Dalmacija Split

mala inventura propalih i ostvarenih projekata uoči natječaja za uređenje zapadne i istočne obale

SLAGANJE PORTA Gradska luka na pecibokune

mala inventura propalih i ostvarenih projekata uoči natječaja za uređenje zapadne i istočne obale

U posljednjih desetak godina bilo je burnih rasprava, a zapadna i istočna obala doživjele su tek parcijalna rješenja. Najviše pažnje i kritika doživio je projekt AFCO, koji je predviđao samo turističke sadržaje i hotele. Poslije su stizale zamisli o tunel

U posljednjih desetak godina bilo je burnih rasprava, a zapadna i istočna obala doživjele su tek parcijalna rješenja. Najviše pažnje i kritika doživio je projekt AFCO, koji je predviđao samo turističke sadržaje i hotele. Poslije su stizale zamisli o tunelu ispod Rive, velikoj marini, kongresnom centru...

Ovih bi se dana trebao raspisati natječaj za uređenje zapadne obale Gradske luke, a uskoro bi trebao ići i natječaj za njezin istočni dio. U posljednjih desetak godina vodile su se burne rasprave oko vizija i prijedloga za luku, ali je malo konkrentoga napravljeno.

Ostvarila su se tek parcijalna rješenja. Uređuje se hotel “Marjan”, raspisan natječaj za uređenje “Ambasadora”, “ušmikana” je Matejuška, a natječajno rješenje za Rivu, od Marmontove do jugoistočne kule Palače, izazvalo je veliku polemiku.

Rastu gatovi

Također, saniran je i dograđen lukobran, ugrađene su rampe na Gatu sv. Petra, Carinskom gatu i Gatu sv. Duje, koji je proširen za 2000 četvornih metara. Ideja za Gradsku luku nije manjkalo, kao ni suprotstavljenih stavova. Najviše pažnje i kritika izazvao je projekt američke tvrtke AFCO.

Na zapadnoj obali još se radi na Kerumovu hotelu
“Marjan”   Joško Ponoš / Cropix
Po njemu se zapadnu i istočnu stranu luke trebalo napuniti hotelima i podrediti turizmu. Prijedlog se pokazao neprihvatljivim jer mediteranske luke ne trpe jednodimenzionalnu namjenu. Ali, neki od AFCO-ovih prijedloga dobili su podršku u kasnijim urbanističkim planovima.

Preseljenje kolodvora

Tako je GUP iz 2005. godine zapadnu obalu podredio hotelima, a na istočnoj se predvidjelo izmještanje obaju kolodvora u Kopilicu. To je potvrđeno odlukom Vlade iz 2007. godine, po kojoj je 2,6 kilometara pruge, od Kopilice do Gradske luke, prešlo iz međunarodnog statusa u lokalni status.

Iako je prije tri godine najavljena izrada programa za urbanistički natječaj kojim bi se definirali novi prometni sadržaji u Kopilici, od toga nije bilo ništa. Nakon što je Željko Kerum kupio hotel “Marjan”, počela je priča o proširenju zapadne obale, na čemu AFCO nije inzistirao.

Jerko Rošin je napravio simulaciju proširenja, a od IGH je naručena skupa studija valovanja. Tvrtka “Nemico” izradila je nekoliko varijanti proširenja tog dijela obale, ali ništa nije usvojeno. Također, Rošin je predlagao i tunel ispod Rive koji bi vezivao dva dijela Gradske luke. Ali, idejno rješenje “3LHD-a”, koje je pobjedilo na natječaju, gdje je Rošin bio član žirija, nije predvidjelo tunel.

Uređenje Rive i pobjednički projekt izazvali su
polemike   Feđa Klarić/ Cropix
Doduše, GUP je omogućio tunel u Gradskoj luci, ali je u više navrata arhitekt Ante Kuzmanić upozoravao da je to teško izvediv zadatak, a prometni stručnjak dr. Ivo Lozić je rekao da podmorski tunel u Gradskoj luci nije prihvatljiv.

Rošin je bio jedan od zagovornika gradnje marine od Banovine do “Ambasadora”, ali ni od toga nije bilo ništa. Istočna lučka obala, kao i zapadna, ima status gradskog projekta. Nju čeka temeljito preuređenje nakon kojeg bi trebala ostati primarno u funkcijij pomorsko-putničkog prometa.

Umjestu dvaju sadašnjih kolodvora, trebala bi biti dva manja terminala za autobus i gradski metro, a uredio bi se i novi cestovni pristup. Na mjestu željezničkoga kolodvora planira se gradnja kongresnog centra, trgovačkih i kulturnozabavnih sadržaja te javne garaže s 1200 mjesta. Predviđa se da bi se ulaganja u ovaj prostor kretala od 350 do 400 milijuna eura.

Problemi istočne obale

Ali, sve je to zasad navedeno u par šturih rečenica na web stranicama Grada. Problemi istočne obale su i imovinsko-pravni odnosi jer je tu Grad manjinski vlasnik. Poseban problem je i zgrada “Dalmacijavina” koju neće dobiti onaj tko u trećem krugu privatizacije kupi tvrtku. Istočnu luku se planira osmisliti istodobno s Kopilicom.

Kolodvori su zapušteni   Ante Čizmić/ Cropix
Pokojni gradonačelnik Zvonimir Puljić je bio nazvao taj zahvat najkrupnijim urbanističkim pothvatom u povijesti Splita. Hoće li sadašnja gradska vlast biti učinkovitija od prethodnih vidjet ćemo ubrzo. Kerum je do sada iskazao puno veće zanimanje za zapadnu obalu.

Ne samo što je kupio “Marjan”, zbog kojega je zahtijevao širenje obale, nego je prije nekoliko godina rekao da bi kupio Banovinu, kao i zgrade Zdravstvenog i Mirovinskog, a bio je zainteresiran i da podmiri dugove NK “Split”, kako bi dobio njihovu parcelu na zapadnoj obali.

Od Rodrige do Žuvića

Godine 2007. Gradska luka, koja je treća po putničkom prometu na Mediteranu, slavila je tri jubileja: 500 godina otkako se Daniel Rodriga izborio da Split postane lučko središte, 50 godina otkako je teretni promet izmješten u Sjevernu luku te pet godina otkako su počeli dolaziti kruzeri. Iste godine izišla je knjiga o Gradskoj luci “Splitska luka 500 50 5“ Marijana Žuvića i Feđe Klarića.

 

Naslovnica Split
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last