborinskih voda i vodovoda. Za taj projekt na području općina Vrsi, Privlaka i grada Nina osigurali smo sredstva iz europskih fondova. Vrijednost investicije je oko 400 milijuna kuna, a radovi na izgradnji sustava trebali bi početi u prvom kvartalu iduće godine. Novi sustav je dizajniran za 40 tisuća korisnika, a rok za izgradnju je tri i pol godine. Do tada će Nin funkcionirati kao i do sada, a kao što se i sami možete uvjeriti, u Ninu zbog povećanja broja turista ne vlada kaos. Naprotiv, ponosni smo na gradsku urednost i održavanje javnih površina, ponosni smo na komunalni red – hvali se gradonačelnik Ćurko, a evo i zašto.

Kad je on prije 12 godina prvi put postao gradonačelnik, Grad je od parkirališta godišnje zarađivao 120 tisuća kuna. Sada dobiva oko 3,5 milijuna kuna. Unatoč uobičajenoj večernjoj gužvi, slobodno parkirno mjesto našli smo bez problema. Uokolo staroga grada, odnosno otoka, parkiralište je za 800 vozila. Još jedno je kod obližnje plaže Ždrijac kapaciteta 400 vozila, a drugo na Kraljičinoj plaži za 600 vozila.

Kad je Ćurko postao gradonačelnik, Nin je imao proračun od 16 milijuna kuna. Danas je proračun težak 30 milijuna kuna, a broj stanovnika nije se povećao. Povećanje broja turista, ukratko, svima je dobrodošlo. Smanjilo je nezaposlenost na rekordnu razinu i povećalo standard većini građana, čime je Nin postao odlično mjesto za življenje. Grad je prije dvije godine osnovao novu tvrtku "Nin turizam", koja ima desetero stalno zaposlenih i 60 sezonaca. Tvrtka je ujedno jedina turistička agencija na području grada, a Nin ima i dvije turističke zajednice, jednu za Zaton, a drugu za sam grad. Osim toga, gradska komunalna tvrtka "Komunalac" zapošljava 28 ljudi te još 30 u sezoni. Oni se brinu za redovit odvoz smeća, čistoću ulica, održavanje zelenila, a na početku su se bavili i održavanjem brojnih kulturnih spomenika. U samom mjestu Ninu rade 24 ugostiteljska objekta, od restorana do kafića, a kako smo se i sami mogli uvjeriti, ispred većine se čeka red za sjedenje.

– Morali smo na sat vremena zatvoriti ulaz i odbiti goste jer nismo mogli toliko brzo izbaciti narudžbe – kaže nam Jure Karamarko, pomoćnik voditelja novootvorenog restorana "Gradela" na samom ulazu u staru povijesnu jezgru Nina.

Vlasnik Boris Bajlo nema puno vremena za razgovor jer nadzire kako kuhinja izbacuje narudžbe.

– Iskreno, ne znam koliko u ovom trenutku radi ljudi, ali ima ih preko trideset. Imamo i listu čekanja, ponekad treba i četrdeset minuta da netko nađe mjesto – kaže nam između dvije isporuke jela i razgovora s jednom gošćom koja mu je htjela zahvaliti na odličnoj večeri.

Pokušavamo razgovarati i s Olegom Glavanom, vlasnikom pizzerije "Peperoni". Pokušavamo, jer čovjek nas uljudno prima, ali ne može, kaže, s nama sada razgovarati, jer mora razmještati goste koji u redu čekaju za večeru na trgu ispred Arheološkog muzeja. Unutra gospođa Alda prodaje ulaznice. Malo se "opotila" kad smo rekli da smo novinari, no brzo se snašla.

– Ove godine gostiju ima više, a muzej obilaze i po danu i navečer, nema pravila. Najviše ih bude kada je loše vrijeme. Ovdje imaju što vidjeti – kaže.

Nin je prije desetak godina, zahvaljujući zadarskim konzervatorima, uistinu sjajno obnovljen. Od nekada zapuštenog gradića postao je prvorazredna turistička atrakcija, o čemu govore i brojna domaća i međunarodna priznanja koja je Nin dobio u zadnjih sedam-osam godina. Glavna pješačka arterija, od ulaza na otok preko mosta do Arheološkog muzeja, zove se Kalelarga. Tih nekih 150 metara načičkano je ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima, ulice su pune, ali opet nema one uznemiravajuće gužve kao u Zadru ili Dubrovniku. Špica je ipak prošla nakon Velike Gospe...
– Ovako je svaku večer, a kad je fešta, poput tradicionalne Šokolijade, Kalelargom se ne može proći. Dobro, može, ali za to treba dosta vremena – govori nam Eleonora Acosta (31), koja sa suprugom Edgarom iz Hondurasa nasred Kalelarge prodaje karte za izletnički brod za promatranje dupina.

Svako jutro mali brod kreće iz Privlake ili Zatona put Molata i Oliba, a dojave od dupinima dobivaju od ribara. Gosti su oduševljeni, a sezona je, kaže, odlična.

– Koliko čujem, apartmani su popunjeni, agencije govore da nema mjesta, no ja nemam taj osjećaj. Po restoranima se vidi da fali mjesta, ali to je tako jer u Nin navečer dolaze gosti iz cijele okolice, najviše Zatona. TN Zaton je mali grad, sve ima, a gosti ovdje dođu prošetati i na večeru – govori Eleonora, dok Edgar potvrdno klima glavom.
Nin je pun, ali nije tijesan. Gostiju ima, no nitko se o njih ne spotiče. Vlada komunalni red. Štekati ugostiteljskih objekata nikome ne smetaju. Uz Eleonorin mali štand, na Kalelargi smo primijetili još samo jedan mali pult za prodaju ručno izrađenog nakita. Svi drugi sadržaji nalaze se unutar objekata. Potencijal Nina otkrili su i trgovački lanci. Na ulazu u grad nedavno je otvoren veliki centar Plodine, a tu su već Tommy, Konzum, Sonik, Studenac, Bakmaz... Povećanje broja gostiju prati i rast trgovine jer su stranci puno bolji potrošači.

Nasred Kalelarge, na Siđu, gdje predahnu domaći i gdje uvijek ima mjesta, razgovaramo s Marijom Dejanović, direktoricom gradske Turističke zajednice. Ova rođena Zagorka iz Lepoglave jednoga se ljeta prije nekoliko desetljeća zaljubila u Dalmatinca i rodni kraj zauvijek zamijenila za prvu hrvatsku kraljevsku prijestolnicu.

– Je li mi žao? Ne! Zaljubila sam se u jednog Dalmatinca i ovdje izrodila dva Ninjanina. Utrljala sam palac Grgura Ninskog da ostanem uz svog dragog i želja mi se ispunila. Ovdje me je osvojila povijest ovoga grada koji u kontinuitetu živi preko 3000 godina i jedan je od najstarijih gradova na Mediteranu – rekla nam je gospođa Marija.
Kaže da je Nin za vrijeme Liburna imao 40 tisuća stanovnika, a antička Aenona oko 20 tisuća. Zbog svojih solana na Pagu, Privlaci, Ljupču, Ražancu i u samom gradu, Nin je u to vrijeme bio moćniji od Jadere, odnosno Zadra. No u 17. stoljeću Mlečani su ga potpuno razorili kako bi sačuvali Zadar, svoj bedem, govori nam direktorica, doktorica društvenih znanosti, koja je svoja istraživanja usmjerila u povijesni razvoj ninskog turizma.

– Ljudima je malo poznato, ali 1969. godine u Ninu se trebala graditi velika željezara, a u susjedstvu, na Viru, planirali su nuklearku. U bivšoj državi ovdje se očito sustavno radilo na tome da se ovaj kraj uništi. Do Domovinskog rata u Ninu se niti jedan kamen nije smio pomaknuti. Vladala je stagnacija, a onda je najednom grad eksplodirao. Probudio se veliki entuzijazam, "ajmo sve urediti i popraviti", probudile su se pozitivne emocije kod ljudi. Ovdje je prije bio jad, ovaj grad je prije bio selo, "brod na oseci koji čeka plimu", kako je rekao ninski pjesnik Slavko Diklić. A pogledajte ga danas – ponosno će.

Strategiju razvoja turizma dobili su 2014. godine, a već 2010. godine Nin je dobio nagradu kao europska destinacija izvrsnosti.

– Orijentirani smo na održivi turizam, kulturni i zeleni turizam, svakodnevno radimo na usmjeravanju destinacije prema tome. Zato budućnost vidim pozitivno i znam da ćemo se znati nositi s novim turističkim rastom. Ne bojim se da će nas turisti pojesti, kako kažete, jer mi gledamo kako taj rast kontrolirati, a povećati zarade i prihode, bez povećanja kapaciteta. Budite sigurni, to ćemo znati ostvariti u roku od pet godina – poručuje gospođa Dejanović.

Dok sjedimo na Siđu i ćakulamo, preko vrata nas liže povjetarac. Nin ima jako povoljnu ružu vjetrova, ninska laguna otvara se prema Velebitu i rijetko kad je baš bonaca, pa navečer nije sparno, a noću se odlično spava. Snom turističkog rekordera.

Naslovnica Zadar