Dalmacija Split

Krivo optužen

Policija potvrdila priču poznatog poduzetnika i sumnje u zlouporabu položaja i sklapanje lihvarskih ugovora: Banka me htjela prikazati lopovom, uništili su me jer nisam htio platiti reket

Krivo optužen

– Banka me htjela prikazati lopovom i prevarantom, uništiti mene i obitelj jer nisam htio platiti reket – kazivao je javno prije nekoliko mjeseci splitski poduzetnik Nikola Jogunica, govoreći o problemu koji je godinama imao sa Zagrebačkom bankom u vezi s financiranjem i izgradnjom stambene zgrade 'Lipi običaji' u Ulici Bernarda Vukasa na Kmanu.

Jučerašnja vijest iz splitske policije potvrdila je da je Jogunica imao pravo u vezi s onim što je govorio jer je policija, kako to lijepo piše, "dovršila kriminalističko istraživanje nad tri osobe, u dobi od 46, 47 i 67 godina", koje su bile članovi kreditnog odbora neimenovane banke. No, budući da je Jogunica javno govorio tko su osobe koje su njegovu tvrtku i njega dovele do poslovnog ponora, nije bilo teško zaključiti da su prijavljeni bivši direktori Zagrebačke banke – Dijana Ćosić, Damir Brkić i Milivoj Goldštajn, kao i sama Zagrebačka banka kao pravna osoba.

Milijunska šteta

Direktori su kazneno prijavljeni Županijskom državnom odvjetništvu zbog zlouporabe položaja i ovlasti te sklapanja lihvarskog ugovora, čime su Joguničinu tvrtku "Nitor" oštetili za najmanje 1,3 milijuna eura. U podnesenoj policijskoj prijavi, pak, nedostaju dvije djelatnice banke koje su bile "na popisu" kad je Jogunica podnio kaznenu prijavu.

– Raduje me to što ste mi rekli, nisam znao za to, baš sam mislio ovih dana provjeriti što je s tom istragom, koja je trajala više od godinu dana. Napokon će istina izići na vidjelo, nadam se. Priložio sam više od 300 dokaza i vještačenja koja dokazuju upravo to što je, kako kažete, navedeno u kaznenoj prijavi. Jedino mogu reći da šteta nije 10 milijuna kuna (1,3 milijuna eura – op.a.) nego puno veća, i to gotovo 83 milijuna kuna (više od 11 milijuna eura), i za to je pred Trgovačkim sudom u Splitu pokrenut postupak za naknadu štete. Odgovorno tvrdim da je sve ovo što mi se događalo djelo organizirane mafije – komentirao nam je jučer Jogunica.

A što su, po kaznenoj prijavi, bankari učinili?

– Utvrđena je sumnja da su, kao odgovorne osobe i članovi kreditnog odbora banke, trgovačkom društvu iz Splita odobrili kredite u ukupnom iznosu od 6.750.000 eura, za projektno financiranje zgrade, za što je od trgovačkog društva banka u zalog uzela kompletnu investiciju (zgradu, zemlju i sve nekretnine u privatnom vlasništvu, ukupne vrijednosti 11.700.000 eura) te je na taj način višestruko osigurala svoja sredstva i zaštitila svoja potraživanja s osnove odobrenih kredita. Nakon toga su, koristeći položaj i ovlasti, u namjeri preuzimanja cjelokupnog projekta, jednostrano i samoinicijativno izmijenili uvjete kredita. Osim što je znatno povećana kamatna stopa, skraćeni su rokovi povrata kredita i, umjesto projektnog, uvedeno alikvotno financiranje, tako da banka više ne financira projekt, već kupci financiraju banku. Navedenim izmjenama ugovora trgovačko društvo ostalo je bez predviđenih sredstava za financiranje zgrade, što je rezultiralo blokadom računa. Nakon što je otvoren stečajni postupak, banka je pokrenula ovrhe nad zgradom i zemljištem, te osobnom imovinom vlasnika trgovačkog društva, a ovršnim postupkom trgovačko društvo je oštećeno za najmanje 1.300.000 eura – službeno je priopćeno iz splitske policije.

Promjene ugovora

Dakle, još 2008. godine, uz posredovanje tvrtke "Global kapital" d.o.o. iz Splita Zagrebačka je banka tvrtki "Nitor", kao vrhunskom komitentu, iako tvrtka nije imala otvoren račun kod njih, odobrila dva kredita, od milijun i 750 tisuća eura i pet milijuna eura.

Prvotni je ugovor bio da banka financira cijeli projekt u iznosu od 70 posto, a naplaćuje se isključivo od prodaje stanova. Banka je izradila studiju isplativosti projekta koja je pokazala da je najmanja očekivana neto dobit 1,3 milijuna eura.
"Nitor" je "Global kapitalu" isplatio oko 51 tisuću kuna za savjetovanje, a ostatak od 815 tisuća kuna Jogunica je odbio dati do završetka projekta. Tada su osumnjičeni bankari, po prijavi, iskorištavajući činjenicu da tvrtka više nije mogla istupiti iz započetog poslovnog odnosa s bankom, s "ciljem i namjerom da 'Nitoru' prouzroče štetu i da preuzmu cijeli projekt", odlučili dodacima ugovora promijeniti uvjete kredita.

Tako je kamatna stopa povećana s 3,65 posto na 8,90 posto, skraćeni su rokovi povrata te je uvedeno da banka više ne financira projekt, nego kupci financiraju banku.

Zbog svega je Jogunica ostao bez predviđenog novca za financiranje zgrade, blokiran je račun tvrtke, a naposljetku je u srpnju ove godine, nakon predstečajne nagodbe, pokrenut i stečaj i to na prijedlog Zagrebačke banke. Zanimljivo je da je policija u prijavi konstatirala da je "Zagrebačka banka bez ikakvog pravnog razloga i ekonomske opravdanosti opstruirala predstečajnu nagodbu, što je dovelo do toga da je Fina nije odobrila".

Pokrenute su ovrhe nad zemljištem, kao i prodanim i neprodanim stanovima u zgradi ukupne vrijednosti oko 9,6 milijuna eura i cjelokupnom osobnom imovinom Jogunice i obitelji, vrijednom oko dva milijuna eura. Sve je to traženo zbog duga glavnice od 4,6 milijuna eura plus zatezne kamate. Sve su to potvrdila i dva financijska vještaka.

Navedimo i da je Trgovački sud u Splitu u studenome 2015. godine donio presudu po kojoj su svi ugovori o kreditima između "Nitora" i Zagrebačke banke proglašeni ništetnim, no taj je postupak još u žalbenom procesu pred višim sudom u Zagrebu.

 

Naslovnica Split